Pratite nas

Razgovor

Luka Bebić: Dijaspora treba imati možda i 20 zastupnika u Saboru

Objavljeno

na

Bivši predsjednik Sabora Luka Bebić u emisiji Studio uživo na N1 televiziji govorio je o obilježavanje Dana neovisnosti Hrvatske drugim aktualnim političkim događajima.

Gdje ste bili i što ste radili na današnji dan 8. listopada 1991.?

Na današanji dan 1991. godine smo po mraku prevezeni u zgradu Ine gdje se održavala sjednica Sabora budući da su dan ranije raketirani Banski dvori i da je su 7. listopada prošla tri mjeseca moratorija koje su nam odredili na proglašenje neovisnosti. Posljedice raketiranja Banskih dvora su bile kakve su bile i mi smo morali održati sjednicu Sabora i donijeti odgovarajuće odluke jer nas više nije obvezivala međunarodna obveza u smislu produženja ili odgađanja proglašenja nezavisnosti.

Što ste razmišljali, koliko vremena će proći do priznanja i oslobađanja Hrvatske?

Međunarodna zajednica je procijenila da se Hrvatska može braniti, premda nije imala oružje. Ono nam je oteto 1990. godine. Ipak smo pokazali da se možemo braniti i da Hrvatska neće tako lako kapitulurati i onda je međunarodna zajednica, ili neki od njih, promjenila donekle stajališta i onda smo nakon donošenja odluke o samostalnosti, a temeljna odluka je bila 25. lipšnja kada je donesena ustavna odluka o suverenosti, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, a ovo je samo bilo odgođeno tri mjeseca.

Od te odluke do primanja u UN je prošlo nešto više šest mjeseci, a u međuvremenu je Hrvatska i međunarodno priznata. To je bilo brzo?

Bilo je brzo jer su tadašnje države Europske zajednice to prihvatile. Prihvatio je to i Vatkan, odnosno papa Ivan Pavao II., koji je puno na tome radio i tome ogromno doprinio. Island je bio prva zemlja koja nas je priznala pa je onda to išlo skoro po inerciji da su se i drugi tome priključivali. Relativno brzo smo postali članica UN-a te onda čitav proces koji je uslijedio našim članstvom u NATO-u i EU.

Građani, a i državni vrh povodom obilježavanja Dana neovisnosti kaže da možemo bolje i želimo više. Je li se moglo više?

Mislim da se moglo više. Ako objektivno razmotrimo situaciju što se postiglo u 27 godina, mislim da smo imali izuzetno uspješan put, uz sve naše promašaje, nedosljednosti i kolebanja oko nekih bitnih stvari. Uz sve probleme koje smo imali, mislim da moramo biti zadovoljni jer ova generacija je ostvarila ono što su naši djedovi i pradjedovi sanjali stoljećima pa nisu uspjeli, a mi smo ipak stjecajem okolnosti i voljom i snagom hrvatskog oružja i branitelja stvorili novu Hrvatsku. Sada je moramo uređivati i biti strpljivi. Smeta mi kada se ne donose pravodobne odluke jer one se moraju donositi čak i onda kada ste u riziku da napravite i neke pogreške jer bolje je da se stvari dinamiziraju, nego da stagniraju. U ratu je bila drugačija situacija, nismo mogli puno raspravljati jer se moralo donositi odluke, vezano za rat, za međunarodno priznanje, razvoj gospodarstva, privatizaciju… Činile su se pogreške, ali su se morale donositi odluke. Mislim da je bolje nekada učiniti manju pogrešku nego ne raditi ništa i čekati da netko drugi riješi tvoj problem.

Je li to kritika sadašnje administracije, Vlade i Sabora ili mislite na sve ranije Vlade?

Ova Vlada je donijela neke dobre odluke, krenuli smo brže u gospodarskom smislu, riješavamo pitanje nezaposlenosti, imamo dobre turističke rezultate… Međutim, možda bi moglo i bolje kada bi se pravovaljano i odlučno donosile neke odluke.

Na koje točno odluke mislite?

Premijer je imao nekoliko primjera kada je donio prave odluke, no ima i situacija kada se one sporo odnose. Oko bitnih stvari smatram da možemo stvoriti konsenzus. No mislim da nije samo potrebna i moguća velika koalicija o kojoj se govori i koja bi završila 2. svjetski rat, nego se može postići konsenzus oko bitnih stvari, i sa lijeve i sa desne strane, su pitanje obrane, nacionalne soigurnosti, vanjske politike, zdravstva, školstva. Oko tih bitnih stvari može se postići konsenzus. I ne treba svaku stvar koju netko drugi predloži, eliminirati zato što je on to predložio ili prihvatiti zato što sam ja to predložio.

Kako gledate na zadnje događaje u HDZ-u kao što su izbacivanje Darka Milinovića ili aferu SMS?

Predsjednik Tuđman je uvijek nastojao održavati uravnoteženu situaciju u stranci. On je govorio da treba u programu stranke obuhvatiti ono što su zastupali Radić, Hebrang i Starčević. HDZ je sastavljen od vrlo, ne bih rekao heterogenih sastavnica, ali jako široko. Normalno je očekivati da u velikoj stranci postoji i centar i lijevo i desno krilo. No, Tuđman nikada nije dozvoljavao ekstreme. Kada bi se HDZ previše oslonio na krajnju desnicu, pao bi mu rejting u biračkom tijelu. Nikad ekstremi neće moći stvoriti većinu. Desni centar koji predstavlja HDZ treba se odmicati prema centru.

Treba li mijenjati izborni sustav i kako?

Jedno od bitnih pitanja za budućnost Hrvatske je pitanje izbornog sustava. Ne može 800 tisuća Hrvata, državljana Hrvatske, predstavljati tri zastupnika u Saboru. Svi državljani Hrvatske imaju pravo birati Sabor i predsjednika Republike. Ako ti ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju samo tri zastupnika u saboru, uključujući one iz BiH i cijelog svijeta, to nije u redu. Nemam ništa protiv da manjine imaju ono što imaju. No, nije pošteno i ne može dovesti do nečeg dobrog da 700 ili 800 tisuća građana koji imaju državljanstvo imaju tri zastupnika u Saboru. Ne možemo isključiti toliko ogromno biračko tijelo iz političkog života Hrvatske. Ako jedna od 10 izbornih jedinica ima oko 300 ili 400 tisuća birača i daje 14 zastupnika, onda najmanje toliko ili možda i 20 trebaju imati hrvatski državljani van Hrvatske. Pritom ne treba ništa dirati u prava manjina.

HDZ je u ustavnim promjenama pristao na smanjenje broja zastupnika iz dijaspore jer je oporba tvrdila da sve te zastupnike uvijek dobije HDZ.

Ja govorim o njihovom pravu. Zašto onemogućiti njihovo pravo zato što bi eventulano HDZ dobio te glasače. Kakva je to logika? To je spekuliranje i izbjegavanje pravog demokratskog izražaja hrvatskog naroda. Građani Hrvatske trebaju imati ista temeljna prava, bez obzira žive li u Splitu, Zagrebu, Metkoviću ili u Njemačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari