Pratite nas

Lučić: na pitanje, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, pravo pitanje je – kome je bolje

Objavljeno

na

 “Constructing Yugoslavia: A Transnational History”

“Constructing Yugoslavia: A Transnational History” knjiga je Vesne Drapac, renomirane povjesničarke i profesorice sa Sveučilištu u Adelaideu, piše o jugoslavenizmu konstruiranom u anglofonom svijetu o kojemu mi nismo znali, kazala je publicistkinja Vesna Kukavica na predstavljanju knjige danas u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, u sklopu četvrtog dana prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

Knjiga australske Hrvatice koja je doktorirala na Oxfordu Vesne Drapac, izdana 2010. godine, govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u anglosaksonskim krugovima, kazao je profesor dr. sc. Danijel Džino te dodaje da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta odnosno Hrvatskog narodnog preporoda, no prve jugoslavenske tvorevine nisu nastale na tom diskursu, nego su ju formirali vanjski promatrači.

FAH-H6263046

“Constructing Yugoslavia” knjiga je koja razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život, a ta najznačajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Australiji”, kazao je profesor sa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mladen Ančić.

Knjigu se temelji i na istraživanjima putopisa i spisa koje su u 19. stoljeću zabilježili prvi putnici i putopisci iz visokog engleskog društva, koji posjećuju Hrvatsku i BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz sociološko-darwinističke ideje, pojasnio je profesor Džiino.

Ti engleski putnici među kojima je okosnica Arthur Evans, okupljaju se oko premijera Williama Gladstona te tako stvaraju novu britansku politiku, koja prema pisanjima Evansa vidi Hrvatsku i BiH kao srpsku zemlju, okosnicu buduće jugoslavenske države te dominantnu srpsku rasu koja ima pravo vladati nad ostalom subverzivnom rasom, kazao je profesor Džino.

Prema Hrvatima, je u tim spisima i posredno britanskoj politici, očita patološka mržnja te smatraju da su u katoličkoj zavjeri s Vatikanom te neuklopljeni u zajedništvo Južnih Slavena, kazao je Džino te dodao da su Britanci sebe prozivali prijateljima Južnih Slavena, no ustvari su ih smatrali neodgojenim divljacima.

Ideja jugoslavenstva kao i njezino stvaranje, u mnogome se formira izvan nje, Jugoslavija je rezultat slučaja, a ne volje naroda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći oko britanskog carstva klica su formiranja diskurza ideje Jugoslavije, zaključio je dr. sc. Džino sa australskoga Macquarie University.

Zadarski sveučilišni profesor povijesti dr. sc. Ančić kazao je kako je knjiga “Constructing Yugoslavia” jedna od najboljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslaviji koju je imao u rukama te dodao da mi kada iz unutra pišemo to ne možemo tako dobro vidjeti kako je to vidjela i napisala Drapac s transnacionalne pozicije.

“Ključno je sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe”, kazao je dr. sc. Ančić te dodao da je ova briljantna knjiga u svijetu doživjela zanimljivu percepciju -prekrivena je šutnjom i ignorancijom, jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta.

Održavanje nadzora nad kontinentom

Jugoslaviju se stvorilo kako bi se britanski imperij sačuvao te kako bi se zapriječio prodor njemačke na jugoistok Europe, kazao je povjesničar Ančić te dodao da je ključni cilj bio održati kontinentalnu masu pod nadzorom Britanije.

Tvorci ideje Jugoslavije (Britanci, Francuzi i Amerikanci) smatrali su da su Srbi najjači siledžije te da ih treba pustiti da uređuju, ali ne kako sami žele, pojasnio je povjesničar Ančić te naveo da u jugoslavensku zajednicu nije bila uključena Bugarska jer bi takva-prejaka Jugoslavija, pružala otpor.

Jugoslavenskoj konstrukciji došao je kraj kada se pokazalo kako Srbi nisu toliko snažne siledžije, što je razljutilo i same Srbe i njihov Dom srpske istorije koji je bio ogorčen što su ih izdali oni koji su ih podržali u proširenoj Srbiji -Jugoslaviji te što su ih porazili upravo Hrvati i Bošnjaci, kazao je povjesničar Ančić.

Ovu knjigu koja “raščišćava maglu jugoslavenske povijesti” važno je prevesti na hrvatski, kazao je diplomat dr. sc. Mladen Ibler te dodaje kako se dugogodišnje pranje mozga osjeća još i danas u Hrvatskoj.

FAH-H6263044

Povjesničar dr. sc. Ivo Lučić kazao je kako se ugledna povjesničarka Drapac u svojoj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, pišući o povijesti Jugoslavije ne može i nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije-transnacionalno.

“Danas je Bosna i Hercegovina jugoslavensko čedo -Jugoslavija u malom, nastajala i nestajala kroz povijest u prijelomnim trenucima, silom i interesima vanjskih sila, a održava se silom uz kršenje ljudskih prava, dok se njezina budućnost ne kroji u parlamentu nego na međunarodnim kongresima”, tvrdi dr. sc. Lučić.

U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u njihove ideje -prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena, rekao je Lučić te dodao da se nastavlja i kontinuitet aktualne britanske politike, koja ima cilj smanjenja njemačkog utjecaja.

Sporno na domaćoj razini je to što vladajući podržavaju i pomažu tu politiku suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima, naglasio je povjesničar Lučić te dodao kako kriza nije samo rezultat njihove nesposobnosti, nego i rezultat neprirodnosti takvih odnosa.

Zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta

Reafirmacijom hrvatskog i srpskog jezika danas na Hrvatskoj televiziji, stvaranjem jedinstvenog kulturnog prostora i solidarnosti u regiji, stvara se temelj za zajednički identitet, istaknuo je povjesničar Lučić te dodao da zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta onemogućava čak i povlačenje novca iz EU fondova.

Rat u Jugoslaviji ne razlikuje se od ratova u drugim dijelovima Europe, kada su narodi racionalno birali između ponuđenih opcija, a svaki narod pokušava ostvariti vlastiti cilj, rekao je istaknuti povjesničar Lučić.

Lučić kaže kako su jugoslavenski komunizam, od milja zvan socijalizam, zapadne zemlje podržavale i pravdale kako bi se očuvala država u kojoj oni neće živjeti, ali im je od interesa.

FAH-H6231894 1

“Zapadnjaci su željeli takozvanu liberalnu Jugoslaviju u koju su dolazili na pijanke i u kojoj su se mogli slobodno kupovati pornografski časopisi, kako su zapadnjaci govorili,”, rekao je povjesničar Lučić.

Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bili kao ni konsenzusa, a to su pokazali ratovi, zaključio je dr. sc. Lučić.

“Jugoslavija je postojala i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, Lučić kaže da je pravo pitanje kome je bolje.

Autorica je knjigu posvetila roditeljima, rođenim Zagrepčanima te se nada kako je knjiga početak otvorenog proučavanja Jugoslavije.

Kristina Ivandić
narod.hr

PRILOG: Recenzija knjige “Constructing Yugoslavia: A Transnational History” akademika Srećka M. Džaje može se pruezeti na poveznici.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Munira Subašić: Svi naši u Srebrenici su bili živi dok Ratko Mladić nije došao

Objavljeno

na

Objavio

Očekujemo da Ratko Mladić dobije doživotnu kaznu i da mu se presudi za genocid, ne samo u Srebrenici nego i u Prijedoru i drugim općinama, kazala je za N1 Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Subašić je zajedno sa drugim predstavnicama Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” otputovala jutros u Haag kako bi prisustvovale izricanju prvostepene presude bivšem generalu Vojske RS Ratku Mladiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti.

U razgovoru za N1 poručila je kako od Haškog tribunala očekuje da ispunio ono zbog čega je i osnovan.

“Znam da Sud ne radi po pravdi nego po nekim zakonima. Međutim, očekujem doživotnu kaznu i da mu se presudi za genocid, ne samo u Srebrenici nego i u Prijedoru i drugim općinama. Gdje je god došla njegova čizma napravila je genocid. Očekujem jedan dio pravde, zadovoljstva. Haški sud je pri zatvaranju i vjerovatno će ispuniti ono zbog čega je osnovan”,istakla je Subašić.

Podsjetila je na važnost presude Ratku Mladiću, koja će biti izrečena 22. novembra u srijedu.

“Ovo je najjača presuda. On je najodgovorniji. Svi naši u Srebrenici su bili živi dok on nije došao. Kada je došao izdao je naredbu da se što više siluje majki, da se ubije što više naše djece…koga nisu ubili da se protjera. Imao je namjeru napraviti etnički čistu teritoriju”, zaključila je predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

ICTY u srijedu izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Ministri vanjskih poslova EU-a danas će u Bruxellesu odlučiti o tome gdje će biti novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), prestižne organizacije koja budućem domaćinu donosi značajnu ekonomsku dobit.

Iako se danas očekivala odluka o budućim sjedištima Europske agencije za lijekove (EMA), za što se kandidirao i Zagreb, iz Ministarstva je stigla obavijest da Hrvatska povlači svoju kandidaturu.

‘Republika Hrvatska je odlučila povući kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove. Takva je odluka donesena nakon naše ocjene postupka koji prethodi donošenju odluke o premještaju ove agencije iz Ujedinjene Kraljevine.

Držimo da taj postupak ne osigurava vrednovanje svih kriterija na isti način, te da je bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove. Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije.

Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije’, stoji u priopćenju.

Za sjedište te agencije do jutrošnjeg se priopćenja MVEP-a natjecalo 19 gradova, među kojima i Zagreb.

Podsjetimo, na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) na kojem je trebala sudjelovati i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić trebala bi se donijeti odluka o budućim sjedištima Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koje moraju napustiti London nakon Brexita.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari