Pratite nas

Komentar

LOŠO: Mi Amerikancima služimo, a pogledajte kako nam oni vraćaju, ne daju nam ni da imamo zrakoplove

Objavljeno

na

Za sve one koji se bave geopolitikom i geostrategijom, današnji napad na pripadnike Hrvatskih oružanih snaga, koji se dogodio u Afganistanu, nije nikakvo iznenađenje.

Ipak se naši vojnici nalaze u zonama visokog rizika, na teritoriju nestabilne zemlje, zemlje koja je krajem 20. stoljeća postala glavnim utočištem islamskih terorista. Ironično je da su naši ljudi poslani na krizna žarišta najveće razine, iako taj sukob na drugom dijelu svijeta, nema apsolutno nikakve veze s Hrvatskom.

Prvi je put na naplatu došlo naše članstvo u NATO-savezu, koje je jednog hrvatskog vojnika stajalo života, a ostalu dvojicu ostavilo s teškim tjelesnim ozljedama.

Cijeli je slučaj za dnevno.hr komentirao hrvatski vojni strateg, admiral u mirovini i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Davor Domazet-Lošo. U ovome se trenu najveća odgovornost svaljuje na leđa ministra obrane Damira Krstičevića, ali kako kaže Domazet Lošo, sadašnji je ministar najmanje odgovoran za ovo što se dogodilo.

Fokus se treba prebaciti na sve one političare koji su prije deset godina u Hrvatskome saboru dignuli svoje ruke za odlazak hrvatskih vojnika u Afganistan, a da pritom nisu najbolje razumjeli geopolitičke i geostrateške okolnosti.

Sukobe u Afganistanu izazvale su Sjedinjene Američke Države. Službeno su Amerikanci na taj teren stigli zbog terorističkih prijetnji i pod krinkom uvođenja demokracije, ali su pokrenuli međuplemenske i frakcijske sukobe kojima nikad neće biti kraja. Ali kako kaže Davor Domazet-Lošo, nisu Amerikanci ondje zbog terorizma, razlozi njihove prisutnosti sasvim su drugačiji, a to je pozicioniranje u stožernoj točki Azije i kontrola nad proizvodnjom maka.

Podsjećamo, na Afganistan otpada više od 90% svjetske proizvodnje maka, posljedično tome i heroina, i sasvim je jasno zašto su naši vojnici onamo poslani, oni u toj muslimanskoj zemlji doslovce “ginu kako bi obranili polja maka”.

Domazet-Lošo objašnjava kako je danas proizvodnja maka posljedično veća, a potrošnja heroina kod mladih skočila je za 20%, samo što se to u hrvatskim medijima ne zna, niti se želi znati.

Admiral upozorava kako hrvatska vojska nije dobila ništa time što ide u velika svjetska žarišta, pa isto tako ni druge zemlje, počevši od Poljske, Češke, Rumunjske, Bugarske ili danas-sutra Albanije ili Makedonije, kad postanu članicama NATO-saveza.

“Oni imaju tehniku i tehnologiju, ali nemaju pješačkih snaga”, a kako kaže naš admiral “opće je poznato da Hrvati imaju najboljeg vojnika i najboljeg pješaka na svijetu, što je pokazao Domovinski rat, posebno operacija Oluja. Hrvatski vojnici, nažalost, ondje služe samo kao topovsko meso i ništa više“.

Admiral se osvrnuo i na naše odnose s Amerikancima, s kojima kako kaže, mi ne surađujemo, već im samo služimo, te im zamjera što nam nisu dopustili da kupimo izraelske zrakoplove F-16, kako bi Izrael postao strateški partner Hrvatskoj.

“Kad smo htjeli kupiti avione, kako bismo mogli čuvati nebo Hrvatske i ostalih zemalja u okruženju, oni su nas zaustavili. Mi Amerikancima služimo, a pogledajte kako nam oni vraćaju, ne daju nam ni da imamo zrakoplove”.

Domazet-Lošo je zaključio da je velika šteta što Hrvatska ignorira suradnju s ostalim velesilama poput Kine ili Rusije, već je samo poslušno naučena siljegati ramenima.

Danas su nastradale tri hrvatske obitelji i tko će platiti tu cijenu. Na pitanje što bi trebala učiniti hrvatska predsjednica, admiral kaže “ona bi trebala predložiti povlačenje hrvatskih snaga iz svih kriznih područja kao što je Afganistan ili kao što to sutra mogu postati Litva i Poljska. Ako ona to neće učiniti, jer imajmo na umu da je ona proizvod takve politike, onda će to, nadajmo se, učiniti budući hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Miroslav Škoro”, komentirao je Domazet Lošo za dnevno.hr

 

Davor Domazet Lošo: Stižu migranti, a ovo je istina o kojoj se šuti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Zašto je ‘Otvoreno’ postalo zatvoreno?

Objavljeno

na

Objavio

Kada se nešto oglašava ili zove “Otvoreno”, ne bi smjelo biti zatvoreno. Sinoćna emisija HTV-a Otvoreno, po izboru gostiju primjer je nepotrebnog zatvaranja. Tri od četiri najvažnija člana nacionalnog kriznog stožera imali su prigodu valjda dodatno informirati naciju pored toga što nas svakoga dana na puno načina upravo ti ljudi informiraju o svemu najvažnijem, a baš bi Otvoreno trebalo biti mjesto i način propitkivanja njihovog rada. To bi i njima koristilo, jer bi iz neovisne pozicije osvrt na njihov rad, taj rad učinio vrjednijim u javnoj percepciji.

Otvoreno bi stoga trebala biti prilika da se između ostalog stručno propitaju informacije koje oni daju i u konačnici, njihovo djelovanje. Sam Zagreb u kojem se nalazi sjedište HRT-a i studio emisije ima tisuće vrhunskih liječnika svih specijalnosti, stoga je pomalo mučno i razmišljati o tome, kako je i zašto moguće da pored ovih ljudi i ministra Božinovića nema baš nikoga tko bi o modelima borbe protiv epidemije i samoj epidemiji mogao nešto dodatno ili drugačije, da ne kažem svježije reći.

HTV s ovim načinom informiranja ljudi samo nastavlja banalizaciju informacijskog procesa, kojoj svjedočimo godinama. Sjetite se samo situacija kada primjerice prof. Ivan Đikić objavi neki rad i nešto “otkrije” kako se isključivo njega zove da bude javni recenzent vrijednosti svoga uspjeha, umjesto da se i zbog njega i javnosti pozove relevantnog kolegu, koji bi predstavio njegov uspjeh. Tako potencijalne vrijednosti i zanimljivosti postaju banalna propaganda i sve dobije oznaku dvojbenosti.

Poziv članovima stožera, bez obzira što ti ljudi imaju dodatno reći ubio je emisiju i dodatno potaknuo sumnje, pogotovo nakon proboja informacije o sastanku Plenkovića s urednicima najutjecajnijih medija. Takav sastanak je bilo razumno i nužno sazvati, ali nikako ga se nije smjelo skrivati od javnosti, jer u tom slučaju baš sve poprima suprotno značenje i obilježje. To je isto kao da čovjek, dolazeći doma noću, ima svoj ključ ulaznih vrata, a šulja se preko stražnjeg prozora riskirajući dojam lopova.Tako i ova emisija.

Koliko se god trudili učiniti dobre stvari, koliko se god ubijali radeći, ti ljudi iz kriznog stožera upravo zbog toga što o njihovom radu ne govore njihove kolege, ispadaju dvojbeni i izazivaju nedoumice ni krivi ni dužni. Taj model komuniciranja je težak autogol. Sumnje svojim ponašanjem i idiotskim poltronstvom sije HTV, koja se tako totalno srozava i urušava prilično pristojnu komunikacijsku razinu kriznog komuniciranja države.

Umjesto da pitaju članove kriznog stožera ili s neovisnim gostima rasprave najvažnija pitanja aktualnog stanja, HTV dovodi u poziciju nositelje borbe protiv epidemije da sami o sebi govore, što nikada nije dobro.

Pitanje je kako to da u godinama u kojima se sve iz prošlosti izvrće ruglu i uništava društvenom kampanjom u ime nekakvih vrijednosti 21. stoljeća, primjenjujemo model obrane ljudi od virusa, koji su Dubrovčani primjenjivali u Srednjem vijeku boreći se protiv kuge – karantenu. Zanimljivo je da upravo zagovornici borbe protiv katolibanskog srednjovjekovnog primitivizma, danas inzistiraju na primjeni tih metoda obrane? Bilo bi čisto higijenski to vrijedno čuti.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari