Pratite nas

Politika

LOŠO: ‘Istina je, Putin podupire pripajanje Republike Srpske Srbiji!’

Objavljeno

na

“Hrvatska bi sada mogla zaigrati ozbiljnu igru i ona na eventualna zbivanja oko odcjepljenja RS-a ne bi ostala imuna. Mi smo stanovnici zemlje pobjednice, države koja ima pobjedničku vojsku i na koju se ozbiljno računa”, riječi su Davora Domazeta Loše.

Njemački politički analitičar specijaliziran za područje zapadnog Balkana, Bodo Weber, nedavno je napisao da je postojao ozbiljan plan o pokušaju odcjepljenja Republike Srpske od BiH i njezinu pripajanju Srbiji, po uzoru na ono što se dogodilo s Krimom i Rusijom. Tu je tezu ponovio i za hrvatske medije, ali je nadodao kako je Dodik imao podršku Rusa, međutim ne i podršku Beograda. Da Putinu, za kojeg je Dodik u nekoliko navrata tvrdio da podupire ovo odcjepljenje, odgovara otvaranje novih kriznih žarišta, smatra i Davor Domazet Lošo, geostrateški analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Ništa od navedenog od strane njemačkog kolege nije dvojbeno. Ako pogledate kartu ruskih geostratega, bit će vam jasno da oni Europu vide posve drugačije. Oni, dakle, vide samostalnu Škotsku, cjelovitu Irsku, veliku Albaniju, podijeljenu Belgiju, ali i podijeljenu BiH. Takvo “krojenje” geopolitičkih karata, međutim, nije novost kada su velike sile u pitanju. Amerikanci, također, imaju svoje viđenje onoga kako bi geografska karta Europe trebala izgledati. To je način na koji “moćni” plaše “male” i javno iskazuju svoje interese – potvrđuje Lošo ono što je i prije isticao, a sada se objelodanjuje.

Sasvim je izvjesno da Putin podupire odcjepljenje RS-a i pripajanje Srbiji, jer je to svojevrstan nastavak njegovog plana jačanja Rusije koja nakon uspjeha u Siriji i Ukrajini upravlja krizama. Svojedobno, krizama je upravljao SAD. Ostvarivanje ruskih strateških ciljeva oko Crnog mora, zatim vraćanje Krima te sprječavanje Ukrajine da uđe u NATO, potom otvaranje prostora od Izraela do Hrvatske, daje za pravo pomisliti da bi im odgovaralo ovo odcjepljenje – objasnio nam je priznati hrvatski geopolitički i geostrateški analitičar.

Davorin Domazet Lošo smatra kako se na Hrvatsku sada zbog zbog njezine pozicije, od strane SAD-a, gleda kao na izvrsnog strateškog partnera:

Hrvatska bi sada mogla zaigrati ozbiljnu igru i ona na eventualna zbivanja oko odcjepljenja RS-a ne bi ostala imuna. Mi smo stanovnici zemlje pobjednice, države koja ima pobjedničku vojsku i na koju se ozbiljno računa. Kao takvi, svakako bi morali imati zrakoplovstvo koje će nadzirati zračni prostor. Međutim, ono što je značajno i što želim istaknuti jest da je vijest s posljednjeg NATO SUMMIT-a prošla prilično blijedo, a ta je da smo potpisali sporazum sa Njemačkom o razvijanju obrambenih sposobnosti – ističe Davor Domazet Lošo.

Što se tiče odbijanja podrške službene Srbije Miloradu Dodiku, Lošo je bio kratak i jasan:

Radikal Vučić ne odustaje niti od jedne opcije. Prostim riječnikom rečeno, “must će dvije krave”, Rusiju i Europsku uniju.

SV/dnevno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari