Pratite nas

Ljubušanka Ivana Čuljak: Kuham i uživam na najljepšim plažama svijeta

Objavljeno

na

Ako se pitate gdje je Ljubušanka koja je srca mnogih osvojila svojom iskrenošću i hercegovačkim mentalitetom u nastupu u kulinarskom showu “Masterchef Hrvatska”, mi smo je pronašli – u Meksiku!

Kad smo je pitali ima li vremena odgovoriti na nekoliko pitanja za čitatelje Specijala Dnevnog lista, evo što je odgovorila: Ako trebate odgovore za danas ili sutra, neću moći, jer idem u džunglu pa neću imati internet, nažalost. No, evo, čim je došla do interneta, odgovorila je na pitanja i dočarala nam egzotični Meksiko.

Javnost Vas je uglavnom upoznala preko nastupa u kulinarskom showu “Masterchef Hrvatska”, no tko je Ivana Čuljak?

ivana– Ja sam Ivana, zdravo hercegovačko dijete koje voli život i valjda sve osim gluposti i zime. Kao i svaka druga Hercegovka, u Zagrebu sam završila ekonomiju. Nakon bankarenja i prodaje, otišla sam u kulinarske vode, objašnjavajući svojim roditeljima koji su uložili u moje školovanje da je gastronomija usko povezana s ekonomijom. Jer ako zavirite malo dublje, zbilja jesu povezani. Promjena mog zanimanja nije im bila potpuno ravnodušna, ali, u biti, oni su ti koji su mi prenijeli ljubav za hranom i kuhanjem.

Još davno djed mi je znao reći da za dobar život nije potreba škola već tri, po njegovom mišljenju, ključne stvari. Prva je bila da dobro kuham svom čovjeku, druga da budem dobra domaćica, a treće pravilo je bilo intimnog karaktera i kad bi ga govorio, baka bi ga obično nogom gazila ispod stola. Ljubav prema kuhinji, dobroj hrani i dobrom vinu bila je oko mene. Kultura života. Stoga je “Masterchef” bio samo odskočna daska i mala pomoć da krenem raditi ono što zbilja živim i jesam.

Otkud ljubav prema kuhanju? Da Vam se pružila prilika, biste li žiriju skuhali neko autohtono jelo, kao što je raštika i suho meso?

– Ljubav prema kuhanju u meni je usađena ili vjerojatno naslijeđena od mojih roditelja. To su ljudi koji su pola svoga braka proveli kuhajući i dočekujući goste. Zvuči subjektivno, ali smatram da se u mojoj kući najbolje kuha, jede i pije. Oni su po meni najbolji kuhari, učitelji i najbolji domaćini. Stoga nije ni čudo da sam danas tu gdje jesam. U showu nisam imala priliku kuhati autohtona jela iako mi je žiri uvijek govorio da sam tradicionalna. Da je bilo raštike u namirnicama, naravno da bih je skuhala. Najbliže bh. jelo koje sam pravila bio je burek. Žiri ga nije pohvalio jer je rekao da nije kao original koji smo trebali kopirati. Naravno, original je bio suh, a moj je bio sočan i dalje tvrdim da je moj burek bio bolji. No, zato mi je tata slao hranu u “Masterchef” kuću. Pršut i pastrva su ih raspametili. Uz to bih im napravila peksimete. Obožavali su ih. I sve bi to začinili Blatinom i Žilavkom. Bila sam glavna u kući kad bi stigao paket hrane. S razlogom.

Koliko ste Hercegovka po kuhanju? Je li Vam draža naša tradicionalna kuhinja ili pak nešto modernije?

– Koliko god sam novih stvari naučila i probala, hercegovačka kuhinja je bila moja baza i osnova. Sad se samo nadograđujem nadopunjujem, a ideje dolaze same.
Evo, u restoranu u Meksiku u kojem trenutačno radim prodajemo Pata Negru. To je “pršut” od crne svinje koja se hrani isključivo žirovima i vjerojatno najskuplji na svijetu. Budući da je 50 posto toga isključivo mast odnosno ono bijelo što često ostavljamo po strani tanjura, prijateljica mi je savjetovala da od toga napravim čvarke. Nisam ih još napravila jer čekamo da se nakupi ovog bijelog. Moj chef im se veseli. Kad ih budu kušali, shvatit će da njihovi chicharonesi nisu do koljena našim čvarcima.

Spomenuli ste da se trenutačno nalazite u Meksiku. Kako to?

– Od studenoga prošle godine on je postao moj dom sljedećih šest mjeseci. Prošlo ljeto nakon teškog i mukotrpnog kuhanja u Makarskoj, bacajući bisere pred svinje, odlučila sam da trebam promjenu i prvo što je bilo je karta za Meksiko. Često se našalim da je to zbog njihovih telenovela i Josea Armanda. Ali nije, Meksiko je zemlja s posebnom kulturom, hranom i običajima. Razmišljala sam, prvo što ću naučiti je praviti tortille jer kod nas je to jako skupo, a ovdje je to hrana za siromašne s obzirom da je 90 posto stanovnika siromašno. Upoznati njihovu kuhinju i namirnice bit će mi najveća nagrada.

Vjerujem kako se život ovdje i tamo uvelike razlikuje. Što je ono što Vam je prvo “upalo u oči” kada ste tamo došli?

– Kad sam došla, bila sam u onom pozitivnom šoku. Prvo što sam osjetila bio je toplinski udar na koji nisam naučila u jedanaestom mjesecu. Prva destinacija bio je Mexico City. “Grad” s brojem stanovnika većim šest puta od cijele Hrvatske. Sve je bilo drukčije i novo. Sad sam se navikla, ali svaki dan nešto novo vidim. Oni su među najsiromašnijim zemljama svijeta, a stalno su nasmijani i sretni, pogotovo djeca. Oni su toliko sretni i slatki da se svaki dan možeš zapitati o svom životu. Meksiko je pun boja, sve pršti bojama, od njihove odjeće, ulica, hrane pa čak i groblja. To mi je najljepše ovdje. Kažu da boje dosta govore o ljudima, čak je i nose prema raspoloženju. Ako je suditi po tome, onda njihovom veselju nema kraja.

Kakva je njihova prehrana, imamo li nekih zajedničkih karakteristika?

– Meksička hrana se bitno razlikuje od naše. Bog im je dao najljepše namirnice. Boje, boje, boje! I sve je jako jeftino. Mango, avokado, papaja, marakuja, kokos, limeta, tamarindo, grejp. Da mi netko kaže da bih to morala jesti cijeli život, potpisala bih odmah. I dok u Hrvatskoj lovim akcije s avokadom i mangom, ovdje je sve to tako jeftino.

Oduševili su me ceviche (riba skuhana u limetinom soku), kaktus i tortille od kaktusa, churrosi s čajetom koji su inače španjolska slastica, ali je specijalitet i u svim latinskim zemljama, pan de elote (kolač od kukuruza koji poslužuju s likerom od jaja), chilaquilesi (pržene tortilje u začinjenom umaku), chapulinesi (prženi skakavci koji su jako bogati proteinima). Također sam probala i onog famoznog crva što dobijete ne u tekili, već u mezcalu. Mezcal se kao i tekila pravi od agave, ali postupak je drugačiji i puno je bolji od tekile. Njihova vina su me isto oduševila, a piva su OK, meni osobno preblaga. Neku veliku poveznicu između naše i njihove kuhinje nisam našla, s obzirom da nam se namirnice pa samim tim i kuhinja bitno razlikuju.

Koliko planirate ostati u Meksiku te kakvi su Vam daljnji planovi?

– Moja avantura u Meksiku trajat će još tri mjeseca, s obzirom da sam došla kao turist ‘ispucati’ svih šest mjeseci koliko nam je i dopušteno. Trenutačno se nalazim u Playi del Carmen, malom turističkom gradu na poluotoku Yucatanu. Kuham i uživam na najljepšim plažama svijeta. Najbolja zima ikad. Sljedeći mjesec nastupam sa svojim chefom Isviem Eduardom Moralesom na Wine i food festivalu u Cancunu gdje uz naš restoran nastupa 50 najboljih meksičkih restorana. U državi od 120 milijuna stanovnika ovo smatram svojim uspjehom. Hercegovci se uvijek probiju. U svibnju dolazim doma i planiram krenuti u privatni biznis sa svojim roditeljima te iskoristiti znanje prikupljeno u Meksiku do sljedeće zime gdje ću opet pobjeći u neke toplije krajeve.

Nije to bio običan show…

“Masterchef” nije bio samo običan show u borbi za prestižnog amaterskog kuhara. Meni je donio nova prijateljstva, ljubavi, znanja, kruha i igara. To nije bilo onih sat vremena što su ljudi gledali svaku večer ispred malih ekrana. Bila su to tri mjeseca jako teška, ali i uspješna. Svatko je imao svoju priču i znanje, skupa smo ih miješali i stvarali nešto novo. Posebno iskustvo koje bih opet rado ponovila.

Dnevni list –

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Velik broj studenata na skupu solidarnosti s Hrvatima u BiH: Zatražili od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

foto: fah

Nekoliko stotina studenata, nezadovoljnih politikom hrvatskih vlasti prema Hrvatima u BiH koje je kulminiralo objavom osuđujuće presude šestorici Hrvata za ratni zločin, okupilo se u utorak na Markovu trgu u Zagrebu, tražeći od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH i zaštitu njihovih prava.

Nakon prosvjeda, održanog pod nazivom “S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo” studenti su vlastima predali predstavku kojom su upozorili na dva desetljeća šutnje institucija RH na protudržavno djelovanje pojedinih hrvatskih dužnosnika te, kako navode, ponižavanje, degradiranje i oduzimanje ljudskih i i političkih prava Hrvatima u BiH.

U toj predstavci studenti su naveli također da su pojedini hrvatski predsjednici, premijeri, zastupnici i djelatnici sudova otvoreno pomagali pri ponižavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te da su pojedini dužnosnici u stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj i međunarodnim tijelima izglasovali, lobirali i zastupali interese protiv političkih i ustavnih prava Hrvata u BiH.

Tvrde također da hrvatske institucije nisu učinile ništa što bi bilo dovoljno pred domaćim i međunarodnim tijelima kako bi se istražili i procesuirali zločini Armije BiH protiv Hrvata u BiH i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Republike Hrvatske 1991.-1992.

Prosvjednici su naveli također da pojedini politički dužnosnici i ministri prihvaćaju posljednju „sramotnu“ presudu Haaškog suda koja, navode, nije sudila za konkretne zločine protiv pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskih civila u BiH.

Predsjednik Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata u Zagrebu Bruno Penava rekao je pred okupljenim prosvjednicima na Markovu trgu da su se studenti i prije četiri godine okupili na istom mjestu nekoliko dana nakon prvostupanjske presude šestorici Hrvata iz BiH.

Mislili su, dodao je, da će vlasti RH imati razumijevanja i da će kazati „ne lažima, lažnim optužbama i nepravdi“, ali su mnogi politički i sudski dužnosnici ignorirali pitanje Hrvata i BiH, podupirući oduzimanje njihovih kolektivnih prava u BiH.

Zahtjevima upućenima Vladi, Hrvatskom saboru, predsjednici i DORH-u, prosvjednici uz ostalo traže osnivanje instituta, u sklopu već postojeće institucije ili istraživačko-dokumentacijskog centra zaduženog za istraživanje svih ratnih zločina Armije BiH nad Hrvatima u BiH, među koja spadaju ubojstva 1051 hrvatskog civila, uključujući i 121 dijete.

Traže također donošenje i aktivaciju optužnica te raspisivanje tjeralica protiv vojnika i časnika Armije BiH koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske i činili zločine nad Hrvatima u BiH, reviziju i legalnu ocjenu svih hrvatskih državljanstava i oduzimanje istih bivšim pripadnicima Armije BiH koji su počinili zločine protiv Hrvata, onemogućavanje pristupa Hrvatskom državnom arhivu osobama koji su u službi pisanja optužnica protiv pripadnika HV-a i HVO-a.

Jedan od njihovih zahtjeva je donošenje obvezujuće deklaracije u svrhu zaštite zajamčenih prava Hrvata u BiH, poduzimanje mjera da se nametnute odluke visokih predstavnika za BiH koje su protivne ustavnim pravima Hrvata BiH, revidiraju, odbace i izmjene, te da Hrvatska zaštite svoje državljane od selektivnog pristupa pravosudnih tijela BiH. (Hina)

ZAHTJEVI STUDENATA VLASTIMA RH – Molimo podijelite ih ljudima

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vojska pomlađuje se časnicima školovanima u SAD-u i Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

Obilježena 26. obljetnica HRZ i PZO-a i primopredaja zapovjednika

U vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu u utorak, 12. prosinca 2017. godine održana je središnja svečanost obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) Oružanih snaga RH (OS RH).

Obilježavanje obljetnice HRZ i PZO-a započelo je svetom misom zadušnicom za poginule pripadnike HRZ i PZO-a u Domovinskom ratu, koju je predvodio msgr. Jure Bogdan, vojni biskup u Republici Hrvatskoj, priopćio je MORH

Zatim je uslijedila središnja svečanost na kojoj je održan svečani obred primopredaje stijega i dužnosti zapovjednika HRZ i PZO-a, između dosadašnjeg zapovjednika, general bojnika Miroslava Kovača i novoizabranog, brigadnog generala Mate Mikića.

Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OS RH načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OS RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora, bivši zapovjednici i djelatnici HRZ i PZO-a i drugih ustrojbenih cjelina OS RH, obitelji poginulih pripadnika grane i drugi.

Čestitavši pripadnicima HRZ i PZO-a na svim dosadašnjim uspjesima, na velikom zalaganju i predanosti pilotskom pozivu te ujedno i na primopredaji dužnosti zapovjednika, izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov podsjetio je na stvaranje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje je, kako je istaknuo, po mnogočemu jedinstveno.

“Zrakoplovstvo smo stvarali gotovo iz ničega, u poljoprivredne i školske avione smo sami ugrađivali oružne sustave i tako djelovali u prvim danima rata. Bili su to teški, ali slavni dani Domovinskog rata, kada su djela pripadnika ratnog zrakoplovstva bila primjer požrtvovnosti i ljubavi prema Domovini”, rekao je general Šundov izrazivši zahvalnost i priznanje hrabrim pilotima koji su zrakoplovima JNA odlučno i hrabro doletjeli i stavili se na raspolaganje Domovini, branili i oslobađali svoju Domovinu.

Podsjetio je i na ugled koji pripadnici HRZ i PZO danas uživaju kroz misije potpore miru u svijetu te obučavanje pilota drugih zemalja, održavanje postojeće tehnike, te brojne druge zadaće poput protupožarne zaštite, hitnog medicinskog prijevoza i traganja i spašavanja.

Izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević u svom je govoru podsjetio kako je iza svih nas godina koja je bila iznimno zahtjevna za HRZ i PZO.

“Ove godine smo napravili veliki pomak, pokrenuli smo proces nabave višenamjenskog borbenog aviona, primili smo ponude za novi avion, napravili validaciju i evaluaciju istih i sada smo pred odlukom koja je odgađana petnaestak godina”, rekao je ministar Krstičević podsjetivši kako je HRZ i PZO bila i ostala specifična tehnička grana, u kojoj, pored tehnike, glavnu snagu, baš kao i u Domovinskom ratu, čine ljudi, vrhunski piloti i tehničari, koji su uvijek spremni izvršiti svoju zadaću, a njihova plemenitost i posvećenost dobrobiti građana naše Domovine, ono je što nas sve skupa ispunjava posebnim ponosom i zadovoljstvom. Na kraju se obratio mladim ljudima željnim izazova i pozvao ih da se pridruže i postanu piloti Eskadrile višenamjenskih borbenih aviona iz sastava pobjedničkog Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Prigodnim riječima obratio se i dosadašnji zapovjednik HRZ i PZO-a general bojnik Miroslav Kovač koji se osvrnuo na proteklo vrijeme koje je proveo na dužnosti zapovjednika HRZ i PZO-a zahvalivši svim pripadnicima grane, koji su dali nesebičan doprinos njezinu razvoju.

Podsjetivši na nekoliko faza transformacije i preustroja tijekom kojih je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo izraslo u moderno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno i spremno ispunjavati svoje Ustavom i zakonom predviđene zadaće i misije, naveo je za primjer neke od ovogodišnjih uspjeha HRZ i PZO-a: izobrazbu vlastitog pilotskog kadra, veliki broj ostvarenih letačkih zadaća i sati naleta, pomlađivanje zapovjednog kadra i prihvaćanje i uvođenje u uporabu nove tehnike – helikoptera Kiowa Warrior te donošenje ključne odluke o nabavi višenamjenskog borbenog aviona, čime će se, kaže, pridonijeti jačanju borbene komponente i stvaranju platforme za još učinkovitiju provedbu zadaća koje nas očekuju.

Novi zapovjednik HRZ i PZO-a brigadni general Mato Mikić zahvalio je na ukazanom povjerenju i imenovanju na ovu odgovornu dužnost, koju će obnašati od 1. siječnja 2018. godine. “Postati zapovjednikom jedne grane OS RH i biti promaknut u čin brigadnog generala Hrvatskog zrakoplovstva je izuzetna čast, ali i veliki izazov i odgovornost“, rekao je general Mikić istaknuvši: „Hrvatsko ratno zrakoplovstvo raspolaže stručnim kadrom koje može ostvariti postavljene ciljeve.

Moja je zadaća da upravljam tim kapacitetima na najbolji mogući način u cilju održavanja i povećanja sposobnosti grane. Pred nama su veliki izazovi, uvođenjem u operativnu uporabu helikoptera Kiowa Warrior, postižemo nove sposobnosti i razvijamo borbenu komponentu helikopterskih snaga koji će svoj doprinos dati u očuvanju suvereniteta Republike Hrvatske“.

Pozdravio je i odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona koja je, ističe, iznimno važan čimbenik koji određuje smjer daljnjeg razvoja HRZ i PZO-a, no jednako važan izazov je očuvanje i uvođenje novog zrakoplovnog osoblja pilota, tehničara i inženjera.

Brigadni general Mato Mikić rođen je 22. kolovoza 1965. godine u Trnavi u Osječko-baranjskoj županiji. Osnovnu školu završio je u Trnavi, a Zrakoplovnu vojnu gimnaziju u Mostaru 1984. godine. Zrakoplovnu vojnu akademiju pohađao je u Zemuniku do 1988. godine, kada je stekao zvanje diplomirani inženjer prometa, smjer aeronautika – pilot aviona. Pilot je prve kategorije nadzvučnog borbenog aviona MiG-21.

U rujnu 1991. godine dragovoljno se pridružuje Zboru narodne garde Republike Hrvatske kao pilot. Nakon toga obnaša više dužnosti, od pilota u 21. eskadrili lovačkih aviona, časnika za planiranje i uporabu, nastavnika letenja aviona PC-9, časnika za uporabu i nadzor aviona, voditelja odsjeka za operativne i letačke poslove Zapovjedništva HRZ i PZO-a, te načelnika stožera – zamjenika zapovjednika 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a. Od veljače 2016. godine obnaša dužnost načelnika stožera – zamjenika zapovjednika HRZ i PZO-a.

Završio je Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“ (2010./11.) te nekoliko tečajeva u inozemstvu. U čin natporučnika promaknut je 1992. godine, u čin satnika 1996. godine, u čin bojnika 2003. godine, u čin pukovnika 2007., a u čin brigadira 2014. godine. Za svoj rad višestruko je pohvaljivan i nagrađivan. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5, 10 i 25 godina i Redom hrvatskog trolista. Nositelj je medalje “Oluja”.

U prigodi Dana grane i 26. obljetnice HRZ i PZO-a dodijeljena su promaknuća, pohvale i nagrade pripadnicima HRZ i PZO-a. Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica OS RH promaknula je u viši čin 17 časnika HRZ i PZO-a.

Tako je u čin brigadnog generala promaknut brigadir Mato Mikić, u čin brigadira promaknuti su pukovnici Damir Perak i Ivica Černe, a u čin pukovnika promaknut je bojnik Christian Jagodić. U čin bojnika promaknut je jedan satnik, dok je u čin satnika promaknuto sedam natporučnika te u čin natporučnika promaknuto je pet poručnika HRZ i PZO-a. Načelnik GS OS RH promaknuo je 15 dočasnika i sedam vojnika.

Po završetku svečanosti ministar Krstičević i NGS general Šundov sa suradnicima obišli su taktičko-tehnički zbor Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane OS RH.

U Hrvatskoj kopnenoj vojsci primopredaja se održava 19. prosinca, kada će biti umirovljen zapovjednik general pukovnik Mate Ostović, a novi zapovjednik HkoV-a postaje brigadni general Siniša Jurković, sadašnji načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HKoV-a. Tu pak sada dolazi brigadni general Boris Šerić, piše Večernji List

Primopredaja će 20. prosinca biti i na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”. General pukovnik Slavko Barić odlazi u mirovinu, a zamijenit će ga general bojnik Mate Pađen, do sada vojni predstavnik RH u NATO i EU. Do kraja godine također u mirovinu odlaze i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadni general Zdravko Klanac, načelnik Uprave za logistiku GSl OS RH general bojnik Vlado Šindler i načelnik Uprave za planiranje GS OS RH komodor Marileo Staničić.

 

Hrvatski piloti uspješno završili obuku na helikopterima Kiowa Warrior

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari