Pratite nas

Pregled

M. M. Slaviček: Samo u Hrvatskoj manje je veće i manjine vladaju većinom

Objavljeno

na

Parazitiranje na državnim jaslama

Gledajući Furia Radina u emisiji kod jednog od “njegovih”, a sličnih mu stavova, ideologije i promišljanja, druga Ace Stankovića, dalo se zaključiti kakvo je koordinirano djelovanje tih snaga tzv. vođa nacionalnih manjima, točnije etničkih skupina kojima je HDZ, odnosno antihrvatske snage koje su preuzele HDZ kroz lik Jadranke Kosor svojim djelovanje dale u ruke upravljanje Hrvatskom, dočim je u isto vrijeme Hrvatima u iseljeništvu oduzeto bilo kakvu sudjelovanje i ne daj Bože utjecanje na političke i društvene tijekove u Domovini.

I dok ovi prvi u liku etničkih skupina parazitiraju na jaslama državnog proračuna, troše desetke milijuna kuna novca Hrvatica i Hrvata za nametanje svojih političkih ideoloških i svakih drugih stavova, i to uglavnom bez slaganja i suglasnosti njihove biračke baze, dakle onih običnih ljudi koji pripadaju nekoj od 12 etničkih skupina u Hrvatskoj, drugi pak, oni Hrvati iz dijaspore koji nemaju broj predstavnika razmjeran njihovom broju, koliko bi po zdravoj pameti trebali imati u Domovini za koju su dali sve i još svake godine daju i uplaćuju ne tražeći ništa. Pametnom dosta.

Manjinski predstavnici o kojima pišem osim što šire napamet naučene laži i povijesne neistine po svim diplomatskim predstavništvima, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje, pri čemu im to plaćaju iz državnog proračuna, iz godine u godinu imaju sve veća sredstva na raspolaganju.

Pa je tako ove godine trošak za Hrvate a zarada za manjinske predstavnike i za one koji uz njih i od njih primaju plaću i daću sa 30 milijuna kuna godišnje porastao na 50 milijuna kuna.

Znam kako će me sad nazvati u najmanju ruku politički nekorektnim, nazadnjakom, ustašofilom i ustašoidom u nedostatku valjanih argumenata kontra ovih koje iznosim, a koji su već manje više javna tajna.

Manjinski predstavnici se ponašaju po istom onom obrascu po kojem se ponašaju sve političke stranke u kojima stvarnu moć drže oni kojima Hrvatska nije na prvom mjestu, baš kao što im to nije niti hrvatski narod, tako niti tim predstavnicima nisu prioritet obični ljudi koji manje više uz pokoju iznimku dijele težak život većinskog hrvatskog naroda.

Ako bolje proučite izvješća izvršenja državnog proračuna po ovom pitanju od 2000. do danas, ako pročitate financijska izvješća Ureda za nacionalne manjine i udruge, te “projekte” za koje su utrošena sredstva, i popričate s bilo kojim pripadnikom etničke skupine na koju se odnose, saznat ćete kako običan puk od toga nema gotovo nikakve koristi.

Predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj su ubili dvije muhe jednim udarcem: uhljebili su se u politici i etno biznisu i to kroz razno razne udruge kojima manipuliraju. Sve će to hrvatski narod platiti i plaća.

Poštovani domoljubi, o ovoj temi iznio bih sljedeću analizu na temelju poznatih mi činjenica: Furio Radin je ideolog jedne grupacije koja koristeći manjine provodi sasvim jednu drugu namjeru i plan.

Operativac i bokobran te ideje i organizacije je Milorad Pupovac, a pobočnik i rekli bismo vojnički topnička potpora Veljko Kajtazi i JNA ekipa oko njega iz koje dolazi ovaj potonji.

Prvo u međunarodnoj zajednici diskreditiraju Hrvatsku i Hrvate, dočim u isto vrijeme iskorištavajući manjine i sebi priskrbljuju osobna materijalno-financijska sredstva.

U isto vrijeme djeluju kroz niz što svojih udruga što udruga kojima su osnivači iz sjene te time iscrpljuju državni proračun.

U stvarnosti manjine i manjinci odnosno etničke skupine koje oni kao predstavljaju od njihova djelovanja nemaju nikakve osobite koristi… Točnije rečeno, ima samo jedna grupacija u Hrvatskoj koju svi zajedno predstavljaju, a koja se i kad bi mogla ne želi zvati manjinom, jer su podugo bili većina i vladali… A to su jugonostalgičari, jugovići, ORJUNA, jer su im to bili i preci…

P.  S Kajtazi je prevario Rome katolike Bajaše i vuče na stranu Roma Lovara (Lakatara) muslimana (iako im vjera nije jača strana) koji će se držim, u datom trenutku prikloniti po potrebi i u datim okolnostima svojim predcima iz pustinjskih krajeva koji jurišaju na Europu ili pak dići ruku za uključivanje u neku asocijaciju u kojima Hrvatima nije mjesto i iz koje su krvlju izašli.

Držim kako je Kajtazi prevario Rome katolike Bajaše (kojih je više u RH nego Lovara) jer je bio u Čačićevom saborskom klubu HNS-a bez njihova slaganja i privole. Pametnom dosta. Oni kao predstavnici mogu biti ne samo političko-financijski problem i teret za Hrvatsku i Hrvate nego i obavještajno-sigurnosni. Iako osobno držim kako već uvelike jesu, no o tome drugom zgodom.

Budite zdravi, blagoslovljeni i Bogu vjerni – za domovinu spremni!

Mario Maks Slaviček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li nastavak porezne reforme dati novi zamah gospodarstvu, pomoći radnicima i poslodavcima ili je riječ o kozmetičkim promjenama? Ima li ipak prostora za znatnije rasterećenje plaća? Je li povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje rješenje za nagomilane dugove zdravstva? Što će donijeti smanjenje PDV-a na 24 posto od 2020.?

O ovome su u Otvorenom odgovore pokušali dati Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Na konstataciju da kritike na danas predstavljene izmjene paketa poreznih zakona stižu sa svih strana, ministar Marić odgovara da će ih uvijek biti, posebno iz oporbe. Ovo je treći krug u okviru jedne porezne reforme i sve ove mjere su konzistentne, kaže, s onima prije.

Ukupno rasterećenje ovim izmjenama je 6,3 milijardi kuna ravnomjerno raspoređenih između građana i poduzetnika, istaknuo je ministar. Što se tiče poreza na dohodak, Marić je istaknuo kako treba uzeti u obzir da ga više od polovice građana uopće ne plaća.

Brkić: Nema bitnih pomaka

Za profesora Brkića ovo nije reforma u punom smislu riječi. Prava reforma koju pamtim je 2000.-tih godina kad se mijenjao mirovinski sustav, dodao je. Smatra da je prevelik naglasak na poreznoj reformi s obzirom na ostale probleme te navodi kako se problem primjerice zdravstva, ne može riješiti zadiranjem u poreze.

Podsjetio je kako su kritike Europske komisije usmjerene na probleme konkurentnosti, inovacija, obrazovnog sustava – a tek na kraju liste dolazi javni dug kao posljedica lošeg činjenja vezanog uz sve ostalo. Sva izvješća govore da nema bitnih pomaka na teme koje naglašava Europska komisija, naglasio je.

Pitanje je slažemo li se u dijagnozi… u terapiji se svakako ne slažemo, slikovito se izrazio. Dodao je kako do izostanka reformi dolazi zbog niza, kako je rekao, “vrlo opasnih politički uvjetovanih poteza”.

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Sever se osvrnuo na stavku prema kojoj će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada. Prema njegovom mišljenju ona neće polučiti ono zbog čega se mijenja – kako bi se zadržalo u Hrvatskoj visoko obrazovani kadar – liječnike, informatičare… Oni su većinom ispod te razine, ova mjera ide u korist vršnih menadžera. Liječnicima i informatičarima koji imaju tako visoku plaću tisuću kuna neće biti razlog da ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je.

Podsjetio je kako je medijalna plaća u Hrvatskoj oko 5200 kuna i ispod toga su primanja više od 700 tisuća građana. Tragedija je da toliki veliki broj ljudi ima tako male plaće i da oni neće biti obuhvaćeni ovom reformom. Povećanje minimalne plaće i povećanje neoporezivog dijela plaće možda bi dalo neki efekt, smatra Sever.

Majetić: Država bi nam trebala uzimati manje

Za Majetića je svako smanjenje opterećenja dobro, pa tako i danas predloženo. Ono čime nije zadovoljan je djelovanjem države i okruženja koje stvara.

Bez promjene države mi ne možemo podići konkurentnost. Mi od države tražimo reforme u svim važnim dijelovima – pravosuđu, javnoj nabavi, zdravstvu, upravi…, rekao je Majetić. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala manje uzimati poslodavcima kako bi oni taj novac prelili u plaće radnicima. Ponovio je kako na tržištu rada nedostaje 50 tisuća radnika zbog čega poduzetnici često nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a to utječe na njihovu nekonkurentnost.

Sever: Poslodavcima na naplatu dolazi odnos prema radnicima

To naricanje od strane poslodavaca o nedostatku radne snage… dolazi im na naplatu dugogodišnji odnos prema radnicima – male plaće, rad na određeno…, odgovorio je Sever na Majetićevo izlaganje. Pogrešna politika sad dolazi na naplatu. Poruka je poduzetnicima – podignite plaće radnicima, istaknuo je Sever.

Kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve probleme… 6,3 milijarde nije mali iznos. Moramo voditi brigu o fiskalnim obvezama, javni dug smanjujemo i time otvaramo prostor za ova rasterećenja. Na smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice išli smo jer će to zahvatiti i osjetit će ga najveći broj naših građana, rekao je Marić.

Sever se slaže, no ponavlja – nešto će dobiti oni koji imaju najviše; oni kojima najviše treba, njih neće dotaknuti porezne promjene.

Majetić očekuje da će zajedno s radnicima utjecati na državu da smanji davanja poslodavcima kako bi im ostalo više novca koji bi usmjerili na plaće radnicima. Mi danas dižemo plaće u nekim sektorima na uštrb investiranja i ulaganja u razvoj. Poduzetnik nema otkud dati veću plaću, a mora kako bi zadržao radnika, istaknuo je Majetić. Pozvao je Vladu da krene što prije u ozbiljne promjene. Kada smanjimo namete, povećamo plaće i zaposlenost, bolje će se puniti i državni proračun, rekao je.

Ministar Marić kaže kako parafiskalni nameti nisu u njegovu djelokrugu no očekuje da će u Vladi i to u skoro vrijeme doći na dnevni rad.

Profesor Brkić je rekao kako fiskalna politika “nije znanost već alkemija”. Ovdje je riječ samo o preraspodjeli i to ne omogućuje podizanje plaća. Produktivnost može samo donijeti povećanje plaća. Ne možete očekivati od fiskalne politike da poluči rezultate, rekao je Brkić.

U smanjenju PDV-a s 25 posto na 24 ne vidi smisla jer smatra da bi taj 1 posto nedostajao u državnoj blagajni, ne bi se osjetilo na smanjenju cijena proizvoda već bi taj novac završio u džepovima poslodavaca. Možda bi se smanjenjem PDV-a poslala određena politička poruka vladajućih, no građani to ne bi posebno osjetili, uvjeren je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari