Pratite nas

Religija i Vjera

Ljilja Vokić: Vjera koja igra veoma važnu ulogu u životu čovjeka prije svega je dar za obitelj

Objavljeno

na

Svećenički dan Sisačke biskupije održan je u petak, 6. svibnja u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Gost predavač bila je prof. Ljilja Vokić, a održala je predavanje na temu „Uloga žene i majke u obitelji, Crkvi i društvu“.

[ad id=”93788″]

U svom predavanju u kojem je donijela brojne primjere iz vlastitog obiteljskog života, te dugogodišnjeg rada u školi prof. Vokić je istaknula kako je vjera, koja igra veoma važnu ulogu u životu čovjeka, prije svega dar za obitelji. „Upravo u crkvu djecu prvo vode roditelji, kao prvi poučavatelji u vjeri. Jedno istraživanje govori kako ukoliko otac ide redovito u crkvu 44 % djece će nastaviti ići u crkvu, a ako ide samo majka nastavit će ići tek 2-5 % djece. Iz vlastitog iskustva mogu posvjedočiti da je večernja molitva mog oca uvelike odredila moj život, kao i njegova hrabrost u doba komunizma. Također, vedro lice moga vjeroučitelja, u prvim danima koje pamtim, isto je tako bilo presudno za moju vjeru. Vjeroučitelj i svećenik je ogledalo vjere koju propovijeda i ne smije svojim postupcima odbaciti ni jedno ljudsko stvorenje, te mora ne samo formalno, već dušom i srcem živjeti vjeru“, rekla je prof. Vokić te dodala kako je ipak najveći pedagog Svemogući Bog. „Božja je pedagogija pristupati svakom čovjeku u skladu s njegovom naravi. U Božjem zagrljaju se obavljaju i mijenjaju svi odnosi s Bogom i sa samim sobom, s drugima i sa svijetom“.

U nastavku upozorivši na važnost oca, a posebno majke u odgoju i poučavanju vjere u Krista, predavačica je istaknula kako su upravo majke one koje prve uče svoju djecu moliti. „Mogli bismo reći da siju sjeme vjere koja će jednom proklijati. Sjetimo se onih koji se pod starost požele vratiti Bogu, poput pokojnog predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema. On iako je bio uvjeren komunista, pred smrt se na zahtjev svoje majke vratio Bogu, ispovijedao i molio. To ne bi znao da u djetinjstvu nije bilo posijano baš to sjeme vjere. Majka je ona koja kad sije sjeme to ne radi nikakvim filozofskim mislima nego principom zornosti. Ako mi izvršavamo ono što želimo djeci nametnuti onda to ide bez problema. Čovjek nije plod prirodnog procesa već ga je stvorila Božja ljubav i učinila manjim od sebe, slavom i čašću okrunila… Što čovjek onda mora raditi? On je dužan usavršavati Božje djelo koje mu je dano i povjereno, drugim riječima odgajati. Samim začećem majka preuzima ulogu donositeljice života, te je blagoslovljena da to i može. Bog je stvoritelj začeća čeda u krilu majke i sve koji ga se boje On vodi i čuva, a rođenjem djeteta počinje ona viša razina hrabrosti za očeve i majke kako to dijete odgojiti i usmjeriti. Sastavni dio odgoja uz majku pripada ocu, njih dvoje bi trebali djelovati suglasno. Upravo je obitelj najodgovornija za djetetov kasniji duhovni i tjelesni razvoj te sve vrste odgoja“, rekla je prof. Vokić te upozorila kako u današnjem društvu obitelj kakvu znamo prolazi kroz dezintegraciju.

U drugom dijelu susreta biskup Košić je izvijestio o nadolazećim događajima u biskupiji, posebno istaknuvši otvaranje kauze za proglašenje blaženim brata Bonifacija Ivana Pavletića koja će se dogoditi 13. svibnja u Rimu, ovogodišnje Kvirinovo, 4. lipnja, na kojem će središnje misno slavlje predvoditi Porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan, te koncert Marka Perkovića Thompsona za stipendiranje studenta preko Zaklade „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“ koji će se održati 11. lipnja u Sisku.

Svoje planove i aktivnosti predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda. Rektor bazilike Sv. Kvirina mons. Zdravko Novak predstavio je program ovogodišnje duhovne pripreme za blagdan zaštitnika Biskupije, a povjerenik za pastoral mladih vlč. Mate Malekinušić istaknuo je sudjelovanje mladih u devetnici za blagdan sv. Kvirina kada će 28. svibnja, nakon mise, mladima svjedočiti glazbenik Alen Hržica. Voditelj Misijskog ureda vlč. Ivan Faletar upoznao je okupljene s pokretanjem misijskih zajednica u Biskupiji, a voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Jurić izvijestila je o nastavku snimanja stanja crkva i kapelica za potrebe šematizma i arhiva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Duhovi – ‘sila odozgor’ i rođendan Crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Papa Ivan Pavao II. izdao je 1986. godine encikliku o Duhu Svetome kojoj je dao naslov po ovoj formuli iz Misnog vjerovanja “Dominum et vivificantem – Gospodina i Životvorca”. Njome je  želio katoličke vjernike pripraviti za odgovoran završetak drugog tisućljeća i plodan ulazak u treće tisućljeće kršćanstva.

U trećem dijelu ove enciklike razrađuje životvornu ulogu Duha u Crkvi koji djeluje po sakramentima vjere, obnavlja unutarnjeg čovjeka i cijelu Crkvu čini sakramentom spasenja u konkretnoj ljudskoj povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Nadbiskup Barišić: Braniti život od začeća znači biti moderan, suvremen, biti čovjek znanosti!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

„Izvor Hoda za život je u Bogu, izvoru života i životvorcu”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misu za volontere Hoda za život u subotu, 19. svibnja, u ranim jutarnjim satima, u splitskoj katedrali sv. Dujma.

U svojoj se propovijedi osvrnuo na biblijska čitanja. Djela apostolska govore o apostolu Pavlu kojemu je ugrožen život, netko odlučuje o njegovom životu.

Međutim, on se ima na koga pozvati, na Crkvu, autoritet i tako je na svoj način zaštićen. „Od začeća do prirodne smrti imamo brojne situacije gdje je čovjek ugrožen, a pitamo se na koga se može pozvati? Je li se ljudi pozivaju na Gospodara života ili postaju gospodari života i smrti drugih? Nažalost, čovjek je uzeo u svoje ruke da bude gospodar života”, kazao nadbiskup Barišić.

Govoreći o Petrovom pitanju Gospodinu: a što s ovim, koje donosi evanđelist Ivan, nadbiskup je ustvrdio da „nažalost mnogi danas postavljaju to isto pitanje za začeto a još nerođeno dijete. Pitanje: ‘A što s ovim?’ upućeno za začeto dijeto govori kao da ono ugrožava, smeta.

To pitanje ne prestaje s tom fazom do rođenja nego se nastavlja i kasnije u srednjoj dobi. Život je ugrožen u živućima, koliko li je siromaha i nezaposlenih. Koliko li je ugrožen život u završnoj dobi?”, upitao je nadbiskup te nastavio: „Čudno je da je čovjek uzeo u ruke tu odluku. Čovjek sudi život a život je dar a ne posjed.”

Budući da neki, koji se pozivaju na znanost, govore da je ovaj Hod za život nešto nemoderno, nadbiskup je naglasio kako je reći da život počinje rođenjem i plačem, vraćanje u srednji vijek.

„Danas braniti život od začeća znači biti moderan, suvremen, biti čovjek znanosti. Vidimo da i znanost danas može biti protiv života a ne za život.

Zato je Hod za život potreban osobito danas u ozračju svetkovine Duhova. Potrebno je da duhovsko ozračje zahvati srca svih ljudi, da se ruke udruže jer ovo nije samo hod kršćana nego i drugih svjetonazora i ljudi dobre volje.

Geslo ovoga može biti da sva ljudska prava započinju začećem i zato je potrebno taj život pratiti u svim fazama a ne ga ugrožavati”, kazao je mons. Barišić zaključivši: „Želim da ohrabreni i osnaženi ovim koordinatama izvora i gospodara života nama budu na neki način orijentacija i putokaz da bismo mogli hodati za životom, odnosno da bismo ga mogli braniti i promovirati, da bi život mogao hoditi u nama.

Želio bih da ovaj Hod za život, koji se danas odvija u više hrvatskih gradova, uistinu bude duhovski događaj koji će nas učiniti svjedocima života.”

IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati