Pratite nas

Gospodarstvo

Lustracija navodnih stručnjaka – uhljeba

Objavljeno

na

Lustracijom do gospodarskog pomaka

Jednom prigodom me je jedan kolega iz Njemačke, nakon zajedničkog seminara za jednu političku stranku upitao zašto je malo sudionika na seminaru postavljalo kritička pitanja šefici stranke. Ja sam mu odgovorio protupitanjem i upitao ga bi li on predsjednici vlade postavio kritičko pitanje da je kćerka njegove tetke upravo završila ekonomski fakultet.

Naravno da je učeni kolega ostao zbunjen i nije imao pojma jesam li ja luđak ili ga zezam. Kakve veze ima tetkina kćerka s kritičkim pitanjima predsjednici vlade? Pa ne zapošljava predsjednica vlade mlade ekonomiste? Da, u Njemačkoj siguno ne. pa nije moguće ni u Hrvatskoj, pomislio je kolega dok mu nisam objasnio kako to sa stručnajcima i poslovima funkcionira u državi najgoreg poslovnog okruženja, najdužeg pada ekonomije i najizrazitije vjernosti vlastitim debilima, nesposobnjakovićima i lopovima.

Al šta napravit s armijom uhljeba i nespoosbnjakovića po svim državnim i paradržavnim tvrtkama, agencijama i institucijama? Kao očistiti te štale nerada, nesposobnosti i nemara? No bez ekonomske lustracije nebi ni politička imala nikakvog smisla.

Državni vladari već desetljećima uništavju volju naroda za gospodarenjem i kreacijom u vlastiom interesu. Nasljeđe komunističkih doktrina i obmana je tako duboko ukorijenjeno u podsvijest svih onih koji se nalaze iz abilo kakvog šaltera ili zauzimaju bilo kakvu poziciju moći da je to za običnog čovjeka ogavno i nepodnošljivo. Država u kojoj još uvijek postoji FINA i slične organizacije koje bez ikakve potrebe sišu gospodarstvu i privatniku novac, blokiraju po naredbi i rade samo ono što im se naredi, je država u kojoj privatno gospodarstvo nema šanese, bez obzira što se uvijek pojave neki entuzijasti koji pokazuju da je moguća neka vrsta Ivaniševića u gospodarstvu. Takve pojave su statistička pogrješka jer je čitavo hrvtsko gospodarstvo skrojeno po mjeri parazita i formalnih stručnjaka, ja ih zovem pečatarima. U takvoj državi je atraktivno samo ono mjesto koje garantira kakvu takvu plaću i omogućava plandovanje umjesto rada, ali ne i ono mjesto koje traži vlastitu kreativnost i napor.

Gdje je ekonomska elita mladeži koja bi bila u stanju pokrenuti hrvatsko gospodarstvo? Postoje li hrvatski poduzetnici koji su spremni i sposobni biti kotač zamašnjak?

Nažalost, uvjeren sam da smo mi u goroj situaciji nego si možemo zamisliti.

Hrvatska nema praktičnih stručnjaka i ospoosbljenih kadrova koji imaju ideju kako izići iz krize ili kako se snaći u krizi. Nije problem u duhovnim ili kognitivnim predispozicijama naroda nego u sustavnom dugogodišnjem uništavanju kreativnog i slobodnog potencijala. Ja bih bez ustručavanja rekao da se radi o katastrofalnim posljedicama planske ekonomije, socijalističkog samoupravljanja i komunizma, ali dopuštam da nisam potpuno u pravu.

Vrt za uzgoj novih stručnjaka bi trebale biti škole, fakulteti i tvrtke. Škole su nam nažalost još uvijek orijentirane ne nepotrebne podatke, ponavljanje brojki i skupljanje ocjena, a ne iskustva. Tvrtke skoro da ne ulažu u edukaciju kadrova, osim stranih korporacija, a fakulteti su ostali manje više jedine tvornice stručnjaka koji imaju pečate da znaju ono što bi bilo neophodno za gospodarski pomak.

Odgajaju li naši fakulteti dobre kadrove koji su u stanju promijeniti trendove propadanja?
Kad bi me netko s Marsa pitao kako bih opisao hrvatski državni mentalitet u jednoj jedinoj riječi ja bih rekao: PEČAT.

Veliki_državni_pecatHrvatsko poimanje svega i svačega najbolje odražava opsjednutost pečatima, diplomama, certifikatima i dokaznicama. Možda jedino polupismeni Amerikanci i posjetitelji obskurnih tečajeva o milijardama bez rada isto tako vole i cijene pečate kao Hrvati, no u to nisam siguran.

Hrvatski fakulteti svake godine izbace armiju novih akademski obrazovanih diplomaca – pečatara. U javnosti i kod zapošljavanja u državnim institucijama pečati igraju veliku ulogu u poricanju ili pripisivanju stručnosti.
Preneseno na gospodarstvo pečatarski mentalitet ima katastrofalne posljedice. On je pravi raj za uhljebe i propast. Po općeprihvaćenom dogovoru onaj tko nije završio ekonomski fakultet nema veze o ekonomiji, a onaj tko ju ima taj je stručnjak. U najvećem broju natječaja je diploma ekonomskog ili pravnog fakulteta osnovni uvjet za dobivanje posla. Diploma i formalnost postaju jedini kriterij pa se uz političku bliskost onih koji su upravo zasjeli na pozicije može računati na neko sigurno rado mjesto koje traži upravo takve formalne pretpostavke.

U načelu sve ispravno i dobro. Samo se onda pitam kako to da imamo precizne javne natječaje, da je sve formalno odlično, a da ipak ekonomski propadama, da nam se maladež iseljava i da očito nemamo rješenja za ekonomsku krizu?

U današnjem svijetu značaj učenja na fakultetima je izgubio ekskluzivnost. Fakluteti, pogotovu uštogljeni i patrijarhalno partijski organizirani, nisu garancija za stjecanje znanja, čak naprotiv, oni su nekada prava kočnica.

Prosječni student nekog fakulteta u Hrvatskoj učstudentii za ispite iz knjiga koje su ili na engleskom ili su zastarjele, školovanje nema puno veze s praksom, a tko je god zapošljavao friške ekonomiste ili pravnike s diplomama može potvrditi da njih 70% nema pojma o stvarima u poslovnom životu jer se nisu susretali ni s praksom niti su imali interesa naučiti nešto što profesor nije pitao. Profesori još uvijek od studenata traže napamet učenje umjesto kreativnog pristupa rješavanju problema. Čak i na privatnim velučilištima postoje profesori koji su ponosni da samo mali postotak njihovih učenika može proći na ispitu od prve. U normalnom okruženju i državi bi takvog profesora otjerali da čuva svinje, a ne da uništava djecu, al on izdaje diplome da je student stekao zvanje osmog ili kojeg li stupnja. Ono što takav student nauči na fakultetu se bez ikakvog problema daleko kvalitetnije može naučiti čitajući bolje knjige od zastarjelih koje profesor preporuči ili radeći u najobičnijem malom obrtu. No pečat je pečat pa će u natjecanju na izrazito političkom radnom tržištu ovaj bubalo s pečatom dobiti prigodu, a onaj tko ima tri čiste u glavi i klikeraš je, on će ostati kratkih rukava.

Za razliku od države privatnik skoro nikada ne će zaposliti “stručnjaka” samo zato jer ima diplomu. Privatnik treba stvarnog stručnjaka za prodaju, marketing ili nešto drugo, a ne tipa koji se zbuni kad u rečenici jedna riječ nije na onom mjestu na kojem je pisala u skripti, koju je on s kolegama napamet proučavao u podrumskom kafiću.
Pečatarima, koje proizvode hrvatski fakulteti, preostaje veliko državno i paradržavno tržište. Modeli zapošljavanja su skoro uvijek isti. Uključenje u mladež neke od partija, ovisno koja ima veće šanse da dođe na vlast, ponekada je taj odabir i ideološki, ali uglavnom ima jedan jedini cilj: mala moje tetke je bila najbolja na fakultetu, sve je imala petice. Ima li kakvo dobro mjesto za nju?
Naravno, čim se ukaže prigoda u nekoj od agencija, državnih institucija ili nešto slično, raspisat ćemo natječaj. Ima li mala diplomu? Ima, naravno, sve petice. Bravo, onda ćemo tražit stručnost i mala je na sigurnom.

Takva mala ili mali, velika ili veliki, debeli ili mršavi ulete na poziciju koja traži stručnjake, pečatare. Svaka mala strančica ih ima po vreću friških, spremnih i nekritičnih, uglavnom na višim pozicijama. Kad se neka stranka dočepa koalicijskog sporazuma onda se na te pozicije podijele ti pečatari, stručnjaci, uhljebi, poltroni, seronje, pizduni, paraziti.. nazovite ih kako god hoćete, ali takvih pozicija u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća, taman dovoljno da se svaka stranka pobrine da na sljedećem kongresu ne bude kritičnih pitanja.
Problem bi bio relativan da takvi stručnjaci i uhljebi ostanu samo na svojim pozicijama, ali oni kreiraju i poslovnu politiku države, naše zakone, sudjeluju u odborima i radnim skupinama, oni su direktori, članovi uprava ili stručni referenti na doškolovavanju. Oni iz sigurnih državnih i paradržavnih pozicija debelo utječu na ono što se zove “gospodarsko okruženje”.

Nedavno sam imao prigodu slušati jednog stručnjaka iz velike državne korporacije. Imao je predavanje o ekonomskim temama. Savjetnik je mnogih agencija, radnih skupina i član nekoliko nadzornih odbora. Politička opcija promjenjiva, politička pozadina, šumarsko komesarska. Svaki prosječni zapadni voditelj odjela bi se sramio takve poslovne prezentacije i krivo prepisanih sadržaja zastarjelih knjiga.
No njega to ne smeta, on čak ne može niti pomislit da nema pojma jer dokaz njegove stručnosti je nekih trideset pečata raznih agencija koje ga godinama angažiraju da im uz “niske” honorare, koj ne prelaze određenu granicu, prodaje teoriju.
Pečatarski kadrovi su dobro poraspoređeni po agencijama, njihove plaće i dodatci su dovoljno mali da odgovaraju propisima, al im osiguravaju umrežavanje koje odgovara najboljim stručnjacima u Njemačkoj.
Ovakva politika u ekonomiji je od prosperitetne države napravila državu prosjaka, ovršenih i blokiranih, a od polupismenih koji se ne znaju ni useknuti, nisu u stanju sastavit tri suvisle rečenice, je napravila elite koje se na račun naroda bogate.

Svi oni imaju pečate, svi su stručnjaci i za većinu njih ima mjesta u nekoj priči.

Jedino na što moraju pripaziti je da na sljedećem sastanku sa šefom stranke njihov ujak ne postavi kritičnoi pitanje.

Ekonomska lustracija uhljeba je jedan od neizbježnih koraka u gospodarskom pomaku.

Kako se to radi možemo saznat u naprednim zemljama s dugom tradicijom dobre gospodarske politike. Ne treba izmišljat toplu vodu.

[ad id=”68099″]

piše: Vinko Vukadin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: EK nije protiv međufinanciranja Uljanika u omjeru 50:50

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Darko Horvat.

“Europska komisija u ovom trenutku ne brani izričito da se uđe u međufinanciranje, ali i dalje inzistira da to bude u omjeru 50:50. To međufinanciranje ušlo bi u program restrukturiranja i bit će dio ukupnog volumena kada on bude usvojen”, rekao je ministar Horvat  nakon trosatnog sastanka u Europskoj komisiji.

Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

“Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver”, rekao je Horvat.

“Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana”, dodao je.

U nedjelju navečer održan je i sastanak  s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli.

“S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda”, rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom.

“Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju”, rekao je.

“Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna”, rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada.

“Ova je vlada vrlo jasno rekla – sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni”, rekao je Horvat.

Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predsjednica na forumu poslovnih anđela pozvala na ulaganje u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je u ponedjeljak poslovne ljude da ulažu u Hrvatsku i pomognu mladim talentiranim ljudima koji imaju ideje i potrebna im je potpora, rekla je u izjavi novinarima nakon otvorenja Svjetskoga kongresa poslovnih anđela.

U obraćanju na skupu predsjednica je govorila o promjenama koje su provedene kako bi se poboljšala klima u Hrvatskoj, ali i privukla ulaganja u Hrvatsku

“Govorila sam o svim talentiranim ljudima koje imamo u Hrvatskoj”, ali potrebna su i ulaganja, rekla je u izjavi novinarima.

Poslovni anđeli su uspješni poduzetnici koji financiraju rizične start-up projekte.

“Ideja sama po sebi bez novca, bez potpore, ostaje samo ideja”, rekla je hrvatska predsjednica i zato je pozvala “poslovne ljude da da pomognu tim mladim ljudima”.

Pozdravila je činjenicu da u Hrvatskoj sve više niču inkubatori, start-upovi. “To mi je jako drago čuti”, rekla je.

Start-upovi su “iznimno važni” za malo i srednje poduzetništvo, rekla je i kao primjer navela da u Njemačkoj “90 posto kralježnice ekonomije čine mala i srednja poudzeća”.

Predsjednica je u govoru na forumu inzistirala na globalnoj povezanosti i nužnosti zajedničkog rada jer nitko sam po sebi ne može puno postići u globalnoj ekonomiji. U tom je kontekstu spomenula i nogomet, aludirajući na drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu ostvarenom velikim trudom, zajedništvom, “ljubavlju” i “zanosom” prema domovini.

Ona se u nedjelju u Istanbulu sastala turskim gospodarstvenicima, a popodne putuje u Njemačku gdje će večeras sudjelovati na skupu njemačkog saveznog udruženja malog i srednjeg poduzetništva (BVMW) u Berlinu.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari