Pratite nas

Gospodarstvo

Lustracija navodnih stručnjaka – uhljeba

Objavljeno

na

Lustracijom do gospodarskog pomaka

Jednom prigodom me je jedan kolega iz Njemačke, nakon zajedničkog seminara za jednu političku stranku upitao zašto je malo sudionika na seminaru postavljalo kritička pitanja šefici stranke. Ja sam mu odgovorio protupitanjem i upitao ga bi li on predsjednici vlade postavio kritičko pitanje da je kćerka njegove tetke upravo završila ekonomski fakultet.

Naravno da je učeni kolega ostao zbunjen i nije imao pojma jesam li ja luđak ili ga zezam. Kakve veze ima tetkina kćerka s kritičkim pitanjima predsjednici vlade? Pa ne zapošljava predsjednica vlade mlade ekonomiste? Da, u Njemačkoj siguno ne. pa nije moguće ni u Hrvatskoj, pomislio je kolega dok mu nisam objasnio kako to sa stručnajcima i poslovima funkcionira u državi najgoreg poslovnog okruženja, najdužeg pada ekonomije i najizrazitije vjernosti vlastitim debilima, nesposobnjakovićima i lopovima.

Al šta napravit s armijom uhljeba i nespoosbnjakovića po svim državnim i paradržavnim tvrtkama, agencijama i institucijama? Kao očistiti te štale nerada, nesposobnosti i nemara? No bez ekonomske lustracije nebi ni politička imala nikakvog smisla.

Državni vladari već desetljećima uništavju volju naroda za gospodarenjem i kreacijom u vlastiom interesu. Nasljeđe komunističkih doktrina i obmana je tako duboko ukorijenjeno u podsvijest svih onih koji se nalaze iz abilo kakvog šaltera ili zauzimaju bilo kakvu poziciju moći da je to za običnog čovjeka ogavno i nepodnošljivo. Država u kojoj još uvijek postoji FINA i slične organizacije koje bez ikakve potrebe sišu gospodarstvu i privatniku novac, blokiraju po naredbi i rade samo ono što im se naredi, je država u kojoj privatno gospodarstvo nema šanese, bez obzira što se uvijek pojave neki entuzijasti koji pokazuju da je moguća neka vrsta Ivaniševića u gospodarstvu. Takve pojave su statistička pogrješka jer je čitavo hrvtsko gospodarstvo skrojeno po mjeri parazita i formalnih stručnjaka, ja ih zovem pečatarima. U takvoj državi je atraktivno samo ono mjesto koje garantira kakvu takvu plaću i omogućava plandovanje umjesto rada, ali ne i ono mjesto koje traži vlastitu kreativnost i napor.

Gdje je ekonomska elita mladeži koja bi bila u stanju pokrenuti hrvatsko gospodarstvo? Postoje li hrvatski poduzetnici koji su spremni i sposobni biti kotač zamašnjak?

Nažalost, uvjeren sam da smo mi u goroj situaciji nego si možemo zamisliti.

Hrvatska nema praktičnih stručnjaka i ospoosbljenih kadrova koji imaju ideju kako izići iz krize ili kako se snaći u krizi. Nije problem u duhovnim ili kognitivnim predispozicijama naroda nego u sustavnom dugogodišnjem uništavanju kreativnog i slobodnog potencijala. Ja bih bez ustručavanja rekao da se radi o katastrofalnim posljedicama planske ekonomije, socijalističkog samoupravljanja i komunizma, ali dopuštam da nisam potpuno u pravu.

Vrt za uzgoj novih stručnjaka bi trebale biti škole, fakulteti i tvrtke. Škole su nam nažalost još uvijek orijentirane ne nepotrebne podatke, ponavljanje brojki i skupljanje ocjena, a ne iskustva. Tvrtke skoro da ne ulažu u edukaciju kadrova, osim stranih korporacija, a fakulteti su ostali manje više jedine tvornice stručnjaka koji imaju pečate da znaju ono što bi bilo neophodno za gospodarski pomak.

Odgajaju li naši fakulteti dobre kadrove koji su u stanju promijeniti trendove propadanja?
Kad bi me netko s Marsa pitao kako bih opisao hrvatski državni mentalitet u jednoj jedinoj riječi ja bih rekao: PEČAT.

Veliki_državni_pecatHrvatsko poimanje svega i svačega najbolje odražava opsjednutost pečatima, diplomama, certifikatima i dokaznicama. Možda jedino polupismeni Amerikanci i posjetitelji obskurnih tečajeva o milijardama bez rada isto tako vole i cijene pečate kao Hrvati, no u to nisam siguran.

Hrvatski fakulteti svake godine izbace armiju novih akademski obrazovanih diplomaca – pečatara. U javnosti i kod zapošljavanja u državnim institucijama pečati igraju veliku ulogu u poricanju ili pripisivanju stručnosti.
Preneseno na gospodarstvo pečatarski mentalitet ima katastrofalne posljedice. On je pravi raj za uhljebe i propast. Po općeprihvaćenom dogovoru onaj tko nije završio ekonomski fakultet nema veze o ekonomiji, a onaj tko ju ima taj je stručnjak. U najvećem broju natječaja je diploma ekonomskog ili pravnog fakulteta osnovni uvjet za dobivanje posla. Diploma i formalnost postaju jedini kriterij pa se uz političku bliskost onih koji su upravo zasjeli na pozicije može računati na neko sigurno rado mjesto koje traži upravo takve formalne pretpostavke.

U načelu sve ispravno i dobro. Samo se onda pitam kako to da imamo precizne javne natječaje, da je sve formalno odlično, a da ipak ekonomski propadama, da nam se maladež iseljava i da očito nemamo rješenja za ekonomsku krizu?

U današnjem svijetu značaj učenja na fakultetima je izgubio ekskluzivnost. Fakluteti, pogotovu uštogljeni i patrijarhalno partijski organizirani, nisu garancija za stjecanje znanja, čak naprotiv, oni su nekada prava kočnica.

Prosječni student nekog fakulteta u Hrvatskoj učstudentii za ispite iz knjiga koje su ili na engleskom ili su zastarjele, školovanje nema puno veze s praksom, a tko je god zapošljavao friške ekonomiste ili pravnike s diplomama može potvrditi da njih 70% nema pojma o stvarima u poslovnom životu jer se nisu susretali ni s praksom niti su imali interesa naučiti nešto što profesor nije pitao. Profesori još uvijek od studenata traže napamet učenje umjesto kreativnog pristupa rješavanju problema. Čak i na privatnim velučilištima postoje profesori koji su ponosni da samo mali postotak njihovih učenika može proći na ispitu od prve. U normalnom okruženju i državi bi takvog profesora otjerali da čuva svinje, a ne da uništava djecu, al on izdaje diplome da je student stekao zvanje osmog ili kojeg li stupnja. Ono što takav student nauči na fakultetu se bez ikakvog problema daleko kvalitetnije može naučiti čitajući bolje knjige od zastarjelih koje profesor preporuči ili radeći u najobičnijem malom obrtu. No pečat je pečat pa će u natjecanju na izrazito političkom radnom tržištu ovaj bubalo s pečatom dobiti prigodu, a onaj tko ima tri čiste u glavi i klikeraš je, on će ostati kratkih rukava.

Za razliku od države privatnik skoro nikada ne će zaposliti “stručnjaka” samo zato jer ima diplomu. Privatnik treba stvarnog stručnjaka za prodaju, marketing ili nešto drugo, a ne tipa koji se zbuni kad u rečenici jedna riječ nije na onom mjestu na kojem je pisala u skripti, koju je on s kolegama napamet proučavao u podrumskom kafiću.
Pečatarima, koje proizvode hrvatski fakulteti, preostaje veliko državno i paradržavno tržište. Modeli zapošljavanja su skoro uvijek isti. Uključenje u mladež neke od partija, ovisno koja ima veće šanse da dođe na vlast, ponekada je taj odabir i ideološki, ali uglavnom ima jedan jedini cilj: mala moje tetke je bila najbolja na fakultetu, sve je imala petice. Ima li kakvo dobro mjesto za nju?
Naravno, čim se ukaže prigoda u nekoj od agencija, državnih institucija ili nešto slično, raspisat ćemo natječaj. Ima li mala diplomu? Ima, naravno, sve petice. Bravo, onda ćemo tražit stručnost i mala je na sigurnom.

Takva mala ili mali, velika ili veliki, debeli ili mršavi ulete na poziciju koja traži stručnjake, pečatare. Svaka mala strančica ih ima po vreću friških, spremnih i nekritičnih, uglavnom na višim pozicijama. Kad se neka stranka dočepa koalicijskog sporazuma onda se na te pozicije podijele ti pečatari, stručnjaci, uhljebi, poltroni, seronje, pizduni, paraziti.. nazovite ih kako god hoćete, ali takvih pozicija u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća, taman dovoljno da se svaka stranka pobrine da na sljedećem kongresu ne bude kritičnih pitanja.
Problem bi bio relativan da takvi stručnjaci i uhljebi ostanu samo na svojim pozicijama, ali oni kreiraju i poslovnu politiku države, naše zakone, sudjeluju u odborima i radnim skupinama, oni su direktori, članovi uprava ili stručni referenti na doškolovavanju. Oni iz sigurnih državnih i paradržavnih pozicija debelo utječu na ono što se zove “gospodarsko okruženje”.

Nedavno sam imao prigodu slušati jednog stručnjaka iz velike državne korporacije. Imao je predavanje o ekonomskim temama. Savjetnik je mnogih agencija, radnih skupina i član nekoliko nadzornih odbora. Politička opcija promjenjiva, politička pozadina, šumarsko komesarska. Svaki prosječni zapadni voditelj odjela bi se sramio takve poslovne prezentacije i krivo prepisanih sadržaja zastarjelih knjiga.
No njega to ne smeta, on čak ne može niti pomislit da nema pojma jer dokaz njegove stručnosti je nekih trideset pečata raznih agencija koje ga godinama angažiraju da im uz “niske” honorare, koj ne prelaze određenu granicu, prodaje teoriju.
Pečatarski kadrovi su dobro poraspoređeni po agencijama, njihove plaće i dodatci su dovoljno mali da odgovaraju propisima, al im osiguravaju umrežavanje koje odgovara najboljim stručnjacima u Njemačkoj.
Ovakva politika u ekonomiji je od prosperitetne države napravila državu prosjaka, ovršenih i blokiranih, a od polupismenih koji se ne znaju ni useknuti, nisu u stanju sastavit tri suvisle rečenice, je napravila elite koje se na račun naroda bogate.

Svi oni imaju pečate, svi su stručnjaci i za većinu njih ima mjesta u nekoj priči.

Jedino na što moraju pripaziti je da na sljedećem sastanku sa šefom stranke njihov ujak ne postavi kritičnoi pitanje.

Ekonomska lustracija uhljeba je jedan od neizbježnih koraka u gospodarskom pomaku.

Kako se to radi možemo saznat u naprednim zemljama s dugom tradicijom dobre gospodarske politike. Ne treba izmišljat toplu vodu.

[ad id=”68099″]

piše: Vinko Vukadin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada RH nastavlja jačati suradnju sa Svjetskom bankom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim Dvorima s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, dok su uz potpredsjednika Svjetske banke bili regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za RH Josip Funda.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te potporom u razvoju Hrvatske, što je i potvrđeno ukupnim iznosom odobrenih zajmova od oko 3,5 milijarde eura.

Naglasio je kako je okosnica politike hrvatske Vlade trokut kojeg čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme te investicije. Istaknuo je i da Hrvatska, u okviru nove Strategije suradnje sa Svjetskom bankom (CPF), razmatra potencijalna područja jačanja suradnje, prije svega glede održivosti javnih financija, poboljšanja konkurentnosti i poslovnog okruženja te ravnomjernog regionalnog razvoja.

Potpredsjednik Svjetske Banke Muller je kazao kako se Svjetska banka spremno odazvala pozivu premijera Plenkovića za još većim uključivanjem u gospodarski razvoj, kao i investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Dodao je da Svjetska Banka nastavlja pružati potporu Hrvatskoj u provođenju reformi, osobito u područjima unaprjeđenja poslovnog okruženja, zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju, poljoprivredi i prometu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Objavljeno

na

Objavio

EIB potpisao ugovore o kreditu sa PBZ-om i Rimac Automobilima

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco potpisao je u petak ugovor s Rimac Automobilima o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji, dok je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) potpisao ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

Te su dvije aktivnosti omogućene Investicijskim planom za Europu (Junckerovim planom).

Izrazivši zadovoljstvo što potpisuje ugovor s Matom Rimcem, Scannapieco je rekao da banka financira razne sektore, infrastrukturu, turizam, ali i da je impresioniram poslom koji do sada rade Rimac Automobili, njegovim razvojem i povećanjem broja zaposlenika u vrlo kratkom vremenu.

Po njegovim riječima, kredit EIB-a će tvrtki, koja pokazuje mnogo talenta u poslu kojim se bavi, dati novu priliku za razvoj, pogotovo njezinim inženjerima da iskažu svoj puni talent te da oni i Mate Rimac ostvare svoje snove.

Isto tako, važno je da se zaustavi odljev visokokvalitetnih stručnjaka iz države, a što se, kaže Scannapieco, jednako događa i u Hrvatskoj kao i u njegovoj Italiji.

Mate Rimac je istaknuo da im zajam od 30 milijuna eura mnogo znači. “Od Europske investicijske banke dobiti pečat da smo im prihvatljivi za financiranje je vrlo značajno jer su kriteriji jako visoki. Tisuće i tisuće firmi se prijavljuje i jako je mali postotak koga oni financiraju”, rekao je Rimac.

Krediti EIB-a, po njemu su zanimljivi i puno manjim tvrtkama od njegove, jer ih komercijalne banke možda ne bi financirale.

Naglasio je da tvrtka kojoj je na čelu konstantno raste te su samo ove godine zaposlili više od 200 ljudi.

Rimac Automobili rade na novim pogonima, novim proizvodima a veliki je naglasak na razvoju novog auta C2. Dio kapitala stoga će bit iskorišten za dovršavanje novih projekata, a najveći dio za rast tvrtke, proizvodnih kapaciteta odnosno pogona, rekao je.

Nije želio ništa konkretno reći o eventualnim novim zapošljavanjima u Rimac Automobilima, no naglasio je da tvrtka ne može ostati u sadašnjim okvirima odnosno da će “ili postati veliki i značajni ili će propasti”.

“Ako postanemo veliki, ako nam se planovi ispune, onda ćemo sigurno imati tisuću ljudi u sljedećih četiri-pet godina, a ako ne onda smo otišli u drugom smjeru”, kaže Rimac.

Voditelj ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev istaknuo je da je ta banka dosada u Hrvatskoj investirala više od 4,7 milijarde eura, a s ugovorima potpisanim u utorak s Rimac Automobilima i PBZ-om te koji će se potpisati u Vladi ukupni će iznos biti veći od pet milijardi eura.

“Nastojimo poduprijeti sve dobre projekte u Hrvatskoj, kako u infrastrukturi tako i u gospodarstvu”, istaknuo je Kovačev.

Predstavnici EIB-a ranije danas su s PBZ-om potpisali ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

“Taj je ugovor namijenjen malim i srednjim poduzećima i to onim poduzetnicima koji rade na razvoju, inovacijama, znači onima koji guraju čitavo gospodarstvo naprijed”, istaknuo je Kovačev.

Kako su priopćili iz PBZ-a, predsjednik Uprave te banke Dinko Lucić ističe da je PBZ već niz godina vrlo aktivan u uspostavljanju i podržavanju programa usmjerenih na razvoj SME segmenta te nastoji što je više moguće pridonijeti snažnom rastu malih i srednje velikih poduzeća u zemlji. “Banka je to potvrdila sudjelujući u programu COSME a sada u InnovFin programu putem kojeg će se inovativnim srednjim i malim klijentima dodatno olakšati pristup izvorima financiranja i omogućiti povoljnije kreditiranje”, kazao je Lucić.

Inače, garancija Europskog investicijskog fonda (EIF) je osigurana putem Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan), kroz Innovfin garantni program, koji su uspostavili EIF-a, koji je dio grupe Europske investicijske banke, i Europska komisija.

Innovfin garancija omogućuje inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu, odnosno krediti uključeni u Innovfin portfelj će im omogućiti da rastu, kreiraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, napominje se u priopćenju.

(Hina)

 

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari