Pratite nas

BiH

Ljubić: Hrvati u BiH znaju što im je donio izbor Komšića, no znaju li pojedinci u RH što je donio Hrvatskoj

Objavljeno

na

Dobronamjerni Građani Republike Hrvatske znaju da su građani Širokog Brijega i susjednih općina zapadne Hercegovine 7. svibnja 1991. stali na put tenkovskoj koloni dva korpusa tzv. JNA koji su se uputili da u momentu napada na Republiku Hrvatsku presjeku Hrvatsku već u području Dalmacije, poručio je Ljubić

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH i predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Božo Ljubić prigovorio je političarima koji se zalažu za to da oni koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj nemaju ni pravo glasa u RH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Sudjelujući u saborskoj raspravi o Izvješću Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i provedbe Strategije i zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske Ljubić je kazao kako procjene relevantnih institucija Republike Hrvatske govore da izvan Hrvatske živi preko 3,5 milijuna Hrvata koji su još uvijek svjesni hrvatskih korijena i stalo im je do hrvatskog identiteta.

-Mi koji dolazimo izvan Republike Hrvatske ponekad imamo dojam da se Hrvate izvan Hrvatske doživljava kao teret, kao glasačku mašineriju jedne stranke, siromašne rođake iz provincije koji kvare naš europejski image ili kao ideološko pitanje, kazao je Ljubić, te dodao:

-Dobronamjerni građani Republike Hrvatske znaju, da je hrvatska dijaspora odlučujuće doprinijela uspostavi demokracije, diplomatskom priznanju i obrani Republike Hrvatske od agresije. Procjenjuje se da je samo u financijskom pogledu od 1991. do 2011., iz dijaspore u Zemlju ušlo preko 100 milijardi dolara.

Procjenjuje se da i danas svake godine iz dijaspore u Hrvatsku dolazi više od 2 milijarde Eura, što je 10 posto proračuna RH. Kad to znamo, krajnje je licemjerno pa i uvredljivo čuti od protivnika glasovanja naših državljana izvan Hrvatske da oni koji ne „plaćaju porez“ Republike Hrvatske, ne bi trebali u njoj glasovati.

Je li netko tražio potvrdu o plaćenom porezu od onih koji su dragovoljno branili i ginuli u obrani domovine?!, upitao je Ljubić, te podsjetio: -Hrvatski građani, posebice hrvatski branitelji znaju tko je stajao rame uz rame s njima kad su se formirale prve jedinice Hrvatske vojske. Oni dobro znaju da je na postrojavanju Zbora narodne garde 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj bila polovica mladića iz ili podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.

Dobronamjerni Građani Republike Hrvatske znaju da su građani Širokog Brijega i susjednih općina zapadne Hercegovine 7. svibnja 1991. stali na put tenkovskoj koloni dva korpusa tzv. JNA koji su se uputili da u momentu napada na Republiku Hrvatsku presjeku Hrvatsku već u području Dalmacije. Građani Republike Hrvatske znaju, što je za hrvatsko primorje u ratu značilo hrvatsko zaleđe u BiH.

Stoga, nastavio je Ljubić, odgovorna politika u Republici Hrvatskoj treba znati da je očuvanje političkog subjektiviteta, konstitutivnosti i jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i opstanak na svojim ognjištima zalog sigurnosti a dugoročnog i očuvanja državnog suvereniteta Republike Hrvatske.

Ljubić je podsjetio da je kršenjem Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma, čiji je Republika Hrvatska potpisnica, te opstrukcijom provedbe čak i presuda Ustavnog suda BiH, višekratno je zadnjih 20 godina onemogućeno Hrvatima izabrati svoje legitimne narodne predstavnike čak i u institucije Ustavom predviđene za legitimno zastupanje.

-Nažalost i pored najboljeg izbornog rezultata stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, rekao bih u zadnjih desetak godina, bošnjačka većina u Federaciji BiH je na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva izabrala svog kandidata, tako da danas imamo dva člana Predsjedništva koji su izraz bošnjačke političke volje i jednog srpskog člana Predsjedništva, dok Hrvati nemaju po treći puta svog predstavnika u Predsjedništvu, kazao je Ljubić. On je upozorio kako posljedice kršenja Daytona, preglasavanja, i političkog nasilja u BiH, ne pogađaju samo Hrvate već posljedice trpe svi u BiH u vidu ekonomskog zaostajanja, osiromašenja, odlaska mladih obrazovanih ljudi i zastoja na putu euroatlantskih integracija, prenosi HMS.

-Na žalost, izbor Komšića i pokušaj izbora nelegitimnih predstavnika u Dom naroda je naišao na podršku određenih političkih i medijskih krugova u Hrvatskoj. To pravdaju na način da je primjerice prema istom Zakonu izabran i legitimni hrvatski član predsjedništva Dragan Čović u prošlom mandatu, kazao je Ljubić te takve pozvao da se “ne prave Englezi”.

Ustav Bosnu i Hercegovinu, u svojoj preambuli, napomenuo je, definira prvenstveno kao državu tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Stoga Bosna i Hercegovina po Ustavu ima tri člana Predsjedništva kao predstavnike bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.

-Dakle, izbor Željka Komšića je protuustavan a Zakon na koji se negatori hrvatskog izbornog legitimiteta pozivaju, je Ustavni sud BiH u svojoj odluci od 1. prosinca 2016., proglasio neustavnim, obrazlažući u paragrafu 49. „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“, kazao je Ljubić, a potom upitao troje hrvatskih političara:

-Je li sada jasno profesore Josipoviću, gospodine Mesiću, kolegice Pusić?

Ljubić je kazao kako Hrvati u BiH znaju što im je donio izbor Komšića u Predsjedništvo, no upitao se znaju li pojedini političari u RH što je donio Hrvatskoj, te ih podsjetio:

-Tužbu Hrvatske glavnom tajniku UN zbog Zakona o raspolaganju državnom imovinom, prosvjednu notu zbog navodnih aktivnosti i postupaka SOE, pokušaj obustave gradnje Pelješkog mosta, klevete s govornice Opće skupštine UN-a.

-Ne brinu me njegove klevete, međutim, porazno je da su neki u Hrvatskoj pridružuju, kazao je. Ljubić je citirao i riječi bivšeg hrvatskog predsjednika Josipovića „Komšićeva izjava o pojedincima stoji, ali ustašofilija ima podršku i u dijelu politike , medija i javnog prostora, pa pogotovo vrijedi to što sam rekao u Jeruzalemu – da ustaška zmija i dalje sikće“, pa upitao: -Koje politike? Kojih medija?

-Neki se izgleda ne mogu pomiriti s padom bivšeg sustava i države. Otuda ne mogu oprostiti niti politici koja je predvodila uspostavu suverene i samostalne Hrvatske, niti braniteljima koji su je obranili. Zar ne uviđaju da je to autodestruktivno?, upitao se Ljubić, upozorivši da “svaka kleveta, na vlastitu zemlju, njemu i svima nama, se vraća kao bumerang i slabi poziciju Hrvatske na međunarodnom planu”.

-Ne mogu se s tim pomiriti jer kao Hrvat koji dolazi izvan Republike Hrvatske, svjestan sam da samo jaka Hrvatska može biti od pomoći Hrvatima u BiH, dijaspori i hrvatskim manjinama, kazao je Ljubić. U izlaganju ispred Kluba HDZ, Ljubić je pozdravio peti kanal HRT za dijasporu, nove programe i emisije, otvaranje dopisništava u Sarajevu i Mostaru ali je izrazio nezadovoljstvo tehničkom razinom i sadržajem programa.

Ukazao je i na korištenje nekih pojmova u hrvatskom političkom i medijskom vokabularu, poput „bosanski Hrvati”, napomenuvši kako ne postoje bosanski Hrvati već samo Hrvati Bosne i Hercegovine.

-Ne znam koliko je ovdje jasno, da unitarističko-centralističke snage u BiH, nametanjem nadnacionalnog državnog bosanstva umjesto hrvatskog, srpskog i bošnjačkog nacionalnog identiteta, bosanskog jezika umjesto službenih srpskog i hrvatskog, relativiziranjem sve do ukidanja konstitutivnosti naroda zapravo žele Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u državu pod dominacijom većinskog naroda.

-Čak se, ne bez političke pozadine forsira naziv za državu samo Bosna. To smo vrlo jasno mogli vidjeti u Programskoj deklaraciji vodeće bošnjačke stranke SDA usvojene prije nekoliko dana na Kongresu Stranke, napomenuo je Ljubić. On je kazao kako očekujem da se u Hrvatskom saboru otvori rasprava o elektronskom i dopisnom glasovanju barem za Hrvate izvan Hrvatske.

Ljubić je podržao Izviješće Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kao i nastojanja Vlade RH na maksimalnoj integraciji Hrvata izvan Hrvatske u društveno-politički i ekonomski život Hrvatske.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari