Pratite nas

Lovrić Merzel je kupila čak i srednjoškolsku diplomu, a prvo je otpustila doktora koji ju je othranio i sredio joj papire!

Objavljeno

na

“Mi nismo isti, mi ne prepisujemo diplomske”, govorio je Milanović. Marina Lovrić Merzel nije kupila samo fakultetsku nego i srednješkolsku diplomu, a prvo je, kad je postala županica, otpustila doktora koji ju je othranio, našao joj posao i sredio joj diplomu srednje medicinske škole!

Marina Lovrić Merzel je najviše rangirani državni dužnosnik u Hrvatskoj ikad optužen za korupciju. Ako su vam na pamet pali Polančec i Sanader, griješite: u trenutku dizanja optužnice oni nisu više bili ni na kakvim funkcijama, ostavke su dali mnogo prije. Za javnu dužnosnicu tog kalibra njena biografija je neobično štura sve do trenutka kad je postala županica. Zna se da je rođena kao Sekulić, 2. rujna 1963. i da se majka zove Marija, dok se ime oca nigdje u biografiji ne spominje, a prema navodima Siščana radi se o Jovanu Sekuliću, po kom je dobila i krsno ime. Ne spominju se ni škole koje je završila, osim diplome Prometnog iz 2003. A kad netko ima toliko rupa u biografiji kao ona, vjerojatno nešto skriva.

No, ono što je sigurno i što se zna, je da je njena majka bila vrlo siromašna žena, a spas je došao od strane dr. Vladimira Blagajića, sisačkog ginekologa, koji je njenu majku zaposlio kod sebe kao kućnu pomoćnicu. Kažu da je volio malu Marinu, i da nikad nije propustio siromašnom djetetu svoje služavke donijeti čokoladu. Kad je mala Marina malo porasla, pomogao je i njoj, sredivši joj posao servirke u bolnici u kojoj je radio. Kasnije je, u krugu liječnika, govorio kako joj je sredio da preko veze, preko njegovih prijatelja, “završi” srednju medicinsku, navodno u Bosni, kako bi mogla napredovati u službi i postati – medicinska sestra. I tako je Marina, uz pomoć dobrohotnog doktora koji se smilovao sirotinji, ostvarila prvi proboj u svojoj karijeri. Skromne prihode popunjavala je, kako je poznato, švercom bofl-robe iz Turske.

Na mjestu medicinske sestre nije se predugo zadržala, navodno zbog toga što je prave medicinske sestre nisu prihvatile. Novo utočište je našla u okrilju Đure Brodarca, tadašnjeg sisačkog moćnika, koji ju je zaposlio u “Čazmatransu”, gdje je nekim čudom postala direktorica unatoč tome što nikakve diplome nije imala, doduše rukovodila je sa samo dvoje ljudi. Bio je to očiti ustupak. Marina je uvijek, poput Blanche iz drame Tenessee Williamsa, ovisila o milosti stranaca. Đuru je kasnije s lakoćom pobijedila na izborima, a njeni sponzori iz tog vremena koji su je doveli na vlast nisu posve jasni, no spominje se Stjepan Mesić.

Kad i kako je točno postala “direktorica” sa srednjom školom ne zna se. Sve do trenutka kad ulazi u politiku, sada već pod prezimenom supruga Lovrić, njena biografija je zapravo posve prazna. No ono što se zna da je, kao prvu stvar nakon pobjede na izborima, 2005. godine, otpustila s mjesta direktora bolnice – doktora Blagajića, koji ju je othranio i izvukao nju i majku iz bijede! Čak ga, kažu nam liječnici iz tamošnje bolnice, nije pozvala niti na razgovor. Direktiva partije je bila: smijeniti sve HDZ-ovce. I Marina je naredbu, kao poslušan vojnik partije, poslušala. Dr, Blagajić je degradiran i nešto kasnije i umirovljen.  Po oprobanoj makijavelističkoj doktrini, prvo je stradao onaj tko ju je izvadio iz blata: tako je najsigurnije. Doktor Blagajić je, uostalom, često u krugu svojih kolega govorio o tome kako joj je sredio srednješkolsku diplomu, i nije zgodno imati u bolnici nekog tko zna o vašoj prošlosti, ako je mutna.

2003., prije tih zbivanja, Lovrić Merzel je, kako znamo, stekla i fakultetsku diplomu, koja joj je trebala za karijeru u politici. Onu čuvenog Prometnog fakulteta: kako sam i sam tada radio u neposrednoj blizini, osobno mi je poznato, iz prve ruke, da se kod konobara obližnjih kafića, “Kod Mirka”, “Aquille” i “Indexa”, moglo, za odgovarajuću naknadu, dogovoriti svaki ispit na tom fakultetu, a po potrebi i cijela diploma u paketu, bez da uopće vidite fakultet. Bila je to javna tajna, nešto što su znali svi osim policije i tužiteljstva. Kako znamo, ona se svog diplomskog ne sjeća, a fakultet “nema zakonsku obavezu čuvati radove” prije 2008.

Doktora Blagajića nismo mogli kontaktirati da bi nam potvrdio te navode, jer je početkom ove godine – umro. No navedeno su nam ispričali njegove kolege iz bolnice, koji pamte ambicioznu županicu bez čije se dozvole posljednjih godina u sisačko – moslavačkoj Županiji nije događalo ama baš ništa. Ona je sve čvrsto držala u svojim rukama, uz uski krug pouzdanih suradnika, ne dozvoljavajući da se išta provuče mimo nje.

Autor: Marcel Holjevac/Dnevno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvoje Zekanović podnio prijavu za ugrožavanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvoje Zekanović, Hrastov zastupnik u Saboru, podnio je prije desetak dana prijavu Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) i Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti kroz sprječavanje i kontroliranje informacija, osobito na društvenim mrežama.

Zekanović tako u svojoj prijavi piše da su od 29. studenog, dakle od presude Hrvatskoj šestorci u Hagu, na društvenim mrežama u Hrvatskoj zabilježeni dosada najveći cyber napadi koji predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem.

Nakon donošenja presude ‘Hrvatskoj šestorki’ u Haagu gotovo sve objave koje su korisnici društvenih mreža postavili na svoje profile, a ticale su se gore navedenih, bile su na udaru nepoznatog/ih cyber napadača.

Teško je točno procijeniti koliko je korisnika društvenih mreža bilo na udaru cyber napadača, ali s obzirom na važnost događanja u Haagu i na broj korisnika društvenih mreža pretpostavljam da se radi o stotinama tisuća – istaknuo je Zekanović.

Uloga interneta, piše, danas postaje sve važnija u kreiranju društvenih i sigurnosnih procesa, s obzirom na ovisnost društava i pojedinaca o internetu i informacijskoj tehnologiji. Ovakvi napadi u kibernetičkom prostoru, bez obzira na motive, sve više ugrožavaju pojedince, organizacije i državu.

Republika Hrvatska je očito ovaj put bila izložena obliku hibridnog djelovanja koje sadrži elemente nekonvencionalnog, asimetričnog i kibernetičkog djelovanja s ciljem iskorištavanja ranjivosti, slabljenja hrvatskog suvereniteta i neovisnosti, potkopavanja demokratskih vrijednosti i sloboda.

Bitno je naglasiti da je ovo cyber djelovanje bilo isključivo usmjereno na objave i osobe koje su izražavale stav identičan ili sličan stavu predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske pa tako ovi napadi imaju još veću opasnost po sigurnost Hrvatske. Svako ovakvo buduće djelovanje može eskalirati do razmjera koji mogu ozbiljno ugroziti sigurnost Republike Hrvatske – smatra Hrastov saborski zastupnik.

Nadalje, izražava ozbiljnu sumnju da se radi o hibridnom napadu kojim se ugrožava nacionalna sigurnost s obzirom da je svim građanima Republike Hrvatske Ustavom zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli koja obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa te se zabranjuje cenzura, te da je nužno detektirati njegova izvorišta.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/2017) takvo djelovanje navodi kao iznimnu opasnost, te predlažem hitno postupanje, jer intezitet i broj napada sugeriraju da se radi o dobro organiziranim skupinama, zaključio je Hrvoje Zekanović

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari