Pratite nas

BiH

LUČIĆ – Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko-bošnjačkih odnosa u BiH

Objavljeno

na

Hoće li međunarodna zajednica spriječiti Dodikov referendum? Prijeti li odcjepljenje Republike Srpske? Kakva je budućnost susjedne države? Je li Bosna i Hercegovina bačva baruta? Gosti emisije Otvoreno, urednika i voditelja Mislava Togonala bili su povjesničar Ivo Lučić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Gordan Bakota, iz Sarajeva potpredsjednik SDA Šefik Džaferović i iz Banjaluke predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

Ovdje se radi o tradiciji sukoba koji je sad omeđen s dva referenduma, onim za neovisnost iz 1992. i ovim koji se sada najavljuje, rekao je Ivo Lučić. Onoga iz 1992. su Srbi uglavnom bojkotirali, a u međuvremenu se dogodio strahoviti rat i Daytonski mirovni sporazum, koji je napisan tako da ga se na tihi način može mijenjati, rekao je. Danas prijeti eskalacija sukoba između srpskog entiteta i Federacije BiH te je došlo do gotovo potpunog obespravljenja Hrvata. Smatra da je došlo vrijeme da se razgovara i da se situacija smiri te da nitko nije u pravu- ni Sarajevo ni Banja Luka. Tu se radi o unitarističkoj i separatističkoj politici, koje su obje prijetnja BiH, rekao je.

Bez obzira kako će se stvari dalje razvijati, Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko- bošnjačkih odnosa u BiH, rekao je povjesničar Lučić. Istaknuo je kako se nad Hrvatima u BiH vrši pravosudno nasilje te da se protiv branitelja, bez nekakvih dokaza, podižu optužnice. Bakota je rekao kako to nije europsko ponašanje te da će zemlje koje su na putu prema EU, Srbija i BiH, morati prihvatiti vrijednosne kriterije EU-a, među kojima je izmjena zakona o univerzalnoj jurisdikciji. Upravo je to sada dio pregovaračkih procesa sa Srbijom, istaknuo je.

Ovo nije referendum koji je isključivo referendum Milorada Dodika, tvrdi Branislav Borenović. Jednim jednostavnim pitanjem želimo saznati stav građana Republike Srpske o tome podržavaju li da se Dan Republike Srpske obilježava 9. siječnja, ili ne, pojasnio je. Ovdje se ne radi ni o kakvoj protuustavnoj radnji, nadodao je. Također, rekao je da ovo nije priprema za referendum o odcjepljenju Republike Srpske. Ono što je najvažnije, aspolutno smo za provođenje Daytonskog sporazuma. Mi smo u Dayton unijeli Republiku Srpsku sa svojim obilježjima i karakteristikama. Jedna od njih je Dan RS-a.

Ovo će se završiti tako što će BiH, cjelovita demokratska država, nastaviti svoj europski put, rekao je Šefik Džaferović i nadodao da je to jedino tako moguće. Svi drugi pokušaji bi mogli koštati one koji zagovaraju destabilizaciju prilika u zemlji, tvrdi. Ovaj referendum je početak procesa koji BiH vodi u destabilizaciju. Ako Daytonski sporazum bude doveden u pitanje, onda će prvo u pitanje biti dovedeno ono što je nastalo u Daytonu, a to su entiteti. Država Bosna i Hercegovina je postojala i prije Daytona, istaknuo je. Ona ima tisućgodišnju tradiciju i opstat će do sudnjega dana. Pitanje je samo koliko ćemo se patiti.

Rekao je kako je potpuno neprimjereno uspoređivati referendum o neovisnosti BiH iz 1992. godine i ovaj najavljeni o Danu RS-a. S danom objavljivanja rezultata referenduma o neovisnosti, BiH je međunarodno priznata država. Optuživati iz Zagreba ovdje nas da se zalažemo za unitarizam je također neprimjereno i neutemeljeno, rekao je. O kakvom unitarizmu možemo govoriti, ako imamo BiH koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda?

Kako Bošnjaci i Hrvati, i svi koji nisu Srbi, mogu prihvatiti 9. siječnja kao Dan RS-a, kada su toga dana oni izbrisani s prostora i počelo je njihovo etničko čišćenje, rekao je. Lučić se nadovezao i rekao da Hrvati u BiH imaju ozbiljnijih problema od toga. Veći je problem kad nam netko dva puta bira člana predsjedništva, kad netko našu konstitutivnost i ustavna prava potpuno izbriše, kad netko Dom naroda svede na jednu trećinu pa visoki predstavnik kaže da je trećina od 17- pet, nabrojao je. Priča o 1000 godina staroj povijesti naslušao se u Jugoslaviji, rekao je.

Na pitanje o službenom stavu Republike Hrvatske o referendumu i spomenutim problemima, Gordan Bakota je rekao da je Hrvatskoj BiH vanjskopolitički prioritet broj 1. S velikom zabrinutošću gledamo na referendum, on može imati vrlo negativne učinke na stabilizaciju stanja u BiH, ali i šire. Rekao je da je to udarac cjelovitosti BiH  i svim težnjama da napravi reforme te uz pomoć Hrvatske dođe korak bliže Europskoj uniji.

Bez obzira kako će se stvari odvijati, Hrvati neće biti kolateralna žrtva srpsko-bošnjačkih odnosa u BiH, rekao je Lučić na samom kraju. Prisjetio se deklaracije sa zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora 2015., gdje se govori o pravosudnom nasilju nad Hrvatima u BiH, odnosno o optužnicama protiv branitelja koje se podižu bez ikakvih dokaza. To je jedna situacija koju Hrvati nisu dužni trpjeti, rekao je.

 Nadovezao se Bakota koji je rekao da podizanje optužnica van procedura nije europski način ponašanja. Zemlje koje su na putu prema EU, Srbija i BiH, morat će prihvatiti vrijednosne kriterije EU i upravo je to sada dio pregovaračkih procesa sa Srbijom.  Jedan od kriterija je izmjena zakona o univerzalnoj jurisdikciji, rekao je.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pahor: BiH je “poseban slučaj” u procesu proširenja EU, zaostajanje nosi velik sigurnosni rizik

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija bi u procesu svog proširenja na zapadni Balkan morala imati poseban odnos prema Bosni i Hercegovini s obzirom na složeno stanje u toj zemlji, a njeno pridruživanje Uniji moralo bi se promatrati prije svega kao političko, a ne kao pitanje tehničkog ispunjenja kriterija, izjavio je u srijedu u Sarajevu slovenski predsjednik Borut Pahor.

U govoru kojega je održao kao gost Sarajevo Business Foruma (SBF), poslovno-investicijske konferencije koja je okupila sudionike iz pedesetak država, Pahor je kazao kako Slovenija čvrsto podupire nastojanja država zapadnog Balkana da se pridruže EU i NATO-u i želi im u tome pomoći svim svojim znanjem i iskustvom.

Slovenski je predsjednik ocijenio kako je iz današnje perspektive izvjesno da će države poput Srbije u dogledno vrijeme postati članicama Unije, no u slučaju BiH taj je ishod, kako je kazao, manje predvidljiv s obzirom na sve unutarnje probleme koje ta zemlja ima.

Nedavnu odluku Europske komisije o strategiji proširenja na zapadni Balkan Pahor vidi kao vrlo pozitivnu, posebice s obzirom na ranije razdoblje u kojemu je prevladavala rezerviranost u pogledu bilo kakvog daljnjeg širenja Unije, no lošim drži to što Europska komisija ne vidi taj proces proširenja kao politički proces nego kao” tehnički problem”.

“To će biti posebno teško u slučaju BiH jer su njeni temelji i struktura posebni i zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup EU. Takav bih ja pristup zagovarao”, kazao je Pahor.

Njegova je ocjena kako će Bosni i Hercegovini, kakva je danas, biti vrlo teško ispuniti postavljene uvjete i provesti pregovore kakve čekaju druge države-kandidatkinje.

To nosi rizik da BiH dugoročno zaostane za susjedima, što će postati golemim sigurnosnim izazovom i za nju, ali samim time i za cijelu regiju, smatra slovenski predsjednik.

“Ja u razgovorima s kolegama u EU zagovaram da se Bosni i Hercegovini posveti posebna pozornost i da se prema njoj odnosi s posebnom političkom osjetljivošću”, kazao je Pahor.

Konstatirao je i kako je za BiH od ogromnog značaja provesti proces pomirenja kakvog do sada nije bilo, jer je to preduvet rješavanja niza drugih otvorenih pitanja važnih za budućnost zemlje.

“Ne mogu dovoljno snažno istaknuti koliko bi bilo važno za BiH kada bi proces pomirenja počeo. Znam da će taj proces biti dug, da ima puno poteškoća i teško ga je zamisliti, no bilo bi jako važno kada bi tri naroda i tri religije vidjele neku vrstu svjetla na kraju tunela kada je riječ o pomirenju. Mislim da bi onda i druge probleme bilo lakše rješavati”, kazao je Pahor.

Poručio je kako je i u tome Slovenija spremna pomoći svojim iskustvima iz protekih 75 godina, a dodao je i kako Slovenija snažno želi doprinijeti rješavanju svih otvorenih pitanja u regiji.

“Mislim da smo apsolutno sposobni rješavati probleme korak po korak. Naša je odgovornost učiniti sve što je potrebno za mir i sigurnost naših naroda, riješiti pitanja u regiji i otvoriti vrata proširenju EU i NATO-a i ja sam siguran u takvu budućnost”, kazao je Pahor najavivši kako će se o tome razgovarati i na summitu Brdo-Brijuni procesa, koji će se u petak održati u Skoplju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati