Pratite nas

Analiza

LUKAŠENKO IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA

Objavljeno

na

Polako ali sigurno, Putin „steže obruč“ oko Bjelorusije i svakim danom je jasnije da ju želi staviti „pod čizmu“.

No, to i ne bi bila vijest da predsjednik Bjelorusije g. Aleksandar Lukašenko vještim manevrima na isti način ne uzvraća i okreće se narodu Bjelorusije, ali i „zapadnom“ svijetu.

Kako javljaju bjeloruski mediji, ali i mediji s okupiranog područja Ukrajine, g. Lukašenko postaje sve „oštriji“ u svojim nastupima i odlučnosti da sačuva Bjelorusiju od „Putinove čizme“.

Najnovije konferencije za medije to i potvrđuju. G. Lukašenko prijeti da će umjesto ruske nafte početi kupovati naftu na slobodnim tržištima jer je jeftinija od ruske i ruskih nameta. Nastavkom kupovine nafte od Rusije, bjeloruske rafinerije sigurno će poslovati s ogromnim gubitcima.

Koliko god se trudio održati i održavati dobre odnose s „bratskom Rusijom“, g. Lukašenko je sve svjesniji da mu je mjesto uz njegov narod, uz 9,5 milijuna Bjelorusa. Na istoj press konferenciji g. Lukašenko bio je još „oštriji“ nego li se može i zamisliti.

„Bjelorusija nikada nije živjela od Rusije i nikada neće“, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kada se sastao s čelnicima zajednica, stručnjacima, bjeloruskim i stranim medijima 1. ožujka. –

„Prestanite nas optuživati ​​za ovo. Nikada nismo živjeli od vas i nikada nećemo.“

Odluka o parlamentarnim i predsjedničkim Izborima u Bjelorusiji biti će donesena ili u ožujku ili u travnju ove godine, a održat će se najvjerojatnije u jesen, i sve je izvjesnije da g. Lukašenko postaje sve „tvrđi igrač“ prema „carskoj Rusiji“ i „caru Putinu“.

Izvjesno je da Putin nema više vremena „instalirati“ svog kandidata koji bi u Bjelorusiji „plesao kako on svira“, te da će se pritisci na Bjelorusiju pojačavati svakim tjednom ili mjesecom.

Sad je sve jasnije zbog čega je na snazi „uzbuna“ u Putinovu kabinetu, a poglavito nakon članka: Lukašenko: Bjelorusija spremna na dijalog s NATO savezom.

Podsjetimo se da Rusija (Putin) želi pripojiti Bjelorusiju, ali bez imena Bjelorusije već samo kao nekakvih 6 Oblasti.
Kad se nekomu dira u Naciju, tada „pucaju“ i najbolja i najjača prijateljstva.

Dodajmo još da je g. Lukašenku g. Petro Porošenko glavni kandidat za predsjednika Ukrajine i  vjeruje u njegovu pobjedu na Izborima u Ukrajini koji će se održati 31.03.2019.

Zaključak: Predsjednik Bjelorusije g. Aleksandar Lukašenko priklonit će se svojoj mladoj, ali povijesno bogatoj, Državi i narodu Bjelorusije neovisno što spremao i koje će dodatne pritiske napraviti Putin u svom snu o „velikoj carskoj Rusiji“.
Bjelorusiji ostaje samopouzdanje i otvaranje prema „zapadnom svijetu“ prvenstveno preko svoji susjeda Poljske, Litve, Latvije i Ukrajine!

Što se i dalje“ valja iza brda“ ostaje nam samo čekati rasplet situacije, ali i potencijalno novo svjetsko krizno žarište.

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari