Pratite nas

Lučić: na pitanje, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, pravo pitanje je – kome je bolje

Objavljeno

na

 “Constructing Yugoslavia: A Transnational History”

“Constructing Yugoslavia: A Transnational History” knjiga je Vesne Drapac, renomirane povjesničarke i profesorice sa Sveučilištu u Adelaideu, piše o jugoslavenizmu konstruiranom u anglofonom svijetu o kojemu mi nismo znali, kazala je publicistkinja Vesna Kukavica na predstavljanju knjige danas u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, u sklopu četvrtog dana prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

Knjiga australske Hrvatice koja je doktorirala na Oxfordu Vesne Drapac, izdana 2010. godine, govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u anglosaksonskim krugovima, kazao je profesor dr. sc. Danijel Džino te dodaje da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta odnosno Hrvatskog narodnog preporoda, no prve jugoslavenske tvorevine nisu nastale na tom diskursu, nego su ju formirali vanjski promatrači.

FAH-H6263046

“Constructing Yugoslavia” knjiga je koja razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život, a ta najznačajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Australiji”, kazao je profesor sa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mladen Ančić.

Knjigu se temelji i na istraživanjima putopisa i spisa koje su u 19. stoljeću zabilježili prvi putnici i putopisci iz visokog engleskog društva, koji posjećuju Hrvatsku i BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz sociološko-darwinističke ideje, pojasnio je profesor Džiino.

Ti engleski putnici među kojima je okosnica Arthur Evans, okupljaju se oko premijera Williama Gladstona te tako stvaraju novu britansku politiku, koja prema pisanjima Evansa vidi Hrvatsku i BiH kao srpsku zemlju, okosnicu buduće jugoslavenske države te dominantnu srpsku rasu koja ima pravo vladati nad ostalom subverzivnom rasom, kazao je profesor Džino.

Prema Hrvatima, je u tim spisima i posredno britanskoj politici, očita patološka mržnja te smatraju da su u katoličkoj zavjeri s Vatikanom te neuklopljeni u zajedništvo Južnih Slavena, kazao je Džino te dodao da su Britanci sebe prozivali prijateljima Južnih Slavena, no ustvari su ih smatrali neodgojenim divljacima.

Ideja jugoslavenstva kao i njezino stvaranje, u mnogome se formira izvan nje, Jugoslavija je rezultat slučaja, a ne volje naroda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći oko britanskog carstva klica su formiranja diskurza ideje Jugoslavije, zaključio je dr. sc. Džino sa australskoga Macquarie University.

Zadarski sveučilišni profesor povijesti dr. sc. Ančić kazao je kako je knjiga “Constructing Yugoslavia” jedna od najboljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslaviji koju je imao u rukama te dodao da mi kada iz unutra pišemo to ne možemo tako dobro vidjeti kako je to vidjela i napisala Drapac s transnacionalne pozicije.

“Ključno je sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe”, kazao je dr. sc. Ančić te dodao da je ova briljantna knjiga u svijetu doživjela zanimljivu percepciju -prekrivena je šutnjom i ignorancijom, jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta.

Održavanje nadzora nad kontinentom

Jugoslaviju se stvorilo kako bi se britanski imperij sačuvao te kako bi se zapriječio prodor njemačke na jugoistok Europe, kazao je povjesničar Ančić te dodao da je ključni cilj bio održati kontinentalnu masu pod nadzorom Britanije.

Tvorci ideje Jugoslavije (Britanci, Francuzi i Amerikanci) smatrali su da su Srbi najjači siledžije te da ih treba pustiti da uređuju, ali ne kako sami žele, pojasnio je povjesničar Ančić te naveo da u jugoslavensku zajednicu nije bila uključena Bugarska jer bi takva-prejaka Jugoslavija, pružala otpor.

Jugoslavenskoj konstrukciji došao je kraj kada se pokazalo kako Srbi nisu toliko snažne siledžije, što je razljutilo i same Srbe i njihov Dom srpske istorije koji je bio ogorčen što su ih izdali oni koji su ih podržali u proširenoj Srbiji -Jugoslaviji te što su ih porazili upravo Hrvati i Bošnjaci, kazao je povjesničar Ančić.

Ovu knjigu koja “raščišćava maglu jugoslavenske povijesti” važno je prevesti na hrvatski, kazao je diplomat dr. sc. Mladen Ibler te dodaje kako se dugogodišnje pranje mozga osjeća još i danas u Hrvatskoj.

FAH-H6263044

Povjesničar dr. sc. Ivo Lučić kazao je kako se ugledna povjesničarka Drapac u svojoj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, pišući o povijesti Jugoslavije ne može i nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije-transnacionalno.

“Danas je Bosna i Hercegovina jugoslavensko čedo -Jugoslavija u malom, nastajala i nestajala kroz povijest u prijelomnim trenucima, silom i interesima vanjskih sila, a održava se silom uz kršenje ljudskih prava, dok se njezina budućnost ne kroji u parlamentu nego na međunarodnim kongresima”, tvrdi dr. sc. Lučić.

U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u njihove ideje -prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena, rekao je Lučić te dodao da se nastavlja i kontinuitet aktualne britanske politike, koja ima cilj smanjenja njemačkog utjecaja.

Sporno na domaćoj razini je to što vladajući podržavaju i pomažu tu politiku suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima, naglasio je povjesničar Lučić te dodao kako kriza nije samo rezultat njihove nesposobnosti, nego i rezultat neprirodnosti takvih odnosa.

Zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta

Reafirmacijom hrvatskog i srpskog jezika danas na Hrvatskoj televiziji, stvaranjem jedinstvenog kulturnog prostora i solidarnosti u regiji, stvara se temelj za zajednički identitet, istaknuo je povjesničar Lučić te dodao da zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta onemogućava čak i povlačenje novca iz EU fondova.

Rat u Jugoslaviji ne razlikuje se od ratova u drugim dijelovima Europe, kada su narodi racionalno birali između ponuđenih opcija, a svaki narod pokušava ostvariti vlastiti cilj, rekao je istaknuti povjesničar Lučić.

Lučić kaže kako su jugoslavenski komunizam, od milja zvan socijalizam, zapadne zemlje podržavale i pravdale kako bi se očuvala država u kojoj oni neće živjeti, ali im je od interesa.

FAH-H6231894 1

“Zapadnjaci su željeli takozvanu liberalnu Jugoslaviju u koju su dolazili na pijanke i u kojoj su se mogli slobodno kupovati pornografski časopisi, kako su zapadnjaci govorili,”, rekao je povjesničar Lučić.

Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bili kao ni konsenzusa, a to su pokazali ratovi, zaključio je dr. sc. Lučić.

“Jugoslavija je postojala i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, Lučić kaže da je pravo pitanje kome je bolje.

Autorica je knjigu posvetila roditeljima, rođenim Zagrepčanima te se nada kako je knjiga početak otvorenog proučavanja Jugoslavije.

Kristina Ivandić
narod.hr

PRILOG: Recenzija knjige “Constructing Yugoslavia: A Transnational History” akademika Srećka M. Džaje može se pruezeti na poveznici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

Objavljeno

na

Objavio

Prijeti li nam usred turističke sezone nova izbjeglička kriza? Zašto su migranti iz Bihaća preseljeni u kamp Vučjak uz samu granicu s Hrvatskom? Kako žive stanovnici gorskih krajeva na migrantskoj ruti?

Gosti emisije Otvoreno koju je vodio Mislav Togonal bili su načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović,zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije (SDP) Petar Mamula, saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović, novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab i Sandra Benčić iz Političke platforme “Možemo”.

Prošle godine u BiH je zabilježeno 25.000 ilegalnih ulazaka, a od početka ove gotovo 11.000. Stanovnici Bihaća u kojem je nekoliko tisuća migranata prosvjeduju. Prosvjeduju i građani koji žive u nekoliko sela blizu Bihaća, većinom Hrvati, jer  na stotine migranata premješteno je na novu lokaciju, u improvizirani kamp i bivši ilegalni deponij – na Vučjaku.

UN-ova agencija za izbjeglice još prije je upozorila da taj prostor nije primjeren za zbrinjavanje – vode nema za sve, ne postoje sanitarni čvorovi, a blizu su i minska polja. Kamp na Vučjaku smješten je samo nekoliko kilometara od granice s Hrvatskom, pa granična policija, uz ionako pune ruke posla, sada mora dodatno paziti. Jer većini su cilj – zapadnoeuropske zemlje.

– Ljudi koji dolaze nakon dana provedenih u šumi provaljuju u domove, vikendice, obiteljske kuće jer su gladni. Nanose velike materijalne štete, a neki oskrnavljuju križeve. Gorski kotar je na pragu izumiranja trenutačno ima oko 18.000 stanovnika. Begovo razdolje ima 30-ak stanovnika, staračka domaćinstva, zaključavaju se čim zađe sunce, opisao je situaciju Brozović.

Višnja Starešina: Migranti između velike Njemačke, Velike Kladuše i male Hrvatske

Na pitanje hoće li policija zaštititi građane, Čelić je rekao da može, mora i hoće.

– Provale se prijavljuju sa zakašnjenjem jer su objekti inače prazni. Imamo informacije, organizirali smo službu tako da smo sada tamo stalno na terenu. Ako bude potrebe, aktivirat ćemo i pričuvni sastav policije. Prijave o nasilnosti policije se analiziraju, dosad nije utvrđeno nasilje, rekao je Čelić.

Benčić je rekla da o policijskoj brutalnosti na granici svjedoče izvještaji relevantnih organizacija, a ne samo migranti.

– Događa se da je politika tzv. odvraćanja od ilegalnog ulaska prerasta u nasilje. Ne možemo govoriti da u Hrvatskoj imamo legalan način dolaska na granicu i traženja azila. Stvorena je situacija koja je problematična i onda ilegalno prelaze granicu, gladni su. Ako se ljudima provaljuje u kuće i vikendice to je veliki problem, ali to je posljedica europske politike smatra Benčić.

Imamo puno pritužbi na policiju da tuku, uzimaju mobitele, uzimaju novce, ali to nije točno, uključio se Čelić. Nije točno da nema prostora za legalan ulazak u RH. Kao policija smo dužni štititi RH, rekao je.

Diab je rekao kako je nedavno bio u Vučjaku.

– Uvjeti su katastrofalni, tamo je deponija, 38°C u hladu. Migranti vjeruju da su ih tamo doveli da što prije prijeđu u Hrvatsku ili da se vrate u Sarajevo ili da se vrate doma jer je nemoguće živjeti u Vučjaku. Više se vjeruje migrantima nego hrvatskoj policiji. Većina migranata su Afganistanci, Pakistanci, Egipćani, dolaze iz Jemena, Libije, Alžira, Maroka, a svi tvrde da su iz Sirije. A ja znam jezik, nisu to Sirijci, sad dolaze neki u zadnje vrijeme. Gdje su im dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?, upitao je Diab.

Benčić je odgovorila kako oni kreću bez dokumenata ili im krijumčari uzmu dokumente, a Diab je odmah uzvratio kako dokumente ostavljaju u Bihaću.

– I sam sam vidio, rekao je Diab.

Ogromne su razlike u brojkama onih koji su zatražili azil od onih koji prelaze granicu. Zašto bi ilegalno prelazili granicu ako mogu tražiti azil, upitala je Benčić.

– Sustav azila nedostupan je u Hrvatskoj. Imamo potpunu dehumanizaciju migranata, kao da nisu ljudi. Primjenjuju se postupci koji nisu u skladu s Ustavom ni međunarodnim propisima o zaštiti ljudskih prava. Odvraćanje na granici ne postoji kao postupak. Ljude koje prelaze granicu treba prepratiti i pitati žele li zatražiti azil, smatra.

Vuksanović je rekla da bi Benčić trebala biti objektivna kao članica nevladine udruge. Na opasku voditelja Togonala da je u stranci a ne više u nevladinoj udruzi rekla je da joj je onda jasno zašto nije objektivna.

– Slažem se s gospodinom Diabom. Promijenila se paradigma migracije na razini EU. To više nije tzv. willkommen politika Njemačke koja je počela 2015. i trajala nekoliko godina. To je sada politika koja se drastično promijenila. Zapadne zemlje i Njemačka ne žele više takvu radnu snagu. Sada posežu za radnom snagom iz EU, pa i Hrvatske. RH nema problem, ako je netko tražitelj azila on će taj azil i dobiti. Ti migranti su većinom sada ekonomski migranti i Hrvatsku doživljavaju kao tranzicijsku rutu. Ne postoji više takva opasnost od migranata kao i 2015. U Turskoj ima oko 4 milijuna ljudi, dok je 2015. Njemačka dnevno primala 600 migranata, rekla je Vuksanović.

I ona je nedavno bila u Vučjaku.

Što se tiče Vučjaka, tamo se radi o nesposobnosti vlasti Unsko-sanskog kantona. Dva su kampa odlučili prebaciti 6 km uz hrvatsku granicu na područje koje je pogodno za ilegalne migracije. Namjerno su to napravili – to je “brigo moja prijeđi na drugoga”. U Velikoj Kladuši i Bihaću 20% stanovništva su migranti koji slobodno šeću. Nesposobni su se nositi s tim problemom, treba ima 10 milijuna eura za opremanje kampa u Vučjaku. Stavili su ga uz sam rub s granicom RH i žele pogurati te migrante prema Hrvatskoj. Nemamo problem s nekim tko želi legalno ući u Hrvatsku, No, t ljudi žele doći u Njemačku koja ih ne želi više primiti, rekla je Vuksanović.

Mamula je rekao da se svakodnevno susreće s ljudima s kojima priča i zna kakvo je stanje.

– Postoji strah ljudi koji žive u Gorkom kotaru. Strah je rezultat nepoznavanja i jedne i druge strane. Moramo puno više poraditi kao država da se u javnom prostoru što više govori o migrantima što je uzrok, koji su to ljudi, od kuda dolaze, koje su im želje, kamo idu. Treba razgovarati o uzrocima nego smo o posljedicama određenih ratova ili ekonomskih nepogodnosti u tim zemljama, rekao je Mamula.

 

Davor Domazet Lošo: Stižu migranti, a ovo je istina o kojoj se šuti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Izbor Marije Pejčinović Burić je veliki hrvatski diplomatski uspjeh

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pobjeda Marije Pejčinović Burić u izboru za glavnu tajnicu Vijeća Europe najveći je hrvatski diplomatski uspjeh u kandidaturama za međunarodne institucije, ali i potvrda snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas, poručio je premijer Andrej Plenković u srijedu, čestitajući šefici hrvatske diplomacije na “sjajnom rezultatu”.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je u srijedu u Strasbourgu za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

Pejčinović Burić je dobila 159 glasova, dok je njezin protukandidat belgijski šef diplomacije Didier Reynders završio sa 105 glasova.

Premijer Andrej Plenković je u srijedu ujutro u emisiji “A sada Vlada” kazao da je Hrvatska obavila dobar posao oko lobiranja za Pejčinović Burić.

Istaknuo je da je Hrvatska dobar dojam ostavila i tijekom šest mjeseci predsjedanja tom organizacijom prošle godine.

“Naši prioriteti, zalaganja i sve što smo učinili bilo je izrazito dobro prihvaćeno i mislim da smo tu stekli imidž zemlje koja može dati doprinos”, rekao je premijer.

Hrvatska ministrica ovime je postala druga žena u povijesti na čelu te organizacije i prva osoba općenito iz srednje i jugoistočne Europe na toj dužnosti.

Ona je u svom prvom obraćanju zastupnicima Parlamentarne skupštine VE kazala kako ta organizacija nikada nije bilo važnija i da će u svom mandatu poticati veći dijalog među zemljama članicama kako bi se ostvarili glavni ciljevi organizacije – mir i prosperitet Europe.

(Hina)

 

Marija Pejčinović Burić izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari