Pratite nas

Gospodarstvo

Lustracija navodnih stručnjaka – uhljeba

Objavljeno

na

Lustracijom do gospodarskog pomaka

Jednom prigodom me je jedan kolega iz Njemačke, nakon zajedničkog seminara za jednu političku stranku upitao zašto je malo sudionika na seminaru postavljalo kritička pitanja šefici stranke. Ja sam mu odgovorio protupitanjem i upitao ga bi li on predsjednici vlade postavio kritičko pitanje da je kćerka njegove tetke upravo završila ekonomski fakultet.

Naravno da je učeni kolega ostao zbunjen i nije imao pojma jesam li ja luđak ili ga zezam. Kakve veze ima tetkina kćerka s kritičkim pitanjima predsjednici vlade? Pa ne zapošljava predsjednica vlade mlade ekonomiste? Da, u Njemačkoj siguno ne. pa nije moguće ni u Hrvatskoj, pomislio je kolega dok mu nisam objasnio kako to sa stručnajcima i poslovima funkcionira u državi najgoreg poslovnog okruženja, najdužeg pada ekonomije i najizrazitije vjernosti vlastitim debilima, nesposobnjakovićima i lopovima.

Al šta napravit s armijom uhljeba i nespoosbnjakovića po svim državnim i paradržavnim tvrtkama, agencijama i institucijama? Kao očistiti te štale nerada, nesposobnosti i nemara? No bez ekonomske lustracije nebi ni politička imala nikakvog smisla.

Državni vladari već desetljećima uništavju volju naroda za gospodarenjem i kreacijom u vlastiom interesu. Nasljeđe komunističkih doktrina i obmana je tako duboko ukorijenjeno u podsvijest svih onih koji se nalaze iz abilo kakvog šaltera ili zauzimaju bilo kakvu poziciju moći da je to za običnog čovjeka ogavno i nepodnošljivo. Država u kojoj još uvijek postoji FINA i slične organizacije koje bez ikakve potrebe sišu gospodarstvu i privatniku novac, blokiraju po naredbi i rade samo ono što im se naredi, je država u kojoj privatno gospodarstvo nema šanese, bez obzira što se uvijek pojave neki entuzijasti koji pokazuju da je moguća neka vrsta Ivaniševića u gospodarstvu. Takve pojave su statistička pogrješka jer je čitavo hrvtsko gospodarstvo skrojeno po mjeri parazita i formalnih stručnjaka, ja ih zovem pečatarima. U takvoj državi je atraktivno samo ono mjesto koje garantira kakvu takvu plaću i omogućava plandovanje umjesto rada, ali ne i ono mjesto koje traži vlastitu kreativnost i napor.

Gdje je ekonomska elita mladeži koja bi bila u stanju pokrenuti hrvatsko gospodarstvo? Postoje li hrvatski poduzetnici koji su spremni i sposobni biti kotač zamašnjak?

Nažalost, uvjeren sam da smo mi u goroj situaciji nego si možemo zamisliti.

Hrvatska nema praktičnih stručnjaka i ospoosbljenih kadrova koji imaju ideju kako izići iz krize ili kako se snaći u krizi. Nije problem u duhovnim ili kognitivnim predispozicijama naroda nego u sustavnom dugogodišnjem uništavanju kreativnog i slobodnog potencijala. Ja bih bez ustručavanja rekao da se radi o katastrofalnim posljedicama planske ekonomije, socijalističkog samoupravljanja i komunizma, ali dopuštam da nisam potpuno u pravu.

Vrt za uzgoj novih stručnjaka bi trebale biti škole, fakulteti i tvrtke. Škole su nam nažalost još uvijek orijentirane ne nepotrebne podatke, ponavljanje brojki i skupljanje ocjena, a ne iskustva. Tvrtke skoro da ne ulažu u edukaciju kadrova, osim stranih korporacija, a fakulteti su ostali manje više jedine tvornice stručnjaka koji imaju pečate da znaju ono što bi bilo neophodno za gospodarski pomak.

Odgajaju li naši fakulteti dobre kadrove koji su u stanju promijeniti trendove propadanja?
Kad bi me netko s Marsa pitao kako bih opisao hrvatski državni mentalitet u jednoj jedinoj riječi ja bih rekao: PEČAT.

Veliki_državni_pecatHrvatsko poimanje svega i svačega najbolje odražava opsjednutost pečatima, diplomama, certifikatima i dokaznicama. Možda jedino polupismeni Amerikanci i posjetitelji obskurnih tečajeva o milijardama bez rada isto tako vole i cijene pečate kao Hrvati, no u to nisam siguran.

Hrvatski fakulteti svake godine izbace armiju novih akademski obrazovanih diplomaca – pečatara. U javnosti i kod zapošljavanja u državnim institucijama pečati igraju veliku ulogu u poricanju ili pripisivanju stručnosti.
Preneseno na gospodarstvo pečatarski mentalitet ima katastrofalne posljedice. On je pravi raj za uhljebe i propast. Po općeprihvaćenom dogovoru onaj tko nije završio ekonomski fakultet nema veze o ekonomiji, a onaj tko ju ima taj je stručnjak. U najvećem broju natječaja je diploma ekonomskog ili pravnog fakulteta osnovni uvjet za dobivanje posla. Diploma i formalnost postaju jedini kriterij pa se uz političku bliskost onih koji su upravo zasjeli na pozicije može računati na neko sigurno rado mjesto koje traži upravo takve formalne pretpostavke.

U načelu sve ispravno i dobro. Samo se onda pitam kako to da imamo precizne javne natječaje, da je sve formalno odlično, a da ipak ekonomski propadama, da nam se maladež iseljava i da očito nemamo rješenja za ekonomsku krizu?

U današnjem svijetu značaj učenja na fakultetima je izgubio ekskluzivnost. Fakluteti, pogotovu uštogljeni i patrijarhalno partijski organizirani, nisu garancija za stjecanje znanja, čak naprotiv, oni su nekada prava kočnica.

Prosječni student nekog fakulteta u Hrvatskoj učstudentii za ispite iz knjiga koje su ili na engleskom ili su zastarjele, školovanje nema puno veze s praksom, a tko je god zapošljavao friške ekonomiste ili pravnike s diplomama može potvrditi da njih 70% nema pojma o stvarima u poslovnom životu jer se nisu susretali ni s praksom niti su imali interesa naučiti nešto što profesor nije pitao. Profesori još uvijek od studenata traže napamet učenje umjesto kreativnog pristupa rješavanju problema. Čak i na privatnim velučilištima postoje profesori koji su ponosni da samo mali postotak njihovih učenika može proći na ispitu od prve. U normalnom okruženju i državi bi takvog profesora otjerali da čuva svinje, a ne da uništava djecu, al on izdaje diplome da je student stekao zvanje osmog ili kojeg li stupnja. Ono što takav student nauči na fakultetu se bez ikakvog problema daleko kvalitetnije može naučiti čitajući bolje knjige od zastarjelih koje profesor preporuči ili radeći u najobičnijem malom obrtu. No pečat je pečat pa će u natjecanju na izrazito političkom radnom tržištu ovaj bubalo s pečatom dobiti prigodu, a onaj tko ima tri čiste u glavi i klikeraš je, on će ostati kratkih rukava.

Za razliku od države privatnik skoro nikada ne će zaposliti “stručnjaka” samo zato jer ima diplomu. Privatnik treba stvarnog stručnjaka za prodaju, marketing ili nešto drugo, a ne tipa koji se zbuni kad u rečenici jedna riječ nije na onom mjestu na kojem je pisala u skripti, koju je on s kolegama napamet proučavao u podrumskom kafiću.
Pečatarima, koje proizvode hrvatski fakulteti, preostaje veliko državno i paradržavno tržište. Modeli zapošljavanja su skoro uvijek isti. Uključenje u mladež neke od partija, ovisno koja ima veće šanse da dođe na vlast, ponekada je taj odabir i ideološki, ali uglavnom ima jedan jedini cilj: mala moje tetke je bila najbolja na fakultetu, sve je imala petice. Ima li kakvo dobro mjesto za nju?
Naravno, čim se ukaže prigoda u nekoj od agencija, državnih institucija ili nešto slično, raspisat ćemo natječaj. Ima li mala diplomu? Ima, naravno, sve petice. Bravo, onda ćemo tražit stručnost i mala je na sigurnom.

Takva mala ili mali, velika ili veliki, debeli ili mršavi ulete na poziciju koja traži stručnjake, pečatare. Svaka mala strančica ih ima po vreću friških, spremnih i nekritičnih, uglavnom na višim pozicijama. Kad se neka stranka dočepa koalicijskog sporazuma onda se na te pozicije podijele ti pečatari, stručnjaci, uhljebi, poltroni, seronje, pizduni, paraziti.. nazovite ih kako god hoćete, ali takvih pozicija u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća, taman dovoljno da se svaka stranka pobrine da na sljedećem kongresu ne bude kritičnih pitanja.
Problem bi bio relativan da takvi stručnjaci i uhljebi ostanu samo na svojim pozicijama, ali oni kreiraju i poslovnu politiku države, naše zakone, sudjeluju u odborima i radnim skupinama, oni su direktori, članovi uprava ili stručni referenti na doškolovavanju. Oni iz sigurnih državnih i paradržavnih pozicija debelo utječu na ono što se zove “gospodarsko okruženje”.

Nedavno sam imao prigodu slušati jednog stručnjaka iz velike državne korporacije. Imao je predavanje o ekonomskim temama. Savjetnik je mnogih agencija, radnih skupina i član nekoliko nadzornih odbora. Politička opcija promjenjiva, politička pozadina, šumarsko komesarska. Svaki prosječni zapadni voditelj odjela bi se sramio takve poslovne prezentacije i krivo prepisanih sadržaja zastarjelih knjiga.
No njega to ne smeta, on čak ne može niti pomislit da nema pojma jer dokaz njegove stručnosti je nekih trideset pečata raznih agencija koje ga godinama angažiraju da im uz “niske” honorare, koj ne prelaze određenu granicu, prodaje teoriju.
Pečatarski kadrovi su dobro poraspoređeni po agencijama, njihove plaće i dodatci su dovoljno mali da odgovaraju propisima, al im osiguravaju umrežavanje koje odgovara najboljim stručnjacima u Njemačkoj.
Ovakva politika u ekonomiji je od prosperitetne države napravila državu prosjaka, ovršenih i blokiranih, a od polupismenih koji se ne znaju ni useknuti, nisu u stanju sastavit tri suvisle rečenice, je napravila elite koje se na račun naroda bogate.

Svi oni imaju pečate, svi su stručnjaci i za većinu njih ima mjesta u nekoj priči.

Jedino na što moraju pripaziti je da na sljedećem sastanku sa šefom stranke njihov ujak ne postavi kritičnoi pitanje.

Ekonomska lustracija uhljeba je jedan od neizbježnih koraka u gospodarskom pomaku.

Kako se to radi možemo saznat u naprednim zemljama s dugom tradicijom dobre gospodarske politike. Ne treba izmišljat toplu vodu.

[ad id=”68099″]

piše: Vinko Vukadin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Aluminij osigurao tjedan dana života

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovački Aluminij d.d. u zadnji čas uspio je dogovoriti opskrbu tvornice električnom energijom, no samo za sljedećih tjedan dana, objavila je kompanija na svojoj web stranici.

Naime, Neovisni operater sustava (NOS) u BiH jučer je trebao izdati nalog bosanskohercegovačkom Elektroprijenosu za isključenje struje u tvornici, a aluminijski je div je uspio kupiti struju za jedan dan. Danas je, pak, u posljednji tren dogovorena opskrba za još tjedan dana.

– Grčevita borba se nastavlja i, kako pred naših uznemirenim djelatnicima i zabrinutim poslovnim partnerima, tako i pred cijelom javnosti, dužni smo nastaviti pritiskati na vlast koja je, sukladno Aneksu 8 na naš međusobni sporazum, dužna izvršiti svoje obveze. To znači subvencioniranje naše nabave struje koja će nam omogućiti da nastavimo disati te da preživimo i stabiliziramo tvornicu – poručio je Dražen Pandža, v.d. direktora Aluminija.

Kako tvrdi Pandža, Vlada Federacije BiH još se 2013. obvezala subvencionirati troškove električne energije. Za uzvrat je tražila veći udio u vlasništvu, što je i dobila, no još uvijek nije subvencionirala navedene troškove. Upozoravajući kako se za sudbinu posrnulog mostarskog giganta vezuje sudbina 10.000 ljudi na području Hercegovine, Pandža je još prije mjesec dana uputio dramatično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici i ministrici financija Jelki Milićević i resornom ministru Nerminu Džindiću, no bez uspjeha.

– Ovo je samo ”flaster” rješenje, dugoročno smo i dalje u iznimno kritičnomu stanju, nelikvidni i u nemogućnosti nastaviti podnositi financijske terete pod ovim burzovnim uvjetima, odnosno u okolnostima povijesnih rekorda cijene el. energije i glinice. Vlada FBiH mora na sjednici u petak (za koju smo se nadali da će biti održana i ranije) donijeti vitalne odluke ili je sunovrat Aluminija danas samo odgođen – naglasio je Dražen Pandža.

Kako smo već pisali, posljedice isključenja električne energije za Aluminij mogle bi biti katastrofične: „smrzavanje” tekućeg aluminija u elektrolitičkim ćelijama, zatim vrlo moguće eksplozije i potencijalne ugroze za radnike. Prema računici tvrtke, ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije stajalo bi više od 90.000 eura. No, kako Aluminij ima ukupno 256 elektrolitičkih ćelija, koje bi naglo i neplanski bile ugašene, ukupni trošak ponovnog pokretanja proizvodnje u kompaniji dosegao bi otprilike pola milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Krediti za žene poduzetnice i mlade poduzetnike S kamatom od 0%

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija uključila se u Program kreditiranja poduzetništva žena i Program kreditiranja poduzetništva mladih Hrvatske banke za obnovu i razvitak sa subvencijom kamate na poduzetničke kredite s dva postotna poena, te kamata za krajnje korisnike iznosi 0%.

Program kreditiranja poduzetništva žena

  • korisnici kredita –  trgovačka društva, obrtnici, zadruge i ustanove koji ulažu na područje Županije neovisno o sjedištu odnosno prebivalištu u kojima jedna ili više   žena posjeduju najmanje 51% kapitala ili su žene registrirane vlasnice i      čiju upravu vodi žena
  • krediti su namijenjeni za ulaganja u:
  • osnovna sredstva (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji, razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize)
  • trajna obrtna sredstva
  • iznos kredita: najniži iznos 80.000,00 kuna, a najviši iznos 7000.000,00 kuna
  • poček: do 2 godine
  • rok otplate: do 12 godina uključujući i poček
  • kamatna stopa: 2% godišnje, promjenjiva, uz subvenciju 0%

Program kreditiranja poduzetništva mladih

  • korisnici kredita –  trgovačka društva, obrtnici, zadruge i ustanove koji ulažu na područje Županije neovisno o sjedištu odnosno prebivalištu u kojima jedna ili više   osoba u dobnoj skupini do 30 godina života posjeduje najmanje 51% kapitala ili su osobe u dobnoj skupini do 30 godina života registrirani    vlasnici i osoba u dobnoj skupini do 30 godina života vodi upravu
  • krediti su namijenjeni za ulaganja u:
  • osnovna sredstva (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji, razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize)
  • trajna obrtna sredstva
  • iznos kredita: najniži iznos 80.000,00 kuna, a najviši iznos 7000.000,00 kuna
  • poček: do 2 godine
  • rok otplate: do 12 godina uključujući i poček
  • kamatna stopa: 2% godišnje, promjenjiva, uz subvenciju 0%

 

Dodatne informacije:

 

Upravni odjel za gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Stjepana Radića 4, Osijek

Tel: 031 221 881

E-mail: [email protected]

 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Područni ured za Slavoniju i Baranju

Gajev trg 3, Osijek

Tel: 031 251 015

E-mail: [email protected]

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari