Pratite nas

Razgovor

Luka Bebić: Dijaspora treba imati možda i 20 zastupnika u Saboru

Objavljeno

na

Bivši predsjednik Sabora Luka Bebić u emisiji Studio uživo na N1 televiziji govorio je o obilježavanje Dana neovisnosti Hrvatske drugim aktualnim političkim događajima.

Gdje ste bili i što ste radili na današnji dan 8. listopada 1991.?

Na današanji dan 1991. godine smo po mraku prevezeni u zgradu Ine gdje se održavala sjednica Sabora budući da su dan ranije raketirani Banski dvori i da je su 7. listopada prošla tri mjeseca moratorija koje su nam odredili na proglašenje neovisnosti. Posljedice raketiranja Banskih dvora su bile kakve su bile i mi smo morali održati sjednicu Sabora i donijeti odgovarajuće odluke jer nas više nije obvezivala međunarodna obveza u smislu produženja ili odgađanja proglašenja nezavisnosti.

Što ste razmišljali, koliko vremena će proći do priznanja i oslobađanja Hrvatske?

Međunarodna zajednica je procijenila da se Hrvatska može braniti, premda nije imala oružje. Ono nam je oteto 1990. godine. Ipak smo pokazali da se možemo braniti i da Hrvatska neće tako lako kapitulurati i onda je međunarodna zajednica, ili neki od njih, promjenila donekle stajališta i onda smo nakon donošenja odluke o samostalnosti, a temeljna odluka je bila 25. lipšnja kada je donesena ustavna odluka o suverenosti, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, a ovo je samo bilo odgođeno tri mjeseca.

Od te odluke do primanja u UN je prošlo nešto više šest mjeseci, a u međuvremenu je Hrvatska i međunarodno priznata. To je bilo brzo?

Bilo je brzo jer su tadašnje države Europske zajednice to prihvatile. Prihvatio je to i Vatkan, odnosno papa Ivan Pavao II., koji je puno na tome radio i tome ogromno doprinio. Island je bio prva zemlja koja nas je priznala pa je onda to išlo skoro po inerciji da su se i drugi tome priključivali. Relativno brzo smo postali članica UN-a te onda čitav proces koji je uslijedio našim članstvom u NATO-u i EU.

Građani, a i državni vrh povodom obilježavanja Dana neovisnosti kaže da možemo bolje i želimo više. Je li se moglo više?

Mislim da se moglo više. Ako objektivno razmotrimo situaciju što se postiglo u 27 godina, mislim da smo imali izuzetno uspješan put, uz sve naše promašaje, nedosljednosti i kolebanja oko nekih bitnih stvari. Uz sve probleme koje smo imali, mislim da moramo biti zadovoljni jer ova generacija je ostvarila ono što su naši djedovi i pradjedovi sanjali stoljećima pa nisu uspjeli, a mi smo ipak stjecajem okolnosti i voljom i snagom hrvatskog oružja i branitelja stvorili novu Hrvatsku. Sada je moramo uređivati i biti strpljivi. Smeta mi kada se ne donose pravodobne odluke jer one se moraju donositi čak i onda kada ste u riziku da napravite i neke pogreške jer bolje je da se stvari dinamiziraju, nego da stagniraju. U ratu je bila drugačija situacija, nismo mogli puno raspravljati jer se moralo donositi odluke, vezano za rat, za međunarodno priznanje, razvoj gospodarstva, privatizaciju… Činile su se pogreške, ali su se morale donositi odluke. Mislim da je bolje nekada učiniti manju pogrešku nego ne raditi ništa i čekati da netko drugi riješi tvoj problem.

Je li to kritika sadašnje administracije, Vlade i Sabora ili mislite na sve ranije Vlade?

Ova Vlada je donijela neke dobre odluke, krenuli smo brže u gospodarskom smislu, riješavamo pitanje nezaposlenosti, imamo dobre turističke rezultate… Međutim, možda bi moglo i bolje kada bi se pravovaljano i odlučno donosile neke odluke.

Na koje točno odluke mislite?

Premijer je imao nekoliko primjera kada je donio prave odluke, no ima i situacija kada se one sporo odnose. Oko bitnih stvari smatram da možemo stvoriti konsenzus. No mislim da nije samo potrebna i moguća velika koalicija o kojoj se govori i koja bi završila 2. svjetski rat, nego se može postići konsenzus oko bitnih stvari, i sa lijeve i sa desne strane, su pitanje obrane, nacionalne soigurnosti, vanjske politike, zdravstva, školstva. Oko tih bitnih stvari može se postići konsenzus. I ne treba svaku stvar koju netko drugi predloži, eliminirati zato što je on to predložio ili prihvatiti zato što sam ja to predložio.

Kako gledate na zadnje događaje u HDZ-u kao što su izbacivanje Darka Milinovića ili aferu SMS?

Predsjednik Tuđman je uvijek nastojao održavati uravnoteženu situaciju u stranci. On je govorio da treba u programu stranke obuhvatiti ono što su zastupali Radić, Hebrang i Starčević. HDZ je sastavljen od vrlo, ne bih rekao heterogenih sastavnica, ali jako široko. Normalno je očekivati da u velikoj stranci postoji i centar i lijevo i desno krilo. No, Tuđman nikada nije dozvoljavao ekstreme. Kada bi se HDZ previše oslonio na krajnju desnicu, pao bi mu rejting u biračkom tijelu. Nikad ekstremi neće moći stvoriti većinu. Desni centar koji predstavlja HDZ treba se odmicati prema centru.

Treba li mijenjati izborni sustav i kako?

Jedno od bitnih pitanja za budućnost Hrvatske je pitanje izbornog sustava. Ne može 800 tisuća Hrvata, državljana Hrvatske, predstavljati tri zastupnika u Saboru. Svi državljani Hrvatske imaju pravo birati Sabor i predsjednika Republike. Ako ti ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju samo tri zastupnika u saboru, uključujući one iz BiH i cijelog svijeta, to nije u redu. Nemam ništa protiv da manjine imaju ono što imaju. No, nije pošteno i ne može dovesti do nečeg dobrog da 700 ili 800 tisuća građana koji imaju državljanstvo imaju tri zastupnika u Saboru. Ne možemo isključiti toliko ogromno biračko tijelo iz političkog života Hrvatske. Ako jedna od 10 izbornih jedinica ima oko 300 ili 400 tisuća birača i daje 14 zastupnika, onda najmanje toliko ili možda i 20 trebaju imati hrvatski državljani van Hrvatske. Pritom ne treba ništa dirati u prava manjina.

HDZ je u ustavnim promjenama pristao na smanjenje broja zastupnika iz dijaspore jer je oporba tvrdila da sve te zastupnike uvijek dobije HDZ.

Ja govorim o njihovom pravu. Zašto onemogućiti njihovo pravo zato što bi eventulano HDZ dobio te glasače. Kakva je to logika? To je spekuliranje i izbjegavanje pravog demokratskog izražaja hrvatskog naroda. Građani Hrvatske trebaju imati ista temeljna prava, bez obzira žive li u Splitu, Zagrebu, Metkoviću ili u Njemačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Glasnović: Demoni besmrtnog partizanskog odreda (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostuje saborski zastupnik general Željko Glasnović.

♦ Quo vadis Hrvatska?

♦ Je li Hrvatski državni sabor postao poligon za laži, obmane i blaćenje hrvatskih svetinja?

♦ Trenutak uoči Bleiburga (Split) – koliko je poznato o tisućama ubijenih u velikim partizanskim zločinima u Splitu i okolici?

♦ U Hrvatskom saboru Pupovac proglasio zločincima mučki ubijenu hrvatsku djecu, mladež i žene?

♦ Tko je Frane Tente koji je 10. travnja 1947. godine podigao hrvatski stijeg na Marjan? Gdje nam je danas ta hrabrost?

♦ Vraća li se EU Marxu i marxizmu (Orban Junckeru: “Onaj tko polaže vijenac pred kipom Karla Marxa ne može nam propovijedati o ksenofobiji”)?

♦ Žrtvuje li papa Stepinca za poziv u službeni posjet Beogradu?

♦ Što je značila izjava Ranka Ostojića na yzv. dan oslobođenja Zagreba, da će ga ponovo “oslobađati” kao i prije 74 godine?

♦ Je li 8. 5. 1945. dan oslobođenja ili dan pada Zagreba?

♦ Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

 

Glasnović ‘poklopio’ Staziću: Demoni najviše divljaju kad se govori istina!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

‘Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva’

Objavljeno

na

Objavio

Primorsko -goranski župan Zlatko Komadina zatražio je od MUP-a Hrvatske da pošalju dodatne policijske snage za zaštitu tzv. zelenog dijela državne granice na prostoru Gorskog Kotara. Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva. Osim toga, iz susjedne BiH stižu alarmantne informacije o eskalaciji migrantske krize.

O ovoj temi su u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ govorili Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije i Mustafa Ružnić premijer Unsko-sanskog kantona/županije, BiH.

Komadina je rekao kako Primorsko- goranska županija ima najdužu zelenu granicu od svih županija i to sa Slovenijom i kako je na ruti migranata koji dolaze iz BiH.

– Uputio sam pismo zbog povećanih dojava građana, pogotovo u zabačenim naseljima, glede provala u objekte, kako lovačke kuće, tako i u privatnu imovinu, posebno u općini Mrkopalj, rekao je i dodao kako nije namjera širiti paniku, ali je činjenica da se ljudi osjećaju sigurnije kada vide policiju u blizini. To djeluje preventivno i na izbjeglice, ali i na sigurnost ljudi.

Ružnić je istaknuo kako trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 5 tisuća migranata te da se ne susreću samo s migrantskom krizom, već i s krizom institucija unutar BiH.

– Svjesni smo da je ovo globalni problem s kojim su se suočile sve zemlje koje su se našle na ruti migranata.

Premijer Ružnić je rekao kako u kantonu imaju 4 prihvatna centra u kojima je i do 1500 ljudi te kako to jasno govori kakva je situacija tamo.

– Otkriveno je 90 slučaja HIV-a, a pojavila se i tuberkuloza. Te ljude odmah prebacujemo u zdravstvene ustanove i nakon pregleda, zbog nefunkcioniranja sustava, oni se opet vraćaju u prihvatilišta.

Evidentirani migranti dolaze iz 46 zemalja. Najmanje je onih obitelji koje bježe od posljedica rata i one su smještene u dva prihvatilišta u Bihaću i Cazinu.

– U ostala dva prihvatilišta su uglavnom ekonomski migranti od 18 do 35 godina starosti, rekao je.

Komadina smatra kako se problem migranata treba rješavati tamo gdje je nastao, no to je posao za razvijene i Ameriku. EU treba pomoći BiH u organizaciji prihvata.

– BiH ima probleme u organizaciji prihvata, zbrinjavanja, boravka desetine tisuća migranata, a Hrvatska ima problem kada oni prijeđu granicu i rasprše se diljem teritorija, naglasio je.

Dolaskom lijepog vremena takvih će stvari biti sve više i onda ima i vandalizma, rekao je Komadina i dodao kako su apelirali da se lovačke kuće ne zaključavaju kako se ne bi u njih provaljivalo i da se u njima ostave drva kako se ne bi uništavala lamperija i ložio namještaj.

Ružnić govori kako i u kantonu postoji isti problem što se tiče provala i devastiranja privatne imovine od strane migranata i MUP Unsko-sanskog kantona je jedina policija u BiH koja na to reagira.

– Kanton je tražio od države strategiju upravljanja migracijama, ali to se nije dogodilo, istaknuo je.

Komadina je rekao kako Primorsko-goranska policijska uprava čini sve što može, ali njima treba ispomoć i iz drugih policijskih postaja u smislu povećanja ophodnja, posebice u noćnim satima.

Ružnić je zaključio kako nije problem zapadne granice BiH prema Korani i Glini, već je osnovni problem, što se tiče migranata, istočna granica na Drini.

 

Migranti upali u nekoliko kuća: Najviše bole poderane slike djece s pričesti i slomljeni križ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari