Pratite nas

Hrvatska

Ljubo Jurčić: Rad nedjeljom ne donosi pozitivne efekte

Objavljeno

na

Foto: Hina

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić u četvrtak je rekao da rad nedjeljom ne pridonosi pozitivnim efektima ekonomske aktivnosti na bilo kojem području pa tako ni u trgovini, a još manje u proizvodnji što je, naglasio je, potvrdila i ekonomska teorija.

Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge.

Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj, upozorio je Jurčić na Konferenciji o društvenim aspektima slobodne nedjelje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Upitan može li zabrana rada nedjeljom dovesti do otpuštanja radnika, Jurčić je odgovorio kako poslodavci nisu radnike zapošljavali iz socijalnih razloga. već ih zapošljavaju onoliko koliko im je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti, njihov prihod ovisi o potrošnji, ona o dohotku, a ne o nekom dodatnom radnom vremenu trgovine.

Na upit treba li to pitanje rješavati Ustavni sud, Jurčić je odgovorio kako se samo u Hrvatskoj to “izdramatiziralo”. Naveo je da se u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, pa čak i Italiji ne radi ni subotu popodne, a kamoli u nedjelju. I to, dodao je, nije ustavno, nego pitanje radnih odnosa i vremena koje se može jednostavno urediti Zakonom o radu ili Zakonom o trgovačkoj djelatnosti.

Nikakvih negativnih efekata neće biti (ukine li se rad nedjeljom), vidimo da se to pitanje ‘vuče’ od 2002. i da, unatoč radu subotom popodne i nedjeljom, padamo na dno Europe, a Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija koje ga nemaju, rastu brže i razvijenije su nego Hrvatska. Na vlastitom primjeru imamo dokaz da rad subotom popodne i nedjeljom apsolutno ne pridonosi gospodarskoj aktivnosti, dodao je Jurčić.

Bivši državni tajnik, demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marin Strmota ustvrdio je da je niz općih i specifičnih čimbenika koji su vezani uz život ljudi na jednom području.

Specifični čimbenici su sociopsihološki i utječu na svakoga, a pogotovo uvjeti na tržištu rada koji čine velik dio života i pokazuje se, prema istraživanjima, da diktiraju fertilitetne intencije i pokazuju koliko će ljudi imati djece i prema tome kroje svoje životne odluke.

Upitao je, s obzirom na niske plaće u trgovini, je li 20, 30 ili 40 kuna dodatka dostatna naknada za rad nedjeljom da bi bio opravdan.

Smatra kako je potreban sveobuhvatan pristup svih politika, pa tako i ekonomske u koju spada tržište rada.

Upitan kako nakon dva mjeseca od ostavke gleda na to Strmota je odgovorio kako i dalje misli da izrada strategije nakon četiri prethodne nije dobar smjer u rješavanje demografskih problema kojima je zahvaćena Hrvatska.

Radim na fakultetu i vidim da se neke stvari pokušavaju učiniti, donošenje strategije je o.k. ako se misli da može pomoći državi u kojoj se svake godine iseljava 30 do 40.000 ljudi, izumire 20.000. I ako misle da još 12 do 14 mjeseci treba raditi neki dokument – dobro. To je pravo izvršne vlasti, rekao je Strmota.

Poduzetnik Hannes Keller je, govoreći o njemačkim iskustvima, naglasio da je neradna nedjelja zaštićena ustavom i da je to slobodan dan za građane, obitelj, svakog pojedinca.

Nedjelja bi morala ostati slobodna, jer rad nedjeljom nije ekonomski opravdan. Češka je u prosincu prošle godine odlučila da nedjelja mora ostati slobodan dan i mislim da ju se nikada ne bi trebalo žrtvovati ekonomskim interesima. Međutim, uvijek mogu postojati iznimke da, primjerice, šest mjeseci na obali trgovine koje prodaju živežne namirnice i važne su za turizam ostaju otvorene. No, poručio je, u prvom redu treba biti osigurana zaštita slobodne nedjelje.

Akademski slikar Boris Ljubičić na skupu je predstavio vizualni identitet Hrvatskog saveza za nedjelju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske.

Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja, priopćio je MORH

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama, priopćio je MORH

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Spaja se specijalna i interventna policija

Objavljeno

na

Objavio

Spajanje interventne i specijalne jedinice policije čiji bi djelatnici bili raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz rata, zadatak je kojeg se prihvatilo u MUP-u osnovano Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije, piše u ponedjeljak Večernji list.

Po novom ustroju, interventna jedinica trebala bi biti izdvojena iz Uprave policije te spojena sa specijalnim snagama te kao zasebna ustrojstvena jedinica biti pod Ravnateljstvom policije, baš kao i ATJ Lučko čijih bi oko 150 djelatnika činilo cjelinu za sebe, a njihov bi zapovjednik po logici tog ustroja bio još jedan u nizu zamjenika Glavnog ravnatelja policije, navodi dnevnik.

K tome, sadašnja zapovjedništva specijalne i interventne policije spojila bi se u jedno megazapovjedništvo u kojem bi bilo tridesetak ljudi. Istodobno, policijske snage iz specijalno-interventne jedinice bile bi odgovorene načelnicima policijskih uprava, a u svakoj ih upravi ne bi bio jednak broj. Zamisao je da policajci iz te nove tvorevine ne budu jednoobrazno odjeveni, već da njihove odore budu i plave i zelene.

Specijalna jedinica policije sada je centralizirana i postoji sedam organizacijskih jedinica – zapovjedništvo, helikopterska služba, Obučni centar u Malom Lošinju, ATJ Lučko te SJP u Osijeku, Rijeci i Splitu. Interventnu policiju ima svaka od 20 policijskih uprava, a njihovo je zapovjedništvo u Upravi policije MUP-a. Riječ je o ukupno oko 2000 ljudi, od čega je njih 370 specijalaca.

Nekoć pripadnik specijalne policije, a sada stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila kaže za Večernji list da spajanje interventne i specijalne policije nije dobra ideja.

Spajanju se protivi i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. “Protiv sam spajanja jer toga jednostavno nigdje u svijetu nema. Samo neka povjerenstvo radi, a mi ćemo njihov prijedlog rušiti jer su nas kao reprezentativni sindikat po kolektivnom ugovoru bili dužni uključiti u radnu skupinu, a nisu”, kaže Jagić, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari