Pratite nas

Lučić: na pitanje, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, pravo pitanje je – kome je bolje

Objavljeno

na

 “Constructing Yugoslavia: A Transnational History”

“Constructing Yugoslavia: A Transnational History” knjiga je Vesne Drapac, renomirane povjesničarke i profesorice sa Sveučilištu u Adelaideu, piše o jugoslavenizmu konstruiranom u anglofonom svijetu o kojemu mi nismo znali, kazala je publicistkinja Vesna Kukavica na predstavljanju knjige danas u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, u sklopu četvrtog dana prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

Knjiga australske Hrvatice koja je doktorirala na Oxfordu Vesne Drapac, izdana 2010. godine, govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u anglosaksonskim krugovima, kazao je profesor dr. sc. Danijel Džino te dodaje da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta odnosno Hrvatskog narodnog preporoda, no prve jugoslavenske tvorevine nisu nastale na tom diskursu, nego su ju formirali vanjski promatrači.

FAH-H6263046

“Constructing Yugoslavia” knjiga je koja razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život, a ta najznačajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Australiji”, kazao je profesor sa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mladen Ančić.

Knjigu se temelji i na istraživanjima putopisa i spisa koje su u 19. stoljeću zabilježili prvi putnici i putopisci iz visokog engleskog društva, koji posjećuju Hrvatsku i BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz sociološko-darwinističke ideje, pojasnio je profesor Džiino.

Ti engleski putnici među kojima je okosnica Arthur Evans, okupljaju se oko premijera Williama Gladstona te tako stvaraju novu britansku politiku, koja prema pisanjima Evansa vidi Hrvatsku i BiH kao srpsku zemlju, okosnicu buduće jugoslavenske države te dominantnu srpsku rasu koja ima pravo vladati nad ostalom subverzivnom rasom, kazao je profesor Džino.

Prema Hrvatima, je u tim spisima i posredno britanskoj politici, očita patološka mržnja te smatraju da su u katoličkoj zavjeri s Vatikanom te neuklopljeni u zajedništvo Južnih Slavena, kazao je Džino te dodao da su Britanci sebe prozivali prijateljima Južnih Slavena, no ustvari su ih smatrali neodgojenim divljacima.

Ideja jugoslavenstva kao i njezino stvaranje, u mnogome se formira izvan nje, Jugoslavija je rezultat slučaja, a ne volje naroda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći oko britanskog carstva klica su formiranja diskurza ideje Jugoslavije, zaključio je dr. sc. Džino sa australskoga Macquarie University.

Zadarski sveučilišni profesor povijesti dr. sc. Ančić kazao je kako je knjiga “Constructing Yugoslavia” jedna od najboljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslaviji koju je imao u rukama te dodao da mi kada iz unutra pišemo to ne možemo tako dobro vidjeti kako je to vidjela i napisala Drapac s transnacionalne pozicije.

“Ključno je sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe”, kazao je dr. sc. Ančić te dodao da je ova briljantna knjiga u svijetu doživjela zanimljivu percepciju -prekrivena je šutnjom i ignorancijom, jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta.

Održavanje nadzora nad kontinentom

Jugoslaviju se stvorilo kako bi se britanski imperij sačuvao te kako bi se zapriječio prodor njemačke na jugoistok Europe, kazao je povjesničar Ančić te dodao da je ključni cilj bio održati kontinentalnu masu pod nadzorom Britanije.

Tvorci ideje Jugoslavije (Britanci, Francuzi i Amerikanci) smatrali su da su Srbi najjači siledžije te da ih treba pustiti da uređuju, ali ne kako sami žele, pojasnio je povjesničar Ančić te naveo da u jugoslavensku zajednicu nije bila uključena Bugarska jer bi takva-prejaka Jugoslavija, pružala otpor.

Jugoslavenskoj konstrukciji došao je kraj kada se pokazalo kako Srbi nisu toliko snažne siledžije, što je razljutilo i same Srbe i njihov Dom srpske istorije koji je bio ogorčen što su ih izdali oni koji su ih podržali u proširenoj Srbiji -Jugoslaviji te što su ih porazili upravo Hrvati i Bošnjaci, kazao je povjesničar Ančić.

Ovu knjigu koja “raščišćava maglu jugoslavenske povijesti” važno je prevesti na hrvatski, kazao je diplomat dr. sc. Mladen Ibler te dodaje kako se dugogodišnje pranje mozga osjeća još i danas u Hrvatskoj.

FAH-H6263044

Povjesničar dr. sc. Ivo Lučić kazao je kako se ugledna povjesničarka Drapac u svojoj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, pišući o povijesti Jugoslavije ne može i nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije-transnacionalno.

“Danas je Bosna i Hercegovina jugoslavensko čedo -Jugoslavija u malom, nastajala i nestajala kroz povijest u prijelomnim trenucima, silom i interesima vanjskih sila, a održava se silom uz kršenje ljudskih prava, dok se njezina budućnost ne kroji u parlamentu nego na međunarodnim kongresima”, tvrdi dr. sc. Lučić.

U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u njihove ideje -prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena, rekao je Lučić te dodao da se nastavlja i kontinuitet aktualne britanske politike, koja ima cilj smanjenja njemačkog utjecaja.

Sporno na domaćoj razini je to što vladajući podržavaju i pomažu tu politiku suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima, naglasio je povjesničar Lučić te dodao kako kriza nije samo rezultat njihove nesposobnosti, nego i rezultat neprirodnosti takvih odnosa.

Zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta

Reafirmacijom hrvatskog i srpskog jezika danas na Hrvatskoj televiziji, stvaranjem jedinstvenog kulturnog prostora i solidarnosti u regiji, stvara se temelj za zajednički identitet, istaknuo je povjesničar Lučić te dodao da zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta onemogućava čak i povlačenje novca iz EU fondova.

Rat u Jugoslaviji ne razlikuje se od ratova u drugim dijelovima Europe, kada su narodi racionalno birali između ponuđenih opcija, a svaki narod pokušava ostvariti vlastiti cilj, rekao je istaknuti povjesničar Lučić.

Lučić kaže kako su jugoslavenski komunizam, od milja zvan socijalizam, zapadne zemlje podržavale i pravdale kako bi se očuvala država u kojoj oni neće živjeti, ali im je od interesa.

FAH-H6231894 1

“Zapadnjaci su željeli takozvanu liberalnu Jugoslaviju u koju su dolazili na pijanke i u kojoj su se mogli slobodno kupovati pornografski časopisi, kako su zapadnjaci govorili,”, rekao je povjesničar Lučić.

Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bili kao ni konsenzusa, a to su pokazali ratovi, zaključio je dr. sc. Lučić.

“Jugoslavija je postojala i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, Lučić kaže da je pravo pitanje kome je bolje.

Autorica je knjigu posvetila roditeljima, rođenim Zagrepčanima te se nada kako je knjiga početak otvorenog proučavanja Jugoslavije.

Kristina Ivandić
narod.hr

PRILOG: Recenzija knjige “Constructing Yugoslavia: A Transnational History” akademika Srećka M. Džaje može se pruezeti na poveznici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Crobarometar: SDP ispred HDZ-a s minimalnom razlikom. Škoro treća politička snaga

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dnevnik.hr

Hrvatska 2020. počinje s promjenom na čelu države, ali i promjenom popularnosti među strankama. Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivno istraživanje rejtinga stranaka.

SDP i dalje „pliva“ na valu Milanovićeve pobjede. Istina, razlika je unutar statističke pogreške. SDP bi biralo 25,2 posto birača, a HDZ njih 24,8. Vladajuća stranka mjesecima je u „slobodnom padu“ i pred unutarstranačkim izborima. Miroslav Škoro još nije formirao stranku, ali uz SDP i HDZ treća je opcija koja prelazi izborni prag. Trenutno bi osvojio 10,1 posto glasova.

Tko su birači SDP-a, HDZ-a i Škorine liste

SDP može računati na malo više žena među svojim biračima (žene 30 posto), kao i među starijim biračima iznad 65 godina (34 posto). HDZ među svojim redovima ima malo više muških birača (27 posto), ali i onih koji spadaju u dobnu skupinu od 45 do 60 godina (30 posto).

SDP veliku prednost ima u Zagrebu i okolici (39 posto). HDZ ima svoje baze kao što su Lika i Banovina (47 posto), Dalmacija (33 posto) i Slavonija (28 posto), a na kraju Škorina lista više glasova može dobiti u Slavoniji (22 posto) i te Lici i Banovini (20 posto).

Stranke koje žele biti na vlasti, ali trebaju saveznike

Najbliže izbornom pragu je MOST s potporom od 4,4 posto. Slijedi regionalni IDS s potporom od 2,9 posto. Slijedi HSS s 2,5 posto. Tu je i Zelena lista na 2,2 posto, a Stranka Ivana Pernara dobiva potporu od 2,2 posto. Pametno je na 2,1 posto. Milan Bandić sa svojom strankom ima jedan od lošijih rezultata i trenutno mu stranka dobiva 2 posto.

Živi zid je na 1,7 posto, HSU na 1,5 posto. Hrvatski suverenisti su na 1,4 posto. START je na 1,3 posto, a Hrvatska demokršćanska stranka na 1,1 posto i na kraju preko 1 posto još dobiva stranka Promijenimo Hrvatsku s 1,1 posto. Ostale stranke od lijeva do desna dobivaju manje od 1 posto ili ukupno 8 posto. Tu su tako HDSSB na 0,9 posto, Reformisti su na 0,8 posto, a HNS je na 0,7 posto i Neovisni na Hrvatsku su na 0,1 posto. Neodlučnih je 5,3 posto birača.

Koji je najveći problem u Hrvatskoj?

Prvi puta od kada se provodi ovo istraživanje korupcija je označena kao najvažniji problem protiv kojega se zemlja mora boriti i to misli 56 posto građana. Desetljećima je prvi problem građanima bila nezaposlenost koja sada pada na drugo mjesto, a to kao problem vidi 50 posto građana, dok je na trećem mjestu gospodarstvo što problemom vidi 49 posto građana.

Istraživanje je provela agencija IPSOS CAPI metodom na 988 punoljetnih ispitanika između 1. i 20. u mjesecu. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

State Department o isporuci prvog dijela ruskog PZS Pancir S1 Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department pozvao je sve saveznike i partnere da odustanu od transakcija s Rusijom koje bi mogle dovesti do uvođenja sankcija po Zakonu o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA).

Tako je State Department odgovorio na pitanje Glasa Amerike šta misli o isporuci prvog dijela ruskog protuzračnog raketnog sustavaa Pancir S1 Srbiji, prenosi Tanjug.

“U razgovoru s visokim vladinim dužnosnicina više puta izrazili smo zabrinutost zbog toga što Srbija kupuje rusku vojnu opremu, uključujući i kupovinu sustava Pancir”, naveo je glasnogovornik State Departmenta.

‘Strateški prioritet države’

Iz Europske unije prethodno je priopćeno da je za napredak na putu eurointegracija “potrebno da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a, u skladu s pregovaračkim okvirom”.

“Vlada Srbije označila je integraciju u EU kao strateški prioritet države. Očekujemo da se Srbija ponaša u skladu s obavezama koje je preuzela”, priopćio je Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Josepa Borrella.

NATO je priopćio kako su nabavke u oblasti obrane nacionalna odluka i kako Srbija ima pravo izbora.

“Srbija ima pravo slobodno birati svoje političke i sigurnosne aranžmane. NATO i Srbija su bliski partneri i mi smo posvećeni jačanju našeg partnerstva sa Srbijom, uz puno poštovanje njene politike neutralnosti”, navodi NATO za Radio Slobodna Europa.

Dogovor o kupovini ruskog raketnog sistema Pancir S1 Srbija i Rusija postigle su tijekom zajedničke vojne vježbe “Slovensko bratstvo”, održane u listopadu 2019.

Drugi dio stigao u Srbiju

Drugi dio artiljerijsko-raketnih sustava za protuzračnu obranu Pancir S1, koje Srbija nabavlja od Rusije, stigao je u utorak ujutro na batajnički vojni aerodrom “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović”, javili su ruski mediji, a prenio Tanjug.

Dio sustava dopremljen je avionom An-124 Ruslan, registarskih oznaka RA-82038, istim onim kojim je u subotu transportiran prvi dio isporuke.

Sporazum za nabavku jedne baterije Pancira, koju čini šest sustava, zaključen je prošle godine, a očekuje se nastavak isporuka.

Vučić: ’Zbog čega ste, dragi generale, prodali Hrvatima ’Kiowa’ helikoptere sa ’hellfire’ raketama?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari