Pratite nas

BiH

Ljubić: Od BiH se ne pokušava napraviti ‘mostarizacija’, nego nešto mnogo gore – ‘ciprizacija’ BiH

Objavljeno

na

Ovi događaji koji su na sceni – od nelegalnog izbora SIP-a, pritiska na hrvatsku politiku, pokušaj zabrane mise, dehumanizacije hrvatskog naroda, ide u smjeru da se pokuša podjela vlasti između dvije entitetske većine – srpske i bošnjačke. Nažalost to vodi prema ciparskom sindromu, kaže Ljubić

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić proveo je protekle godine radeći kao član Sabora Republike Hrvatske. U razgovoru za Dan uživo N1 televizije govorio je o svom radu u korist hrvatskog naroda iz BiH u tom tijelu Hrvatske, ali i političkim događajima u BiH.

“Mislim da smo svojim djelovanjem u Saboru ja i kolega Raguž postavili jedan viši standard zastupanja u ime Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ne mjeri se to samo brojem javljanja koje je neusporedivo više nego u prijašnjim sazivima, nego smo pokrenuli nekoliko važnih projekata – na prvom mjestu Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH koja je usvojena u Saboru, kroz tematske sjednice problematizirali smo pitanje održivog ostanka i povratka hrvatskih izbjeglica u BiH s posebnim naglaskom u RS, tretirali smo pitanje hrvatske nacionalne manjine u cijeloj Europi, a onda posebno položaj u Srbiji koji nije odgovarajući jer Srbija ne ispunjava uvjete iz Ugovora Hrvatske i tadašnje države Srbije i Crne Gore”, rekao je Ljubić za N1.

Dodao je kako su dali svoj doprinos amandmanima na zakone o strancima, hrvatskom državljanstvu te dječijem doplatku s obzirom na to da veliki broj državljana BiH radi u Hrvatskoj, a njihova djeca koja žive u BiH nemaju pravo na doplatak.

Taj zakon je u pripremi, ali, prema Ljubićevim riječima, nije došao u proceduru zbog raspuštanja Sabora. Na pitanje hoće li se opet kandidirati za Sabor RH rekao je: “Uskratit ću vas za odgovor iz taktičkih razloga”. “Imam mnogo opcija, bio sam izvan BiH pet godina. Dok me nije bilo dosta toga je blokirano, čini se da BiH treba pomoći”, rekao je Ljubić.

Komentirajući odgađanje lokalnih izbora kazao je kako je to urađeno na nezakonit način jer je tu odluku donijelo Središnje izborno povjerenstvo koja nije zakonito. “Nije sigurno da će izbori uopće biti održani u ovoj godini. Ako Ustavni sud BiH proglasi SIP nelegalno popunjenim ni ti rokovi ne važe.

Trebalo je raspisati natječaj da svi imaju mogućnost javiti se i u toj proceduri izabrati članove SIP-a. Mislim kako je to napravljeno vrlo nespretno od ljudi koji su to pravili, očito su bili u žurbi”, kazao je Ljubić.

Objasnio je kako Parlament nije usvojio izborni zakon temeljem njegove apelacije iz 2016. godine te je SIP u prošlom sazivu donio neka pravila koja “nisu zakonita jer ne postoji zakon te su na temelju tih pravila izabrani izaslanici u Dom naroda FBiH i države”.

“Ako imaju većinu u Zastupničkom domu mogli su provesti svu proceduru i opet izabrati koga hoće. Očito im se u nečemu žurilo i bojim se da je cilj dugoročan, da će se nastojati opstruirati izmjene izbornog zakon do sljedećih općih izbora, a onda temeljem političkog utjecaja kreirati Dom naroda da se zagospodari jednom trećinom hrvatskih pozicija u Domu naroda FBiH i onda izaberu i Vladu i predsjednika bez hrvatskog legitimiteta. Sa stajališta HNS-a to je politički neprihvatljivo.

Inzistirat ćemo da se u parlamentarnoj proceduri usvoji izborni zakon koji će uvažiti glavne točke iz presude Ustavnog suda u predmetu ‘Ljubić'”, rekao je. Kazao je kako se zalažu da se implementiraju i presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu podsjećajući kako su imali to u prijedlogu izmjena izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda, ali ne i u Zastupničkom domu.

Na pitanje jesu li raniji članovi SIP-a bili pod političkim utjecajem, kazao je kako to ne može reći jer nitko nije problematizirao njihov rad na taj način kao što je to slučaj sada.

Na pitanje pokušava li se napraviti “mostarizacija” od BiH, kazao je kako se BiH događa nešto mnogo gore. “Nama se događa ciprizacija BiH. Ovi događaji koji su na sceni – od nelegalnog izbora SIP-a, pritiska na hrvatsku politku, pokušaj zabrane mise, dehumanizacije hrvatskog naroda, ide u smjeru da se pokuša podjela vlasti između dvije entitetske većine – srpske i bošnjačke.

Nažalost to vodi prema ciparskom sindromu. Razočaran sam kratkovidnom bošnjačkom politikom koja pokušava podijeliti vlast u BiH s komponentom iz RS-a. Nama je stalo do BiH i spremni smo je izgrađivati, ali pod uvjetom da ostvarujemo svoja prava kako konstitutivan jednakopravan narod”, rekao je Ljubić.

Istaknuo je kako je “izgiran duh Daytona” misleći na izbor izaslanika Doma naroda u FBiH i hrvatskog člana Predsjedništva. “Znamo da je Komšić izabran sa 95 posto bošnjačkih glasova i ne pokušava se predstaviti kao hrvatski član Predsjedništva. Ukoliko želimo da BiH ide putem samoodrživosti i bude spremna za eurotalantske integracije, mi se međusobno tri konstitutivna naroda moramo priznati”, naglasio je.

Na pitanje kako komentira to što je bio jedini koji je komentirao izjavu Milorada Dodika, osvrnuo se na prosvjede održane u Sarajevu u vrijeme održavanje mise. “Tužno je da se Sarajevo ovako odnosi prema svojim sugrađanima, susjedima, Hrvatima koji su većinom katolici tim više što su napravljene demonstracije.

Nazvao sam ih zombihod, ples mrtavca, kozaračko kolo sa zvijezdom petokrakom i jugoslovenskim zastavama i pod znakovima koji su terorizirali Sarajevo četiri godine. Ja sam proveo prvu godinu rata u Sarajevu. Bio sam ratni kirurg, šef ortopedske kirurgije. Gledao sam svojim očima kako zrakoplovi s petokrakom granatiraju zgradu izvršnog vijeća i parlamenta, kako gore.

Svojim ušima sam slušao Mladića kada govori ‘gađajte Velušiće’ umjesto Velešiće, ‘razvucite im pamet jer tamo nema puno Srba’. I danas vidimo ljude koji tu demonstriraju i Sarajlije to gledaju onako naivno”, rekao je Ljubić.

Za Dodikovu izjavu kazao je kako je “apsolutno anticivilizacijski i sramotno reći “trebalo ih je sve pobiti, trebalo je pobiti i one kasnije koji su hodali”.

“Ne znam na koje je mislio. Nama su svježa sjećanja iz prošlog rata gdje iz entiteta RS koji je dobio u naslijeđe od još radikalnijih političkih elemenata SDS-a protjerano, izbjeglo i ubijeno sve skupa preko 90 posto pripadnika moga naroda. I riječi Hrizostoma koji je ne trepnuvši rekao kako prekida sve odnose s kardinalom zbog mise koja moli i za grešnike i nevine, a u isto vrijeme u manastiru kod Višegrada stoji spomenik Draži Mihajloviću”, kazao je Ljubić. Na kraju je poručio kako treba biti u stanju voditi dijalog jer je to jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U znaku korone počelo obilježavanje 25. obljetnice genocida u Srebrenici

Objavljeno

na

Objavio

Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.

Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.

“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera”, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja. Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.

Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine.

Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.

U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari