Pratite nas

Ljubav je …

Objavljeno

na

Ljubav je moja prababa koja je izgubila tri sina na Blajburgu i koja je do zadnjeg dana svog života, stamena i uspravna, odlazila na uzvisinu s koje se vidi cesta, nadajući se da će oni odnekud ipak stići. Tamo je odlazila i jer je do zadnjeg dana svog života tu u miru sivog kamenja mogla isplakati dušu. A zatim bi se vratila obitelji i obavezama, nasmijana, kao da je život tek perce na dlanu. I nikad nas nije naučila koga bi se to trebalo mrziti.

Ljubav je kad na autostopu povezeš onoga kojeg cijela mahala ispljune. Šta ima veze što nije okupan? Boj se smrada ljudskih duša, a ne znoja. Ljubav je kad zagrliš one koje svi prekriže. I daš deset maraka kad imaš. Da im se nađe. Kad hodaš svojom utabanom stazom, a ne mahalskom. Šta ima veze što će te žugati iza svojih heklanih zastora? Za to su upravo isheklani. Prst u uho i laganica.

Ljubav je potresna priča koju čuvam u torbi ma gdje da jesam, a koju je napisala divna gospođa o svojim ratnim godinama u Sarajevu, kad je kroz tunel prošla s malodobnim djetetom u naručju, a ispod uplašenog džempera je kucalo srce još nerođene bebe s kojom je bila trudna. Njezina dva sina danas su prekrasni mladići i moji prijatelji. I sad zamisli da ih nema. Kao što nema na tisuće ubijene djece. A to je, vidiš, ljubav. Kad je rat i kad si luđački hrabar. Kad i ne znaš otkud više izvlačiš tu snagu koja te i samog plaši. Ali jedno znaš – da ćeš dati sve od sebe da djeca u tvom naručju postanu nečiji prijatelji, nečija ljubav i roditelji. Nečija budućnost. Zbog tog traješ unatoč granatama. Unatoč strahu.

Ljubav je kad joj nisu dali da pođe za njega. Pa danas priča sama sa sobom dole u trskama pokraj rijeke, još lijepa kao nekada. Danas, kad više nema kome biti lijepa.

Ljubav su posvojena djeca. Ljudi koji su posvojili djecu. Koji su na ramenima ponijeli svu surovu birokraciju i okrutnost konzervativnog komšiluka. Ljudi koji danas istim komšilukom prođu s ponosom kao da su upravo dobili Nobela. I jesu. Pet, a ne jednog. Sve u istoj osobi. Koju su spasili od kaosa.

Ljubav su dvoje. Jutros u mostarskoj bolnici. Skupa imaju brat bratu dvjesto godina. On joj jednim ispucalim dlanom gura kolica, sporo, ali strpljivo; dok joj drugim popravlja kosu. Zatim joj u kiosku preko puta kupi lizalo. Pa mu se ona izbelji onim kričavo-plavim jezikom, te se smijući oteturaju niz ulicu u sunčan dan.

Ljubav je kad nebo odigra klikera i prave ljude često raspe u krive gradove, krive prostore, kriva vremena i sve nešto krivo, da se ne daj Bože, ne sretnu takvi, najpraviji jedno za drugo. A ako se protivno svemu i svakome, ipak sretnu, oblaci kidaju horizont onim niskim, bučnim gromovima koji ubijaju na mjestu. Ljubav je tona nesretnih ljudi koji dišu u stoljećima gluhih čežnji i upravo sada na prozorima čekaju. Kao moja prababa njih trojicu. Čekaju da bar jednom zajedno gledaju, s istog jastuka istu paučinu u istom ćošku iste kuće. Ali nema kuće za takve. Vanjsko svjetlo u njihovim životima danas pale neki sasvim drugi ljudi. I to je bolan ljubav…Ljudi koji se naizgled smiju i hodaju, a sve je tamo iza njihovih očiju umrlo. Od onog groma. Od ljubavi.

Budi zato pažljiv s ljudima. Nikad ne znaš kakvu ljubav nose negdje unutra. Svi smo mi neispričana priča. Poznata samo sebi kad smo sami sa sobom.

Martina Mlinarević Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Merkel i Macron će potpisati novi sporazum u obliku proeuropske poruke

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel i Emmanuel Macron potpisat će u utorak novi sporazum o jačanju francusko-njemačkih odnosa kako bi poslali pozitivnu poruku Europskoj uniji, oslabljenoj porastom “nacionalizama”.

Tekst će biti parafiran sredinom dana u Aachenu, u Njemačkoj, četiri mjeseca prije europskih izbora iako izaziva rasprave u Francuskoj, gdje krajnja ljevica i krajnja desnica u njemu vide gubitak nacionalnog suvereniteta i svrstavanje njihove zemlje s Berlinom.

Sporazum o francusko-njemačkoj suradnji i integraciji treba nadopuniti sporazum iz Elizejske palače koji su 1963. potpisali general de Gaulle i Konrad Adenauer, kojim se konkretiziralo francusko-njemačko pomirenje nakon rata.

Sporazum predviđa zajedništvo, usklađenost gospodarskih, vanjskih i politika obrane dviju zemalja, suradnju na prekograničnim regijama i zajedničku parlamentarnu skupštinu od 100 francuskih i njemačkih zastupnika.

“To je važan trenutak da se pokaže da je francusko-njemački par baza koja se može oživjeti u svrhu jačanja europskog projekta”, istaknuo je ured francuskog predsjednika.

“Nikada nismo otišli tako daleko u pogledu zajedničke obrane”, dodali su iz Elizejske palače.

Dvije zemlje će usvojiti odredbu o međusobnoj zaštiti u slučaju agresije, po obrascu predviđenom u sklopu NATO-a. Oni će moći rasporediti zajednička sredstva u slučaju terorističkog napada ili surađivati u velikih vojnim programima, poput njihovih planova za tenkove i borbene zrakoplove.

“Njemačka i Francuska namjeravaju zajedno nastaviti pokretati događaje u Europi”, ocijenila je Merkel u subotu.

Mekrel i Macron će održati govore i zatim sudjelovati na “građanskoj debati” s francuskim i njemačkim studentima.

Potpisivanje tog sporazuma se zbiva dok su oba čelnika oslabljena, Merkel se priprema prepustiti funkciju u jesen 2021., a Macron je suočen s krizom “žutih prsluka”.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

 

 

 

Poruka iz Italije za Macrona: Rađa se nova Europa. Europa žutih prsluka

 

 

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac u sklopu međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art u ponedjeljak je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održao gostujuće predavanje “Spoj tehnologije, znanosti, umjetnosti i strasti”, temeljeno na njegovim dosadašnjim iskustvima s novim tehnologijama.

“S velikim zadovoljstvom sudjelujem kao govornik na temu koja mi je vrlo bliska. Rimac tehnologija i vozila – osmišljeni, razvijeni i proizvedeni na periferiji Zagreba u Hrvatskoj, savršen su primjer tehnološkog remek-djela kao umjetničkog medija, upravo onog što je festival”, rekao je osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac.

Ispričao je kako se zanimao za aute od malena, a sve je započelo u njegovoj garaži. Od dvanaeste godine pobjeđivao je na natjecanjima elektronike u školi, a s 18 godina kupio je svoj prvi rabljeni auto na kojemu je eksperimentirao i poboljšavao ga za trke.

Inspiracija mu je bio Nikola Tesla i zanimalo ga je zašto nitko ne koristi električni motor za trke, pa je to napravio sam, a njegov stari BMW e-M3 postao je prvi električni automobil koji je pobijedio benzinski na službenoj utrci te kategorije.

“Nije baš vjerojatno da će netko pokrenuti tvrtku automobila u Hrvatskoj. Velike automobilske tvrtke su financijski jače od cijele naše države i ljudi me često pitaju zašto sam ostao u Hrvatskoj. Htio sam osnovati tvrtku ovdje, baš da pokažem da se može”, istaknuo je Rimac.

Sveta Nedjelja lider na tržištu akumulatora hiper-automobila

Kazao je da su morali prevladati teške izazove, bili su na rubu prekida mnogo puta, pogotovo u 2017. godini, dane i noći provodili su u tvornici u Svetoj Nedjelji, a nisu ni znali “baratati s cijenama i ugovorima”.

“Tražio sam odvjetnika u Zagrebu koji bi pomogao s time, ali nisam ga mogao pronaći jer ugovori koje su naši ulagači tražili nisu česti u Hrvatskoj”, ocijenio je.

Naglasio kako su se tek prije godinu dana stabilizirali dovoljno da se ne moraju brinuti za sljedeći mjesec. Danas, Rimac Automobili zapošljava 500 zaposlenika na više lokacija i surađuje s vodećim imenima autoindustrije za koje proizvodi auto-dijelove.

“Znate kako se kaže da vrijeme leti. Osobno, čini mi se kao da sam preživio pet života u ovih 10 godina. Najveći uspjeh nam je što još postojimo”, kazao je dodavši da trenutno proizvode i razvijaju baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze.
“To znači da je Sveta Nedjelja svjetski lider na tržištu akumulatora hiper-automobila”, istaknuo je.

Ne želi se uspoređivati s Elonom Muskom, južnoafričkim izumiteljem koji stoji iza tehnoloških imena Tesla i SpaceX, iako je njegov električni auto jači od Teslinog, ali, dodaje, da možda postoje sličnosti s njim i Muskom od prije 20 godina, kada je i Musk tek osnovao jednu od svojih prvih tvrtki PayPal.

Automobili su umjetnost

Na pitanje zašto ne radi komercijalne automobile koje bi si prosječan Hrvat mogao priuštiti, odgovara kako ga to ne zanima – strast su mu sportski automobili u kojima vidi umjetnost.

Kaže da su automobili kombinacija materijala, kemije, programa, elektrotehnike, simulacije, metodologije, znanosti, umjetnosti i dizajna; kombinacija koja mora zadovoljiti sve pretpostavke, od aerodinamičnosti do propisa.

“To su složeni uređaji koji kombiniraju sve što čovječanstvo čini u jedan proizvod. Mislim da na svijetu ne postoji toliko mnogo drugih proizvoda koji kombiniraju toliko različitih polja i toliko zanimljivih kutova u samo jedan proizvod”, ocijenio je Rimac dodavši kako materijali i elektronika zajedno čine svojevrsnu simfoniju.

Objasnio je kako kod automobila nije bitno da samo radi, nego da i dobro izgleda. Kvalitetne tvrtke testiraju i razvijaju svaki detalj, od osjećaja koji se dobi kada se pritisne gumb, do zvuka zatvaranja vrata.

“Mali detalji su zanimljivi. Stvari koje će rijetko tko vidjeti. I ružan i lijep dio mogu imati jednaku cijenu, ali lijep dizajn pokazuje da je nekome stalo i da je uložio dodatan trud u proizvod”, poručio je.

Device_art je međunarodni festival koji se od 2004. godine bavi tehnološkim napravama, strojevima i robotikom u suvremenoj umjetnosti, organizira ga udruga Kontejner, a od 7. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. održava u Splitu, Zagrebu i Rijeci.

(Hina)

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari