Pratite nas

Lučić: na pitanje, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, pravo pitanje je – kome je bolje

Objavljeno

na

 “Constructing Yugoslavia: A Transnational History”

“Constructing Yugoslavia: A Transnational History” knjiga je Vesne Drapac, renomirane povjesničarke i profesorice sa Sveučilištu u Adelaideu, piše o jugoslavenizmu konstruiranom u anglofonom svijetu o kojemu mi nismo znali, kazala je publicistkinja Vesna Kukavica na predstavljanju knjige danas u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, u sklopu četvrtog dana prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

Knjiga australske Hrvatice koja je doktorirala na Oxfordu Vesne Drapac, izdana 2010. godine, govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u anglosaksonskim krugovima, kazao je profesor dr. sc. Danijel Džino te dodaje da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta odnosno Hrvatskog narodnog preporoda, no prve jugoslavenske tvorevine nisu nastale na tom diskursu, nego su ju formirali vanjski promatrači.

FAH-H6263046

“Constructing Yugoslavia” knjiga je koja razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život, a ta najznačajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Australiji”, kazao je profesor sa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mladen Ančić.

Knjigu se temelji i na istraživanjima putopisa i spisa koje su u 19. stoljeću zabilježili prvi putnici i putopisci iz visokog engleskog društva, koji posjećuju Hrvatsku i BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz sociološko-darwinističke ideje, pojasnio je profesor Džiino.

Ti engleski putnici među kojima je okosnica Arthur Evans, okupljaju se oko premijera Williama Gladstona te tako stvaraju novu britansku politiku, koja prema pisanjima Evansa vidi Hrvatsku i BiH kao srpsku zemlju, okosnicu buduće jugoslavenske države te dominantnu srpsku rasu koja ima pravo vladati nad ostalom subverzivnom rasom, kazao je profesor Džino.

Prema Hrvatima, je u tim spisima i posredno britanskoj politici, očita patološka mržnja te smatraju da su u katoličkoj zavjeri s Vatikanom te neuklopljeni u zajedništvo Južnih Slavena, kazao je Džino te dodao da su Britanci sebe prozivali prijateljima Južnih Slavena, no ustvari su ih smatrali neodgojenim divljacima.

Ideja jugoslavenstva kao i njezino stvaranje, u mnogome se formira izvan nje, Jugoslavija je rezultat slučaja, a ne volje naroda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći oko britanskog carstva klica su formiranja diskurza ideje Jugoslavije, zaključio je dr. sc. Džino sa australskoga Macquarie University.

Zadarski sveučilišni profesor povijesti dr. sc. Ančić kazao je kako je knjiga “Constructing Yugoslavia” jedna od najboljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslaviji koju je imao u rukama te dodao da mi kada iz unutra pišemo to ne možemo tako dobro vidjeti kako je to vidjela i napisala Drapac s transnacionalne pozicije.

“Ključno je sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe”, kazao je dr. sc. Ančić te dodao da je ova briljantna knjiga u svijetu doživjela zanimljivu percepciju -prekrivena je šutnjom i ignorancijom, jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta.

Održavanje nadzora nad kontinentom

Jugoslaviju se stvorilo kako bi se britanski imperij sačuvao te kako bi se zapriječio prodor njemačke na jugoistok Europe, kazao je povjesničar Ančić te dodao da je ključni cilj bio održati kontinentalnu masu pod nadzorom Britanije.

Tvorci ideje Jugoslavije (Britanci, Francuzi i Amerikanci) smatrali su da su Srbi najjači siledžije te da ih treba pustiti da uređuju, ali ne kako sami žele, pojasnio je povjesničar Ančić te naveo da u jugoslavensku zajednicu nije bila uključena Bugarska jer bi takva-prejaka Jugoslavija, pružala otpor.

Jugoslavenskoj konstrukciji došao je kraj kada se pokazalo kako Srbi nisu toliko snažne siledžije, što je razljutilo i same Srbe i njihov Dom srpske istorije koji je bio ogorčen što su ih izdali oni koji su ih podržali u proširenoj Srbiji -Jugoslaviji te što su ih porazili upravo Hrvati i Bošnjaci, kazao je povjesničar Ančić.

Ovu knjigu koja “raščišćava maglu jugoslavenske povijesti” važno je prevesti na hrvatski, kazao je diplomat dr. sc. Mladen Ibler te dodaje kako se dugogodišnje pranje mozga osjeća još i danas u Hrvatskoj.

FAH-H6263044

Povjesničar dr. sc. Ivo Lučić kazao je kako se ugledna povjesničarka Drapac u svojoj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, pišući o povijesti Jugoslavije ne može i nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije-transnacionalno.

“Danas je Bosna i Hercegovina jugoslavensko čedo -Jugoslavija u malom, nastajala i nestajala kroz povijest u prijelomnim trenucima, silom i interesima vanjskih sila, a održava se silom uz kršenje ljudskih prava, dok se njezina budućnost ne kroji u parlamentu nego na međunarodnim kongresima”, tvrdi dr. sc. Lučić.

U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u njihove ideje -prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena, rekao je Lučić te dodao da se nastavlja i kontinuitet aktualne britanske politike, koja ima cilj smanjenja njemačkog utjecaja.

Sporno na domaćoj razini je to što vladajući podržavaju i pomažu tu politiku suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima, naglasio je povjesničar Lučić te dodao kako kriza nije samo rezultat njihove nesposobnosti, nego i rezultat neprirodnosti takvih odnosa.

Zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta

Reafirmacijom hrvatskog i srpskog jezika danas na Hrvatskoj televiziji, stvaranjem jedinstvenog kulturnog prostora i solidarnosti u regiji, stvara se temelj za zajednički identitet, istaknuo je povjesničar Lučić te dodao da zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta onemogućava čak i povlačenje novca iz EU fondova.

Rat u Jugoslaviji ne razlikuje se od ratova u drugim dijelovima Europe, kada su narodi racionalno birali između ponuđenih opcija, a svaki narod pokušava ostvariti vlastiti cilj, rekao je istaknuti povjesničar Lučić.

Lučić kaže kako su jugoslavenski komunizam, od milja zvan socijalizam, zapadne zemlje podržavale i pravdale kako bi se očuvala država u kojoj oni neće živjeti, ali im je od interesa.

FAH-H6231894 1

“Zapadnjaci su željeli takozvanu liberalnu Jugoslaviju u koju su dolazili na pijanke i u kojoj su se mogli slobodno kupovati pornografski časopisi, kako su zapadnjaci govorili,”, rekao je povjesničar Lučić.

Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bili kao ni konsenzusa, a to su pokazali ratovi, zaključio je dr. sc. Lučić.

“Jugoslavija je postojala i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, Lučić kaže da je pravo pitanje kome je bolje.

Autorica je knjigu posvetila roditeljima, rođenim Zagrepčanima te se nada kako je knjiga početak otvorenog proučavanja Jugoslavije.

Kristina Ivandić
narod.hr

PRILOG: Recenzija knjige “Constructing Yugoslavia: A Transnational History” akademika Srećka M. Džaje može se pruezeti na poveznici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac o tvornici VW-a : Drago mi je da je prepoznato koliko bi jedna ovakva investicija značila za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je jedna od država u igri za investiciju vrijednu više od milijarde eura – novu tvornicu njemačkog autodiva Volkswagena.

Vijest je za Večernji list komentirao Mate Rimac, koji je podsjetio da su vodeći ljudi Porschea, jedne od članica VW Grupe i vlasnika udjela u Rimac Automobilima, te korejskog Hyundaija sudjelovali na lipanjskom sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrima.

– Na sastanku u lipnju prezentirali smo vrlo konkretne mjere koje Hrvatska treba poduzeti kako bi bila atraktivna upravo za ovakve investicije. Na sastanku su prisustvovali vodeći ljudi Porschea (članica VW Grupe) i Hyundaija te smo tim putem otvorili komunikacijski kanal Vlade i velikih igrača automobilske industrije.

Drago mi je da je prepoznato koliko bi jedna ovakva investicija značila za Hrvatsku i nadam se da će Vlada iskoristiti analize i prijedloge koje smo dali, te kontakte koje smo uspostavili, da privuče ovakve investicije.

Ukoliko možemo bilo kako pomoći u ovom procesu, mi, naravno, stojimo na raspolaganju. Mi smo privukli preko 150 milijuna eura strane investicije u automobilsku industriju u Hrvatskoj te radimo sa svim glavnim igračima na ovom području, pa smatramo da imamo relevantna znanja i iskustva za pomoći – rekao je Rimac.

Podsjetimo, u lipnju 2018. Porsche je kupio 10 posto udjela u Rimac Automobilima, a u rujnu je objavljeno da je tvrtka iz Svete Nedelje osigurala povećanje ulaganja iz Porschea, čime je njemačka tvrtka svoj udio u kompaniji povećala na 15,5 posto.

Volkswagen je novu tvornicu namjeravao graditi u Turskoj, no od toga se odustalo zbog turske vojne operacije u Siriji. Osim Hrvatske, za tvornicu su zainteresirane i Srbija, Bugarska i Rumunjska.

 

Hrvatska ulazi u bitku za Volkswagenovu novu tvornicu vrijednu više od 1,5 milijardi eura

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ante Sanader: Velika koalicija ne dolazi u obzir

Objavljeno

na

Objavio

Ostalo je manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora, a prema raspoloženju birača, dvije vodeće stranke vlast bi u ovom trenutku mogle sastaviti samo zajedno, u takozvanoj velikoj koaliciji.

Oni koji još prelaze izborni prag sveukupno osvajaju manje od 12%. To su Neovisna lista Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6 i Most ispod 6%. U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora u kojem su i dalje troje prvoplasiranih: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro. To su pokazatelji HRjetinga, najvećeg istraživanja raspoloženja biračkog tijela, koje se ekskluzivno provodi za HRT i koje su analizirali u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

– Velika koalicija ne dolazi u obzir, rekao je Ante Sanader. Mi smo, dodaje, zadovoljni s ovim rejtingom, jer ako pogledate kakav je rejting bio prošle Vlade SDP-a nakon treće godine mandata, onda možete vidjeti da su oni bili na nekih 18 posto. HDZ je sada skoro na 28 posto. 10 postotnih poena više ima HDZ-ova Vlada u trećoj godini mandata i to nam daje pravo da smo optimisti da ćemo dobiti izbore. A ovo je rejting za cijelu Hrvatsku – jedna izborna jedinica. Uglavnom ovo je rejting koji HDZ-u daje optimizam da su sutra izbori, istaknuo je politički tajnik HDZ-a Sanader.

– Interpretacija koju ste ovdje rekli je u mnogome kriva. Nezavisna lista Mislava Kolakušića može ići u samo jednoj izbornoj jedinici, u drugim izbornim jedinicama moraju biti neki drugi, to je onda 0,6 desetina od ovih šest. Tu nedostaje IDS, HSS, oni bi ako idu samostalno na izbore, prešli prag sigurno u jednoj izbornoj jedinici, a ako bi bili s nekim u koaliciji imali bi 5 do 6 zastupnika. Recimo kad bi bili s nama, onda bi mi bili čak i ispred HDZ-a. I zatim, ovih 5, 6 posto koliko ima Most, kada bi se to pretočilo u izborne jedinice bilo bi to 5 do 6 zastupnika, a Klub nacionalnih manjina ima 8. HDZ sam 60, mi sami 56, to je otprilike ono što su imali i prošli izbori, 61, 54 je bilo pa nema velike koalicije, tako da je neće biti nakon ovih izbora, u to sam potpuno siguran, rekao je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

– Ovi rezultati govore o trendu u jednom trenutku, a to je sadašnji trenutak. Drugi razlog zašto ovi rezultati u ovome trenutku ne mogu ništa više biti od toga, jest i to da će to biti nekoliko tjedana pred parlamentarne izbore. Mi ćemo do tad imati jasniju sliku a dotad se još puno toga može dogoditi. Tim više što se mogu dogoditi i krupne promjene, ako se dogode, jer nitko ne može znati što će biti. Vjerojatnost je veća da će ostati situacija ovakva kakva je sada, a ne da će doći do nekakvih velikih lomova jer imali smo oduševljenje trećim opcijama, te opcije nisu artikulirale širi politički prostor i one su na neki način sada napuštene, rekao je politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.

– Ova anketa pokazuje traženje. Svaki ciklus nam je novo traženje. Ona ovakva neće ni postojati, bez obzira na rejtinge HDZ-a i SDP-a koji mogu biti pogođeni. Mi uopće ne znamo u kojem će paketu ići ono što će do predsjedničkih izbora donijeti Miroslav Škoro. Ako to bude zajednički paket, tada nemate Mosta, tada postoji neka druga koalicijska varijanta koja može biti drugačije raspoređena, ali tu se slažem s gospodinom Baukom. Mislav Kolakušić koji se ovdje vodi kao osoba i vidi se da mu se izjednačava rejting koji ima za predsjedničke izbore u odnosu na rejting koji vodimo kao da se radi o parlamentarnim izborima. Ovo neće biti na izborima, ovo je samo mali test, izrjavio je politički analitičar Ivica Relković.

– Što se tiče malih stranaka, ako ljudi vide u nekome nešto dobro, dobro je da mu daju povjerenje. Netko uvijek može biti iznenađenje, rekao je Sanader dok Bauk kaže, na nama je dogovornost kao najvećoj oporbenoj stranci da ne dozvolimo da ni jedan glas glasača koji žele promjene u ovoj zemlji tako da se klatno zaokrene prema centru i lijevo da ne ostane izgubljen, a koliko ćemo u tome uspjeti, ne ovisi samo o nama. To su, navodi dvostrani razgovori.

– Most je ušao u nešto što se zove kružni tok, smatra Relković. Troše gorivo ali ne padaju puno. Pristanak da idu s Miroslavom Škorom dao im je mali vjetar. Oni su se stabilizirali, no oni su možda Škoru ograničili, to se uvijek mora promatrati da li je tih dva, tri koje dobiješ stepenica za sljedećih dva, tri ili je to upravo limit.

U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora. Među prvoplasiranima su Kolinda Grabar-Kitarović 29,8%, Zoran Milanović 25,8%, Miroslav Škoro 19,1% i Mislav Kolakušić 7,1%.

– Mislim da nisu neizvjesni izbori. Vidimo jasne trendove kod predsjednice da ona drži dobar rejting, ima i porast u zadnjoj anketi, to je mjera optimizma da
će ti rezultati biti dobri. A i ovo što smo vidjeli jučer, i prvi i drugi krug je na njenoj strani i ništa nije napravila problematično što bi kompromitiralo njen mandat, istaknuo je Sanader.

– Statistički gledano još nisu neizvjesni ali će biti. Iz ovoga su vidljivi trendovi da se ne mijenja raspored koji ulaze u drugi krug, ali tu se pokazuje značajan pad rejtinga u drugom krugu. Ta je razlika sada dvostruko manje nego prošli mjesec i ako se ti trendovi nastave doći će do preokreta po pitanju drugog kruga, istaknuo je Bauk.

Gdje je iz javnosti nestao Mislav Kolakušić?

– Već nakon predsjedničkih izbora kada on ne bude ni treći, a kamo li drugi, onda će se pitati koja su bila obećanja. Mene više zanima radi li on ikakvu ekipu koja bi trebala izaći na parlamentarne izbore. Meni nije problem hoće li Kolakušić ići na predsjedničke izbore, mene više zanima stvara li tim kojeg mi ne vidimo i ne čujemo. To bi nas iznenadilo, ali ako sve ostane na ja, onda nas neće iznenaditi, rekao je Relković.

Ostali kandidati

– Ako su realistični, a mislim da jesu, onda su svi svjesni toga da su daleko od ikakve mogućnosti da budu realni kandidati s izgledima za predsjednika. Neki će to upotrijebiti za trenutak slave, a neki jednostavno imaju neke političke agende, smatra Maldini. Zaključuje kako će za birače biti ključno ono što će se događati dva do tri tjedna pred same izbore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari