Pratite nas

BiH

LUČIĆ – Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko-bošnjačkih odnosa u BiH

Objavljeno

na

Hoće li međunarodna zajednica spriječiti Dodikov referendum? Prijeti li odcjepljenje Republike Srpske? Kakva je budućnost susjedne države? Je li Bosna i Hercegovina bačva baruta? Gosti emisije Otvoreno, urednika i voditelja Mislava Togonala bili su povjesničar Ivo Lučić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Gordan Bakota, iz Sarajeva potpredsjednik SDA Šefik Džaferović i iz Banjaluke predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

Ovdje se radi o tradiciji sukoba koji je sad omeđen s dva referenduma, onim za neovisnost iz 1992. i ovim koji se sada najavljuje, rekao je Ivo Lučić. Onoga iz 1992. su Srbi uglavnom bojkotirali, a u međuvremenu se dogodio strahoviti rat i Daytonski mirovni sporazum, koji je napisan tako da ga se na tihi način može mijenjati, rekao je. Danas prijeti eskalacija sukoba između srpskog entiteta i Federacije BiH te je došlo do gotovo potpunog obespravljenja Hrvata. Smatra da je došlo vrijeme da se razgovara i da se situacija smiri te da nitko nije u pravu- ni Sarajevo ni Banja Luka. Tu se radi o unitarističkoj i separatističkoj politici, koje su obje prijetnja BiH, rekao je.

Bez obzira kako će se stvari dalje razvijati, Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko- bošnjačkih odnosa u BiH, rekao je povjesničar Lučić. Istaknuo je kako se nad Hrvatima u BiH vrši pravosudno nasilje te da se protiv branitelja, bez nekakvih dokaza, podižu optužnice. Bakota je rekao kako to nije europsko ponašanje te da će zemlje koje su na putu prema EU, Srbija i BiH, morati prihvatiti vrijednosne kriterije EU-a, među kojima je izmjena zakona o univerzalnoj jurisdikciji. Upravo je to sada dio pregovaračkih procesa sa Srbijom, istaknuo je.

Ovo nije referendum koji je isključivo referendum Milorada Dodika, tvrdi Branislav Borenović. Jednim jednostavnim pitanjem želimo saznati stav građana Republike Srpske o tome podržavaju li da se Dan Republike Srpske obilježava 9. siječnja, ili ne, pojasnio je. Ovdje se ne radi ni o kakvoj protuustavnoj radnji, nadodao je. Također, rekao je da ovo nije priprema za referendum o odcjepljenju Republike Srpske. Ono što je najvažnije, aspolutno smo za provođenje Daytonskog sporazuma. Mi smo u Dayton unijeli Republiku Srpsku sa svojim obilježjima i karakteristikama. Jedna od njih je Dan RS-a.

Ovo će se završiti tako što će BiH, cjelovita demokratska država, nastaviti svoj europski put, rekao je Šefik Džaferović i nadodao da je to jedino tako moguće. Svi drugi pokušaji bi mogli koštati one koji zagovaraju destabilizaciju prilika u zemlji, tvrdi. Ovaj referendum je početak procesa koji BiH vodi u destabilizaciju. Ako Daytonski sporazum bude doveden u pitanje, onda će prvo u pitanje biti dovedeno ono što je nastalo u Daytonu, a to su entiteti. Država Bosna i Hercegovina je postojala i prije Daytona, istaknuo je. Ona ima tisućgodišnju tradiciju i opstat će do sudnjega dana. Pitanje je samo koliko ćemo se patiti.

Rekao je kako je potpuno neprimjereno uspoređivati referendum o neovisnosti BiH iz 1992. godine i ovaj najavljeni o Danu RS-a. S danom objavljivanja rezultata referenduma o neovisnosti, BiH je međunarodno priznata država. Optuživati iz Zagreba ovdje nas da se zalažemo za unitarizam je također neprimjereno i neutemeljeno, rekao je. O kakvom unitarizmu možemo govoriti, ako imamo BiH koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda?

Kako Bošnjaci i Hrvati, i svi koji nisu Srbi, mogu prihvatiti 9. siječnja kao Dan RS-a, kada su toga dana oni izbrisani s prostora i počelo je njihovo etničko čišćenje, rekao je. Lučić se nadovezao i rekao da Hrvati u BiH imaju ozbiljnijih problema od toga. Veći je problem kad nam netko dva puta bira člana predsjedništva, kad netko našu konstitutivnost i ustavna prava potpuno izbriše, kad netko Dom naroda svede na jednu trećinu pa visoki predstavnik kaže da je trećina od 17- pet, nabrojao je. Priča o 1000 godina staroj povijesti naslušao se u Jugoslaviji, rekao je.

Na pitanje o službenom stavu Republike Hrvatske o referendumu i spomenutim problemima, Gordan Bakota je rekao da je Hrvatskoj BiH vanjskopolitički prioritet broj 1. S velikom zabrinutošću gledamo na referendum, on može imati vrlo negativne učinke na stabilizaciju stanja u BiH, ali i šire. Rekao je da je to udarac cjelovitosti BiH  i svim težnjama da napravi reforme te uz pomoć Hrvatske dođe korak bliže Europskoj uniji.

Bez obzira kako će se stvari odvijati, Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko-bošnjačkih odnosa u BiH, rekao je Lučić na samom kraju. Prisjetio se deklaracije sa zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora 2015., gdje se govori o pravosudnom nasilju nad Hrvatima u BiH, odnosno o optužnicama protiv branitelja koje se podižu bez ikakvih dokaza. To je jedna situacija koju Hrvati nisu dužni trpjeti, rekao je.

 Nadovezao se Bakota koji je rekao da podizanje optužnica van procedura nije europski način ponašanja. Zemlje koje su na putu prema EU, Srbija i BiH, morat će prihvatiti vrijednosne kriterije EU i upravo je to sada dio pregovaračkih procesa sa Srbijom.  Jedan od kriterija je izmjena zakona o univerzalnoj jurisdikciji, rekao je.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Danas konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Novoizabrani izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas će položiti prisegu, čime će biti okončan postupak konstituiranja federalne zakonodavne vlasti.

Predsjedateljica iz starog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara za danas je zakazala sjednicu novog saziva Doma naroda Federalnog parlamenta, piše Klix.ba.

Na dnevnom redu konstituirajuće sjednice naći će se Izbor privremenih radnih tijela Doma naroda Parlamenta FBiH, Izvješće Privremenog mandatno-imunitetnog povjerenstva, polaganje prisege, izbor predsjedatelja i dopredsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH i zbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da je Narodna skupština RS-a ranije izabrala izaslanike iz reda srpskog naroda nakon okončanja procedure izbora izaslanika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Parlamentu FBiH stvorit će se sve pretpostavke i za konstituiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U najavljenom dnevnom redu je i Prijedlog proračuna Federacije BiH za 2019. godinu. Proračun, kao i prateći akt, zakon o njegovom izvršenju, predloženi su po žurnom postupku, kao i dopuna Zakona o proračunima. Usvajanjem ovih dokumenata entitet Federacija BiH izaći će iz financijske krize u kojoj se nalazi od 1. veljače 2019. godine, a koja je rezultat neusvajanja proračuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari