Pratite nas

BiH

Ljubić: Hrvati u BiH znaju što im je donio izbor Komšića, no znaju li pojedinci u RH što je donio Hrvatskoj

Objavljeno

na

Dobronamjerni Građani Republike Hrvatske znaju da su građani Širokog Brijega i susjednih općina zapadne Hercegovine 7. svibnja 1991. stali na put tenkovskoj koloni dva korpusa tzv. JNA koji su se uputili da u momentu napada na Republiku Hrvatsku presjeku Hrvatsku već u području Dalmacije, poručio je Ljubić

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH i predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Božo Ljubić prigovorio je političarima koji se zalažu za to da oni koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj nemaju ni pravo glasa u RH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Sudjelujući u saborskoj raspravi o Izvješću Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i provedbe Strategije i zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske Ljubić je kazao kako procjene relevantnih institucija Republike Hrvatske govore da izvan Hrvatske živi preko 3,5 milijuna Hrvata koji su još uvijek svjesni hrvatskih korijena i stalo im je do hrvatskog identiteta.

-Mi koji dolazimo izvan Republike Hrvatske ponekad imamo dojam da se Hrvate izvan Hrvatske doživljava kao teret, kao glasačku mašineriju jedne stranke, siromašne rođake iz provincije koji kvare naš europejski image ili kao ideološko pitanje, kazao je Ljubić, te dodao:

-Dobronamjerni građani Republike Hrvatske znaju, da je hrvatska dijaspora odlučujuće doprinijela uspostavi demokracije, diplomatskom priznanju i obrani Republike Hrvatske od agresije. Procjenjuje se da je samo u financijskom pogledu od 1991. do 2011., iz dijaspore u Zemlju ušlo preko 100 milijardi dolara.

Procjenjuje se da i danas svake godine iz dijaspore u Hrvatsku dolazi više od 2 milijarde Eura, što je 10 posto proračuna RH. Kad to znamo, krajnje je licemjerno pa i uvredljivo čuti od protivnika glasovanja naših državljana izvan Hrvatske da oni koji ne „plaćaju porez“ Republike Hrvatske, ne bi trebali u njoj glasovati.

Je li netko tražio potvrdu o plaćenom porezu od onih koji su dragovoljno branili i ginuli u obrani domovine?!, upitao je Ljubić, te podsjetio: -Hrvatski građani, posebice hrvatski branitelji znaju tko je stajao rame uz rame s njima kad su se formirale prve jedinice Hrvatske vojske. Oni dobro znaju da je na postrojavanju Zbora narodne garde 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj bila polovica mladića iz ili podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.

Dobronamjerni Građani Republike Hrvatske znaju da su građani Širokog Brijega i susjednih općina zapadne Hercegovine 7. svibnja 1991. stali na put tenkovskoj koloni dva korpusa tzv. JNA koji su se uputili da u momentu napada na Republiku Hrvatsku presjeku Hrvatsku već u području Dalmacije. Građani Republike Hrvatske znaju, što je za hrvatsko primorje u ratu značilo hrvatsko zaleđe u BiH.

Stoga, nastavio je Ljubić, odgovorna politika u Republici Hrvatskoj treba znati da je očuvanje političkog subjektiviteta, konstitutivnosti i jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i opstanak na svojim ognjištima zalog sigurnosti a dugoročnog i očuvanja državnog suvereniteta Republike Hrvatske.

Ljubić je podsjetio da je kršenjem Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma, čiji je Republika Hrvatska potpisnica, te opstrukcijom provedbe čak i presuda Ustavnog suda BiH, višekratno je zadnjih 20 godina onemogućeno Hrvatima izabrati svoje legitimne narodne predstavnike čak i u institucije Ustavom predviđene za legitimno zastupanje.

-Nažalost i pored najboljeg izbornog rezultata stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, rekao bih u zadnjih desetak godina, bošnjačka većina u Federaciji BiH je na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva izabrala svog kandidata, tako da danas imamo dva člana Predsjedništva koji su izraz bošnjačke političke volje i jednog srpskog člana Predsjedništva, dok Hrvati nemaju po treći puta svog predstavnika u Predsjedništvu, kazao je Ljubić. On je upozorio kako posljedice kršenja Daytona, preglasavanja, i političkog nasilja u BiH, ne pogađaju samo Hrvate već posljedice trpe svi u BiH u vidu ekonomskog zaostajanja, osiromašenja, odlaska mladih obrazovanih ljudi i zastoja na putu euroatlantskih integracija, prenosi HMS.

-Na žalost, izbor Komšića i pokušaj izbora nelegitimnih predstavnika u Dom naroda je naišao na podršku određenih političkih i medijskih krugova u Hrvatskoj. To pravdaju na način da je primjerice prema istom Zakonu izabran i legitimni hrvatski član predsjedništva Dragan Čović u prošlom mandatu, kazao je Ljubić te takve pozvao da se “ne prave Englezi”.

Ustav Bosnu i Hercegovinu, u svojoj preambuli, napomenuo je, definira prvenstveno kao državu tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Stoga Bosna i Hercegovina po Ustavu ima tri člana Predsjedništva kao predstavnike bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.

-Dakle, izbor Željka Komšića je protuustavan a Zakon na koji se negatori hrvatskog izbornog legitimiteta pozivaju, je Ustavni sud BiH u svojoj odluci od 1. prosinca 2016., proglasio neustavnim, obrazlažući u paragrafu 49. „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“, kazao je Ljubić, a potom upitao troje hrvatskih političara:

-Je li sada jasno profesore Josipoviću, gospodine Mesiću, kolegice Pusić?

Ljubić je kazao kako Hrvati u BiH znaju što im je donio izbor Komšića u Predsjedništvo, no upitao se znaju li pojedini političari u RH što je donio Hrvatskoj, te ih podsjetio:

-Tužbu Hrvatske glavnom tajniku UN zbog Zakona o raspolaganju državnom imovinom, prosvjednu notu zbog navodnih aktivnosti i postupaka SOE, pokušaj obustave gradnje Pelješkog mosta, klevete s govornice Opće skupštine UN-a.

-Ne brinu me njegove klevete, međutim, porazno je da su neki u Hrvatskoj pridružuju, kazao je. Ljubić je citirao i riječi bivšeg hrvatskog predsjednika Josipovića „Komšićeva izjava o pojedincima stoji, ali ustašofilija ima podršku i u dijelu politike , medija i javnog prostora, pa pogotovo vrijedi to što sam rekao u Jeruzalemu – da ustaška zmija i dalje sikće“, pa upitao: -Koje politike? Kojih medija?

-Neki se izgleda ne mogu pomiriti s padom bivšeg sustava i države. Otuda ne mogu oprostiti niti politici koja je predvodila uspostavu suverene i samostalne Hrvatske, niti braniteljima koji su je obranili. Zar ne uviđaju da je to autodestruktivno?, upitao se Ljubić, upozorivši da “svaka kleveta, na vlastitu zemlju, njemu i svima nama, se vraća kao bumerang i slabi poziciju Hrvatske na međunarodnom planu”.

-Ne mogu se s tim pomiriti jer kao Hrvat koji dolazi izvan Republike Hrvatske, svjestan sam da samo jaka Hrvatska može biti od pomoći Hrvatima u BiH, dijaspori i hrvatskim manjinama, kazao je Ljubić. U izlaganju ispred Kluba HDZ, Ljubić je pozdravio peti kanal HRT za dijasporu, nove programe i emisije, otvaranje dopisništava u Sarajevu i Mostaru ali je izrazio nezadovoljstvo tehničkom razinom i sadržajem programa.

Ukazao je i na korištenje nekih pojmova u hrvatskom političkom i medijskom vokabularu, poput „bosanski Hrvati”, napomenuvši kako ne postoje bosanski Hrvati već samo Hrvati Bosne i Hercegovine.

-Ne znam koliko je ovdje jasno, da unitarističko-centralističke snage u BiH, nametanjem nadnacionalnog državnog bosanstva umjesto hrvatskog, srpskog i bošnjačkog nacionalnog identiteta, bosanskog jezika umjesto službenih srpskog i hrvatskog, relativiziranjem sve do ukidanja konstitutivnosti naroda zapravo žele Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u državu pod dominacijom većinskog naroda.

-Čak se, ne bez političke pozadine forsira naziv za državu samo Bosna. To smo vrlo jasno mogli vidjeti u Programskoj deklaraciji vodeće bošnjačke stranke SDA usvojene prije nekoliko dana na Kongresu Stranke, napomenuo je Ljubić. On je kazao kako očekujem da se u Hrvatskom saboru otvori rasprava o elektronskom i dopisnom glasovanju barem za Hrvate izvan Hrvatske.

Ljubić je podržao Izviješće Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kao i nastojanja Vlade RH na maksimalnoj integraciji Hrvata izvan Hrvatske u društveno-politički i ekonomski život Hrvatske.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Radončić: U Grčkoj se 100 tisuća ilegalnih migranata sprema ka BiH i Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija (Migranti u Grčkoj)

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahurdin Radončić ustvrdio je u ponedjeljak kako najmanje 100 tisuća ilegalnih migranata trenutačno čeka priliku krenuti iz Grčke ka Bosni i Hercegovini na putu za Hrvatsku te je upozorio kako njegova zemlja nema snage ni kapaciteta sama se nositi s tim izazovom.

“To je velik izazov i ja sam upozorio sve naše europske prijatelje da moraju pomoći BiH jer nemamo dovoljno graničnih policajaca, materijalno-tehničkih sredstava, dronova i termovizijskih kamera. Naša granica je veoma porozna i očekujem da ćemo nakon tri godine spavanja kao društvo shvatiti da to nije proces kao elementarna nepogoda od nekoliko mjeseci, već proces koji će trajati nekoliko desetljeća”, kazao je Radončić novinarima.

Ocijenio je kako je pred BiH izazov da iskoristi sve svoje kapacitete, od lokalne do državne razine, te zatraži međunarodnu pomoć kako bi se suočila s ovom krizom.

Radončić je podsjetio kako Granična policija BiH već dugo ima veliki problem nedostatka kadra. Po njegovim riječima, u toj službi zaduženoj za zaštitu granice sada nedostaje najmanje 1200 ljudi, a u praksi to znači kako jedan policajac mora ima odgovornost nadzirati čak 25 kilometara granične crte, što je nemoguće.

Najveći problem je nedostatak novaca za zapošljavanje novih ljudi pa je Radončić ranije zatražio pomoć lokalnih zajednica.

Tu činjenicu prvi je potvrdio gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, koji je kazao kako je začuđen činjenicom da državni ministar traži od općina novac za financiranje djelovanja tijela viših razina vlasti.

“Banja Luka naravno nema predviđena sredstva za to niti znam kako bismo uopće planirali takva sredstva. Neobična, da ne kažem nenormalna situacija, ali ovo je inače čudna zemlja, pa je onda i to čudno”, kazao je Radojičić prošlog tjedna.

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Radončić se na ovaj neuobičajeni zahtjev odlučio procijenivši kako je to jedini način da svi pokažu solidarnost i sudjeluju u suočavanju s krizom koja pogađa sve dijelove BiH a to se najbolje vidi kada općine negoduju jer im deseci migranata šeću po ulicama.

“Očekujem solidarnost lokalnih zajednica i to je test koliko doista volimo i štitimo BiH, koja se štiti na granicama. Bolje da se netko odrekne malih benefita i pomogne svoju BiH i zaštiti od velike migrantske krize koja nosi ogromne sigurnosne rizike”, kazao je u ponedjeljak ministar sigurnosti BiH objašnjavajući još jednom svoj zahtjev. (Hina)

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik od parlamenta RS traži potporu za blokadu vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pozvao je u ponedjeljak parlament Republike Srpske da podupre blokadu rada državnih tijela vlasti sve dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu, naznačivši kako vjeruje da takvih izmjena ipak neće biti što će onda otvoriti put izlasku RS iz sastava BiH.

Parlament RS izvanredno se sastao u Banjoj Luci na zahtjev Dodika i entitetske predsjednice Željke Cvijanović kako bi to tijelo poduprlo njihovu prošlotjednu odluku da odbace odluku Ustavnog suda BiH kojom je poljoprivredno zemljište proglašeno vlasništvom države, a ne entiteta. Dodik i Cvijanović tada su također najavili kako će srpski dužnosnici u tijelima vlasti BiH blokirati donošenje odluka u njima sve dok se ne promijeni zakon o Ustavnom sudu.

Dodik je pred zastupnicima u ponedjeljak kazao kako to hoće li “RS-exit” uskoro postati ključno pitanje ovisi o tome hoće li biti prihvaćeni zahtjevi iz tog entiteta za izmjenama zakona o Ustavnom sudu.

“Ne smijemo oklijevati donositi odluke”, kazao je Dodik dodajući kako je uvjeren da će biti moguće provoditi učinkovitu blokadu državnih vlasti, a da će nakon 60 dana, kada prođe rok ostavljen za tražene promjene zakona o Ustavnom sudu, biti u prilici kazati “Welcome RS-exit”. S parlamentarne govornice poslao je i jedva prikrivene prijetnje bošnjačkim zastupnicima u parlamentu RS zbog toga što su pred Ustavnim sudom pokrenuli ocjenu ustavnosti zakona o poljoprivrednom zemljištu. “Vi se sada smijete, a mi ćemo biti ti koji će se zadnji smijati”, kazao je Dodik obraćajući se izravno predsjedniku kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) Edinu Ramiću.

Željka Cvijanović je u izlaganju kazala kako je BiH u permanentnoj krizi pa je ono što se sada zbiva samo nastavak takvog stanja, a Ustavni sud je optužila kako pokušava napraviti državu po mjeri Bošnjaka pri čemu se stalno pokušava dovesti u pitanje status RS. “Posljednja odluka Ustavnog suda nastavak je derogiranja Daytonskog sporazuma”, ocijenila je Cvijanović ustvrdivši kako, protivno stajalištu Ustavnog suda, BiH kao država nema nikakvu imovinu jer ona pripada entitetima.

Kazala je kako sada očekuje da međunarodna zajednica prihvati blokadu državnih vlasti koju nameću iz RS-a kao “legitimni politički alat” te da se suzdrži od bilo kakvih intervencija.

Lider oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović kazao je zastupnicima kako bi ipak trebali djelovati odgovornije i pametnije od onoga što im predlaže Dodik.

“Nije vrijeme za referendume i priče o otcjepljenju”, kazao je Šarović dodajući kako se rješenje iz sadašnje krize može naći samo diplomatskom sredstvima, dogovorom i kompromisom jer se i ranije pokazalo kako prijetnje kakve danas izriče Dodik završavaju potpunim krahom.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je tijekom dana kako nikakvi zaključci parlamenta RS ne mogu imati pravni učinak a istodobno je upozorio kako će integritet i opstanak države biti branjeni “svim raspoloživim sredstvima”.

“Inzistirati da se ukinu strani suci u Ustavnom sudu je u stvari inzistiranje na poremećaju daytonske ravnoteže. Mi to nećemo nikada prihvatiti. Radi se o ozbiljnoj situaciji, ne vidimo to kao politizaciju. Ovo su stvari kojima se prijeti teritorijalnom integritetu BiH. Poduzet ćemo sve da ga zaštitimo”, kazao je Džaferović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari