Pratite nas

Herceg Bosna

Lokalni izbori 2013 U Hrvatskoj sutra drugi krug lokalnih izbora

Objavljeno

na

[pullquote_left]Drugi izborni krug raspisan je za jedinice u kojima nitko od kandidata u prvom krugu, 19. svibnja, nije osvojio natpolovičnu većinu glasova birača.[/pullquote_left]

Grad Zagreb, 11 županija, 85 gradova i 164 općine sutra bi trebali dobiti čelne ljude za slijedeće četiri godine – u tim se jedinicama, naime, sutra održava drugi krug lokalnih izbora.

Drugi izborni krug raspisan je za jedinice u kojima nitko od kandidata u prvom krugu, 19. svibnja, nije osvojio natpolovičnu većinu glasova birača.

Zagreb, Split, Rijeka i Osijek četiri su velika grada koji sutra trebaju dobiti gradonačelnike.

Zagrepčani će odlučiti između SDP-ova Rajka Ostojića i nezavisnog Milana Bandića, koji je u prvom krugu dobio znatno veći broj glasova – podržalo ga je više od 45 posto birača.

U Splitu se u drugom krugu sučeljavaju SDP-ov Ivo Baldasar i HDZ-ov Vjekoslav Ivanišević. Baldasar je u prvom krugu osvojio 29,2 posto glasova, a Ivanišević 21,7 posto.

Vojko Obersnel (SDP) za još jedan mandat natječe se protiv HDZ-ova Hrvoja Burića. Obersnel iz prvog kruga nosi značajnu prednost od 48 posto glasova, a Burića je poduprlo 16 posto birača.

Još jedan gradonačelnički mandat u Osijeku želi i HDSSB-ov Krešimir Bubalo, koji se sučeljava s kandidatom grupe birača Ivicom Vrkićem, kojega pudupiru SDP, HNS i HSU. Za Bubala se u prvom krugu izjasnilo 36,2 posto birača, a za Vrkića 27,9.

U nedjelju gradonačelnike bira još 15 većih gradova – Varaždin, Karlovac, Krapina, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Koprivnica, Zadar, Vukovar, Sisak, Slavonski Brod, Pazin, Gospić, Požega, Pula.

Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Međimurska, Osječko-baranjska županije su koje u drugom krugu biraju župane.

Potporu za još jedan mandat u drugom krugu traži sedam dosadašnjih župana – tri HDZ-ova, dva SDP-ova, po jedan HNS-a i HDSSB-a te jedan nezavisni.

Birališta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati, do kada traje izborna šutnja, za koje je zabranjena svaka promidžba, objavljivanje privremenih rezultata i procjena, kao i nagovaranje birača da glasuju za određene kandidate.

Izlazne ankete, odnosno ispitivanja javnosti te opredjeljenja birača na glasovanju mogu se objavljivati nakon što se zatvore birališta.

Izbore organiziraju županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva, a njihov rad nadzire Državno izborno povjerenstvo.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Posušje: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.

-Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25. godina kako obilježavamo obljetnice naših Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono što nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono što se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.

-Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sadašnje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo prošlošću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na iskušenja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svjeće, izgovaramo molitve, danas u Posušju a tako i u još 24, 25 općina, gradova, u našoj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.

-Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previše opterećivati kada oni tako nešto govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih iskušenja će biti, jer mi nismo formalno završili ono što smo trebali. Trebamo štitit vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo naših branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije završio kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.

U Orašju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg – Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo što se još da uraditi sa zakonima u RH kako bi naši branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije završeno, ali znamo da smo u to ugradili sve što smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nazadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.

-Ostanimo zajedno i budimo svjesni iskušenja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogriješili, međusobno se razdijelili bude nauk, da više takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posušju.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.

Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posušje pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.

Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenik Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari