Pratite nas

Herceg Bosna

Logoraši Hrvati obilježili zatvaranje zloglasnog logora Muzej u Jablanici u kojem je bilo 60. djece

Objavljeno

na

foto: Vlado Bosnjak

Članovi Hrvatske udruge logoraša u Bosni i Hercegovini obilježili su 26. obljetnicu zatvaranja logora Armije Republike BiH u Muzeju Bitke za ranjenike u Jablanici. U ovom logoru od 15. travnja 1993. do 1. ožujka 1994. bilo je zatočeno oko 600 Hrvata, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i civila Grabovice, Drežnice i Doljana, piše BHRT.

Do danas nitko nije procesuiran po zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene u ovom logoru.

U Župnoj crkvi u Jablanici služena je sveta Misa i molitva. Misno slavlje predvodio je župnik iz Jablanice don Marko Šutalo.
Na sv. Misi su sudjelovali logoraši, župljani, prestavnici jablaničkih Udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, konzul Republike Hrvatske i drugi.

Ratni logor ‘Muzej’ su utemeljile bošnjačke vlasti u Jablanici 15. travnja 1993. kada su uhićeni i u logor dovedeni prvi Hrvati. Nakon dva velika zločina u selu Grabovici gdje su likvidirana 32 hrvatska civila te Doljanima gdje su pripadnici Armije BiH ubili 39 Hrvata, dovedeno je civilno stanovništvo i zarobljenici u ovaj logor, prenosi poskok.info

Molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća bivši logoraši Hrvati obilježili su u općini Jablanici u sjevernom dijelu Hercegovine 26. godišnjicu zatvaranja zloglasnog logora Muzej bošnjačke Armije BiH u kojemu je ubijeno ili od posljedica zlostavljanja umrlo sedam logoraša.

Logor “Muzej” osnovalo je ratno Predsjedništvo općine Jablanica 15. travnja 1993. godine kada su uhićeni i u logor dovedeni prvi Hrvati bez ikakva obrazloženja o razlozima zatvaranja.

Nakon toga, točnije 10. svibnja 1993. godine, nakon napada tzv. Armije BiH na hrvatsko selo Grabovicu, u logor su dovedeni zarobljeni pripadnici HVO-a.

Također, napadom tzv. Armije BiH na selo Doljane 28. srpnja 1993. godine prisilno je i protupravno u logor dovedeno više od 150 civila iz tog sela.

Najmlađa osoba imala 28 dana

– U toj skupini dovedena je i najmlađa osoba u logor, dijete starosti 28 dana, te više od 60 djece mlađe od 14 godina i veći broj starijih osoba.

U razdoblju od osnivanja do raspuštanja logora, 1. ožujka 1994. godine, kroz logor je prošlo više od 600 logoraša, od čega 88 vojno sposobnih, a ostalo su bili civili.

U logoru su na najgrublji način kršene Ženevske konvencije. Odvođenja logoraša na prisilni rad na prvu crtu bojišnice, namjerna ubojstva logoraša, njihovo premlaćivanje, silovanje i drugi nečovječni postupci bili su dio svakodnevice.

Logor je konačno raspušten 1. ožujka 1994. godine posredstvom Međunarodnog crvenog križa.

– Nažalost, ni nakon 26 godina od raspuštanja logora Tužiteljstvo BiH nije podiglo ni jednu optužnicu protiv odgovornih osoba za formiranje logora.

To jasno govori kakav je odnos bh. pravosuđa prema hrvatskim logorašima i kako nemaju sve žrtve isti status pred pravosudnim tijelima ove države.

Sakrivanje zločina

Štoviše, Tužiteljstvo BiH već godinama radi na kampanji da logore tzv. Armije BiH proglasi sabirnim centrima, odnosno promijeni povijesne činjenice da je ova vojna organizacija, uz potporu tadašnjeg bošnjačkog političkog vrha, imala stotine logora u kojima su mučeni i ubijani deseci Srba i Hrvata.

Najbolji primjer negiranja zločina je presuda Nihadu Bojadžiću koji je osuđen za zločine u logoru “Muzej”, ali za te zločine nije dobio ni dana zatvora. Zatvorsku kaznu koju je dobio služi za zločine u selu Trusina.

Hrvatski logoraši pozvali su još jednom domaće pravosuđe da svojim djelovanjem ne pokušava promijeniti povijesne činjenice, nego da radi svoj posao i procesuira one koji su formirali logore u kojima su Hrvati mučeni i ubijani.

Više od 20 godina čeka se na pravdu, a već sada je velik broj onih koji je nisu dočekali jer su preminuli čekajući da bh. pravosuđe počne raditi svoj posao.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Bitka za Mostar 1992.

Objavljeno

na

Objavio

wikiwand.com

3. travnja 1992. Mostar – HVO oslobodio Mostar od četnika, a onda su Bošnjaci u HVO-u okrenuli puške prema Hrvatima

Dana 3. travnja 1992., u popodnevnim satima, na autobusnom stajalištu u naselju Zalik preko puta Sjevernog logora, vojarne JNA, eksplodirala je cisterna. Taj događaj je označio početak rata u Mostaru.

Zaboravlja se da je najveći hercegovački grad od agresije JNA i Srba obranjen i oslobođen od Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u koju je bio uključen i veliki broj muslimana Hercegovine. Hercegovačke muslimane je naoružao i spasio HVO, kao i u Bosanskoj Posavini, a onda ih je Sarajevo nahuškalo protiv Hrvata. Godinu dana kasnije okrenuli su svoje puške prema suborcima Hrvatima.

Ovaj događaj dezorijentirao je JNA: na zapovijed generala Momčila Perišića, 7. travnja 1992. godine dolazi do otvorene agresije na Mostar, prvog granatiranja naselja Cim, Ilići i Rudnik. Dan kasnije odlukom predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Mate Bobana, formira se Hrvatsko vijeće obrane, koje i preuzima obranu Mostara, nakon prvog oružanog sukoba, a za zapovjednika obrane općine Mostar imenuje se Petar Zelenika.

Od 14. travnja traju borbe za oslobađanje vojarne u Čapljini gdje je JNA izvela i desant te je helikopterima izvlačila svoju opremu. Dana 23. travnja 1992. godine, oslobođena je čapljinska vojarna, koja je tako postala prva vojarna oslobođena od srpskog agresora u ratu u Bosni i Hercegovini.

Tijekom tih borbi, srušeno je 5 zrakoplova JNA.

Od 7. travnja 1992. godine do operacije Lipanjske zore, JNA je uz potporu paravojnih jedinica hercegovačkih Srba i Crnogoraca počinila urbicid, sustavno rušenje gradskih područja nad Mostarom. Danonoćno granatiranje zapadnog dijela Mostara ostavilo je neizbrisiv trag. No još veće razaranje doživio je istočni dio grada, koji se nalazio pod okupacijom Srba i JNA. Agresor je opljačkao, zapalio i minirao sve važnije objekte u tom gradu. Stara gradska jezgra potpuno je uništena, a Stari most oštećen s nekoliko izravnih pogodaka.

Agresor je potpuno porušio sedam mostova na Neretvi, sve osim Starog. Svi gospodarski subjekti u južnoj i sjevernoj gradskoj zoni opljačkani su i potpuno uništeni. Najočitiji primjer su Aluminij i Soko. Potpuno ili djelomice agresor je uništio sva prigradska naselja. U kratkom vremenu srpska vojska uspjela je od 14 mostarskih džamija ostaviti samo dvije neoštećene. Tijekom svibnja 1992. godine zapaljeni su i uništeni: crkva u Potocima i franjevački samostan u Mostaru, Biskupski dvor, samostan časnih sestara, a sustavno se granatirala i mostarska katedrala.

Bošnjaci u HVO-u okreću puške prema Hrvatima!

U ranim jutarnjim satima 30. lipnja 1993. godine, u postrojbama u kojim je bilo mnogo Bošnjaka u HVO-u dolazi do vojne izdaje, a „Samostalni mostarski bataljun“ u kojem su bili Bošnjaci napušta položaje koje HVO drži prema Srbima.

Toga dana između 2:30 i 3 sata bošnjački pripadnici HVO-a uperuju puške u svoje suborce, Hrvate naredivši im da se predaju.

“Predajte oružje, vi ste opkoljeni od muslimanske vojske, oko vas su Zukini ljudi. Nešto nije u redu s politikom, ali bit ćete pušteni za par dana dok se to sredi.” Pripadnici HVO-a, Hrvati su se predali, odvedeni su u zatvor u Mostaru gdje su maltretirani i mučeni. U istočnom dijelu grada, Armija BiH je uspostavila više logora za zarobljene pripadnike HVO-a i hrvatske civile: bivša vojarna JNA “Sjeverni logor”, 4. osnovna škola, osnovna škola u Potocima i SDK Mostar kod robne kuće “Razvitak” u istočnom dijelu Mostara, u koji su dovedeni prvi zarobljenici 6. svibnja 1993. godine prije samog sukoba.

Isto tako je postupio i HVO koji je također otvarao logore za bošnjačke civile i pripadnike Armije BiH: “Heliodrom”, bivša vojarna JNA koja se nalazi u Rodoču, južnom predgrađu Mostara i “Dretelj” također vojni objekt JNA u Dretelju kod Čapljine. Kroz logore obiju vojski prošlo je tisuće i tisuće zatvorenika. Oni su u logorima proživjeli brojne torture i mučenja, a mnogi od njih su preminuli.

Armija BiH s područja Mostara i bivši pripadnici HVO-a bošnjačke nacionalnosti u Potocima i Vrapčićima od 9. svibnja do 30. lipnja 1993. godine, zauzeli su područja na lijevoj obali Neretve sjeverno i južno od grada Mostara, izuzev manjeg dijela oko samostana časnih sestara u Potocima i istočni dio grada Mostara. Zauzeta su sjeverna prigradska naselja na lijevoj obali Neretve: Vrapčići, Potoci, Kutilivač, Humilišani, Željuša, Podgorani, Prigrađani, Drežnica, istočni dio grada Mostara te južna prigradska naselja: Blagaj, Podvelež, Gnojnice, Dračevice. Sa zauzetog područja protjerano je ili zarobljeno cjelokupno hrvatsko stanovništvo.

Hrvatsko vijeće obrane je zarobilo velik dio Bošnjaka iz zapadnog dijela grada Mostara te iz ostalih dijelova mostarske općine koje su bile pod kontrolom HVO-a. (Izvor: narod.hr)

Mostarska cisterna i travanj 1992.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Pomozimo našem Mostaru, srcu Herceg Bosne!

Objavljeno

na

Objavio

Istina je kako se cijeli svijet suočava s pandemijom i kako svima treba pomoći, no Mostar uistinu jest u posebnoj situaciji zbog ogromnog broja ljudi koji gravitira toj bolnici, a svi znamo kako nažalost Mostar nije prioritet u državi u kojoj se nalazi.

Molim Vas da pomognete, svatko na način na koji može, kao što vas molim i da kontaktirate druge za koje mislite da mogu pomoći. U ovakvim situacijama i vremenima, nije vrijeme za raznorazna kritiziranja i očajavanja. Kritika je dobra kada je konstruktivna, ali za vrijeme pandemija ne postoji kontruktivna kritika, postoji samo KONSTRUKTIVNA POMOĆ, ali ona neće padati s neba i može doći samo od nas. Kad se udružimo, virus će biti mačji kašalj. Naše savjesti biti će mirne. Mnogi će biti spašeni. Nemamo vremena za difuziju odgovornosti!

Herojstvo i nadljudski napori medicinskog osoblja zajedno sa zdravstvenim djelatnicima SKB-a Mostar zaslužuju da dotaknu naša srca i motiviraju nas na pomoć!

Posebno molim hrvatsku dijasporu, koja uvijek u teškim i kriznim trenucima pokaže i dokaže svoju vrijednost, da djeluje organizirano, junački i hrabro kao i dosad. (Marijan Knezović)

Apel za pomoć i upute SKM-a Mostar svima koji žele pomoći u zaštiti pacijenata i prevenciji pandemije koronavirusa covid-19

SKB Mostar ovim putem obaviještava sve one koji žele pomoći medicinskom osoblju i zdravstvenim djelatnicima, pacijenticama i pacijentima SKB-a i svima onima koji bi to mogli postati uslijed globalne pandemije koronavirusa, odnosno virusa COVID-19, da nam pomoći mogu na različite načine, zavisno o njihovim mogućnostima.

Najveća potreba SKB-a Mostar, kao i velike većine bolnica u cijelome svijetu, u ovome je trenutku medicinska oprema potrebna za prevenciju daljnjega širenja pandemije. U interesu javnosti i opće zdravstvene situacije velikog broja ljudi koji u slučaju bolesti gravitira SKB-u Mostar, priopćavamo kako smo, kao i većina svjetskih bolnica, suočeni s brojnim problemima koji otežavaju nabavku medicinske i zaštitne opreme, čak i uz najbolju volju onih koji nam se javljaju sa željom da nam pomognu i nas samih.

Oni koji mogu, te svi oni koji osjećaju da bi mogli, pomoći nam najviše mogu direktnim doniranjem medicinske opreme; prioritizirano na sljedeći način:

  1. Respiratori
  2. Zaštitne maske s certifikatom FFP3 standard EUR (ili američki N 95 standard) kao i maske s certifikatom FFP2
  3. Zaštitna odijela protiv Covid–19 (preferirano: Chemical protective coverall type 3)
  4. Maske kirurške jednokratne s gumicom, troslojne, s PVC slojem
  5. Rukavice nitrilne
  6. Medicinske kaljače
  7. Antiseptične otopine na bazi minimalno 70% alkohola
  8. Zaštitne naočale

Svjesni smo kako mnogi nisu u mogućnosti nabaviti opremu, unatoč svojim željama. Stoga smo otvoreni i za novčane donacije, koje će naš stručni tim transparentno trošiti na nabavku proizvoda koji služe za sprječavanje širenja virusa kao i liječenje oboljelih. U svrhu borbe protiv pandemije koronavirusa otvoreni su novi, namjenski računi koji su popisani na kraju teksta, i to za donacije u svim valutama (dolari, euri, hrvatske kune i druge,) a svi oni koji novac žele uplatiti kao naznaku (opis plaćanja) trebaju staviti: „KORONA-SKB.“

Popis donacija biti će objavljivan na našoj web stranici u posebnoj  kategoriji „KORONAVIRUS“ te će se javnost pravovremeno i transparentno informirati o nabavi opreme od donacija gdje se SKB Mostar u potpunosti obvezuje na transparentnost prema donatorima, medijima, cjelokupnoj javnosti kao i nadležnim institucijama.

Važno je naglasiti kako je za očekivati da će potreba za respiratorima biti povećana, te sve one koji smatraju kako mogu pomoći u nabavci respiratora, zbog obujma donacije, upućujemo da se jave direktno telefonski na broj 00387-36-336-505.

Svi oni koji imaju pouzdane informacije o mogućnosti nabavke potrebnih proizvoda, neka također budu slobodni obratiti nam se.

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su već pomogli rad i borbu SKB-a Mostar protiv pandemije koronavirusa, a zahvaljujemo se i svima koji će to činiti u budućnosti. Zajedno s vama, ne sumnjamo kako ćemo se izboriti sa svakim problemom, pa i s globalnom pandemijom koja pogađa i naše društvo.

Nemoguće je ne istaknuti profesionalnost, uslužnost, žrtvovanje i nadasve spremnost našega medicinskog osoblja koje iz dana u dan ulaže herojske napore, postižući zavidne rezultate, posebice u odnosu na sve poteškoće s kojima se suočavamo, prvenstveno zbog manjka opreme i povećanog obujma posla. Njima, i na ovaj način, izričemo jedno veliko „hvala,“ i nadamo se kako ćete ga izreći i vi svojom pomoći, kakva god i kolika ona bila.

PODACI ZA NAMJENSKE NOVČANE DONACIJE ZA BORBU PROTIV KORONAVIRUSA:

U DOLARIMA, EURIMA, KUNAMA I DRUGIM VALUTAMA OSIM KONVERTIBILNE MARKE:

IBAN: BA395550000047945566
PRIMATELJ: SVEUČILIŠNA KLINIČKA BOLNICA MOSTAR
ADRESA PRIMATELJA: BIJELI BRIJEG BB, MOSTAR, BiH
INSTRUKCIJE ZA PLAĆANJE: NOVA BANKA A.D. BANJA LUKA
SWIFT: NOBIBA22
OPIS PLAĆANJA: KORONA-SKB

U KONVERTIBILNIM MARKAMA:

TRANSAKCIJSKI ŽIRO RAČUN U KM: 5550000047945469
PRIMATELJ: SVEUČILIŠNA KLINIČKA BOLNICA MOSTAR
ADRESA PRIMATELJA: BIJELI BRIJEG BB, MOSTAR, BiH
OPIS PLAĆANJA: KORONA-SKB

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari