Pratite nas

BiH

Maaloula

Objavljeno

na

Kojim jezikom govorimo? Zacijelo ćemo se nasmiješiti na ovaj upit, jer valjda je to jasno, hrvatski. Međutim, nije sve tako jednostavno. Naš pravi jezik jest onaj kojim progovara naša duša. Tu se misli stvaraju i onda izlaze na svjetlo dana.

O ovakvim i sličnim stvarima počeo sam se pitati dok sam u medijima čitao o napadima na Maaloulu, maleno mjesto u Siriji koje broji oko 2.000 pučanstva i gdje se još govori jezikom kojim je Isus govorio, aramejskim. Nisu svi katolici, ali jesu kršćani. Znao sam da postoji neko takvo mjesto, ali mu za ime i položaj saznadoh kad zabubaše ratni bubnjevi. Trenutno se ne zna je li pao u ruke pobunjenika ili ga još drže vladine snage. A pobunjenici su šareno društvo, pristiglo sa svih strana i do zla boga ekstremno. Susjedi muslimani savjetovali su kršćane iz Maaloule da se sklone jer će ih napasti oni iz Al-Nusra Fronta, a takvi ne praštaju. Njima je samo na pameti udariti temelje islama onako kako ga oni shvaćaju. Što će biti, vidjet ćemo, Ameri bubnjaju ratnim bubnjevima, možda čitav kraj prekriju zlokobnom tišinom, kao onodobno u Hirošimi i Nagasakiju, Vijetnamu i Iraku, Libiji i… Ima tih mjesta na sve strane.

Današnji papa Franjo umjesto ratnih bubnjeva zabubnjao je u bubnjeve molitve koja će donijeti pravi mir, onaj što nas ispunja do dna duše i zbog kojega smo sretni i presretni. Nije sam. Pridružili su mu se mnogi, ne samo na Trgu Sv. Petra dok je predsjedao molitvi za mir u Siriji i čitavom svijetu. Na sve strane postilo se i molilo da Bog prosvijetli pamet Amerima i njihovom vođi, dobitniku Nobelove nagrade za mir, Baracku Obami. Ne ćemo navoditi gdje sve, jer je to nemoguće. Valjda smo nešto saznali prateći medije, bilo kakve i bilo čije, budući da se sve jednostavno nije dalo prešutjeti. Što god se dogodilo ova će molitva pobijediti. Zlo nije i nikada ne će nadvladati dobro. Znaju to i braća muslimani, oni koji vole svoje i poštuju tuđe, što je daleko od bilo kakva ekstremizma. Tako je jordanski kralj Abdulah II. sazvao konferenciju na kojoj se razmatrao današnji položaj kršćana na Bliskom istoku. Jedan od zaključaka je bio da su ti današnji kršćani, susjedi muslimana na Bliskom istoku, zapravo jamac njihovog pravog islama. Protuslovno samo na prvi pogled. No, kada se malo zadubimo u tematiku onda vidimo da je tako. Muslimani ne podržavaju ekstremiste kojima nije nimalo teško zaklati katoličke svećenike, dapače to im je u programu, njih podržavaju samo Ameri. Da je to tako, dokazuje veliki sirijski muftija u pismu papi Franji. I on se zajedno s njim molio za mir, bez pridržaja, bez političarenja. Dobro zna što između ostaloga predstavlja Maaloula. Bila je simbol suživota i tolerancije među Sirijcima, u njoj su stoljećima u miru živjele etničke i vjerske manjine, prava oaza multikulturalnosti, kako to vole danas naglašavati zapadnjaci. Ali, ponavljam, briga njih za tu oazu. Kad su u pitanju neki njihovi naumi, dvostruka mjerila potpuno su poželjna. Nije stoga čudno da su protiv ovakvog ponašanja Baracka Obame ustali američki biskupi, da je vrhovni poglavar isusovaca, Adolfo Nicolas, izjavio da nas Amerika vraća u svijet barbarskog doba. A možemo dodati i Adolfa Pereza Esquivela, nobelovca kao i Obama, koji ga u otvorenom pismu upita: »Čije naredbe Vi slušate, gospodine Obama.«

Razmislimo o tome, a mi recimo da katolički svećenici nipošto ne bi smjeli slušati naredbe masonskih loža. Iako Crkva u posljednje vrijeme ne govori mnogo o masonstvu, suspendirala je jednoga svoga svećenika zbog članstva u masonskoj loži. Radi se o Pascalu Vesinu. Znamo već nešto o događajima s njim. Ovdje ga spominjemo samo zbog toga što nikako da se iz masonskih krugova čuje riječ o zaštiti kršćana u Siriji, Egiptu, Jemenu, jednostavno svim onim državama pogođenima »arapskim proljećem«. Kako se to može spojiti s govorom o humanizmu, multikulturalnosti, pripadanju crkvenih ljudi ložama, stvarno mi nije jasno. Izgleda da je to potpuno jasno kanonskom pravu u Crkvi koje do današnjega dana ostaje uz stav da je masonerija nespojiva s kršćanstvom. Kad čovjek dobro razmisli o tim stvarima, onda ne može reći da je to daleko od istine. Ali ovo nije priča o masoneriji i njezinom utjecaju u svijetu i Crkvi, ovo je priča o Maalouli koja se ponavlja na različite načine u našoj svakidašnjici.

Meni na um pada tzv. regionalni informativni kanal N1 koji bi uskoro trebao početi s emitiranjem programa. Rekoše da će »postati ekskluzivni partner CNN-a u regionu«. Ne znam, možda i hoće, ali počne li se na njemu pojavljivati Christiane Amanpour bit će to znak da i u ove krajeve stiže »proljeće«. Zaštitno je lice CNN-a i odakle grakne od tamo zapušu vjetrovi pobuna i rata. Zanimljiva neka ženska, kao što je nekima zanimljiv ovaj prostor pa neprestano jašu na regiji i »regionu«, isključivši tu Mađarsku, Italiju, čak i Sloveniju. Puk bi rekao osladila im se Jugoslavija i to ti je to. Ima ih koji ne razumiju pa lako uskoče u tu priču. Ovih dana čitao sam o komemoraciji i pokopu u Ljubuškom 61 žrtve komunističkog zločina. Radi se o portalu kojega vole nazivati »desnim«. Ipak, on ovaj događaj stavi u blaženu regiju, kako upravo glasi naslov jednoga njegova poglavlja na stranicama. Čudno dešnjaštvo, ako je namjerno, a po svemu sudeći nije, što nikako ne opravdava učinjeno. Potrebno se samo potruditi i ništa više. Tada se stvari počinju slagati na svoje mjesto.

Slikari u Hercegovini proteklih su se dana zaista potrudili, kao i književnici. Ovi prvi dva dana stvaraše svoja djela, a onda im se na kraju priključiše i ovi drugi te zajedno prirediše ugodno druženje za pučanstvo općine Ravno. Zaboravih reći, radi se o Zavali, mjestu u kojemu se nalazi i špilja Vjetrenica. Nekada je bilo poznato i po katoličkom samostanu, ali sada je to povijest koju nastavljaju neki drugi. Piše u povijesnim knjigama, čitajmo. Vratimo se druženju. Bez pompe i svega što je prati diralo je u srce. I ovdje je naš narod i ovdje se piše naša povijest, nas Hrvata i katolika. Slično kao i u Maalouli. S njima smo i s čitavom Sirijom, jer je isti Krist raspet na svim stranama. Ne biti mu na pomoći, budući da smo njegovi suradnici, znači promašiti i izgubiti život. Pa tko voli neka izvoli!

Miljenko Stojić/HRsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatsko veleposlanstvo objavilo poziv za glasovanje u BiH – Evo gdje možete glasovati

Objavljeno

na

Objavio

Novilist

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavilo je u ponedjeljak poziv za glasovanje u inozemstvu za izbor članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

U pozivu se podsjeća kako će se izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te zemlje u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 26. svibnja.

U BiH će se izbori održati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na ukupno četrdeset i jednom biračkom mjestu.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

Pored njih, svoje glasačko pravo mogu ostvariti i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su se aktivno registrirali za glasovanje u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su po službenoj dužnosti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja potvrdom koju izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, navodi se u pozivu.

Biračka mjesta u BiH su:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – osam (8) biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – petnaest (15) biračkih mjesta na adresama: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci – dva (2) biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – dva (2) biračka mjesta na adresi: Kazan Mahala 1, Tuzla;

Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – četiri (4) biračka mjesta na adresi: Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Župana Želimira 25, Livno;

Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – deset (10) biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola “Vitez”, Vitez, Ulica Josipa Kuravije br. 2.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović od Webera zatražio status kandidata bez da se postavljaju uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

“Dobili smo jasnu potporu gospođe Merkel euroatlantskome putu BiH i rješavanju unutarnjih pitanja na temelju konstitutivnosti naroda i legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je komentirajući susret s njemačkom kancelarkom predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH koji je imao na marginama konvencije Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, piše Večernji list BiH.

Osim s Merkel, Čović je razgovarao i s kandidatom njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) i europskih pučana Manfredom Weberom.

S najmoćnijom ženom svijeta Čović je razgovarao o brojnim pitanjima, a trenutačno je prvo na popisu uspostava državnog Vijeća ministara. Po njegovim riječima, hrvatska strana u BiH za to nema nikakvih uvjeta iako se pokušalo Hrvate predstaviti kao kočničare toga procesa. 
 “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta. Što se nas tiče, idemo u sljedećih desetak dana ustrojiti izvršnu vlast na razini države”, rekao je Čović i takvo je stajalište prenio njemačkoj kancelarki. Hrvatski predstavnici u vlasti inzistiraju, međutim, da se za razliku od savezne razine vlasti, prije ustroja izvršne vlasti u Federaciji BiH, postignu promjene Izbornog zakona BiH kojima bi se onemogućilo ponavljanje preglasavanja ovoga naroda, kakva je situacija bila s posljednjim izborima.

“To podrazumijeva provedbu presude Ustavnoga suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda i Grada Mostara. Temelj svega je zaštita triju konstitutivnih naroda. Za nas je prevažno osigurati izbor legitimnih političkih predstavnika”, dodao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH. Podsjetio ju je i kako se prigodom prošlogodišnjeg susreta kada je bio u Berlinu s kolegama Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem razgovaralo o istome pitanju izmjena Izbornog zakona, što se u međuvremenu nije uspjelo napraviti. 
“Inzistiramo na tome minimumu kako bi hrvatski narod nastavio predvoditi europski put zemlje, što je jedino jamstvo da će se BiH održati”, objasnio je Čović.

Izmjena Izbornog zakona, po njemu, bit će test budućih odnosa među trima narodima, a napose između Hrvata i Bošnjaka. Opetovao je tvrdnje kako se unatoč prikrivenim pokušajima neće uspjeti provesti koncept čiji je cilj dominacija jednoga naroda kroz okupljanje bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka, tvrdeći da imaju identična stajališta.

Njemačka kancelarka zanimala se i za stajališta čelnika Hrvata u BiH u pogledu euroatlantskih integracija. “Euroatlantski put jedino iskreno Hrvati u BiH razgovaraju. U svakoj našoj strategiji jasno je istaknuto kako BiH vidimo jedino kao članicu NATO saveza i EU-a”, rekao je Čović i dodao kako to nije slučaj s drugim dvama narodima koji imaju određene alternative. Čelnik HDZ-a BiH odvojeno je razgovarao i s glavnim kandidatom EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfredom Weberom. Njega je zanimala pozicija BiH u pogledu europskih integracija, a Čović je tražio ubrzavanje postupka za dobivanje kandidacijskog statusa.

“Gospodina Webera sam molio da BiH dobije kandidacijski status bez da se postavljaju uvjeti. To, međutim, ne znači da nećemo morati ništa raditi, nego se s tim procesom u roku od godine dana obvezati na provedbu preciznih reformi”, objasnio je. Dodao je kako se spitzenkandidat pučana snažno zanimao za položaj Hrvata u BiH te za potrebne reforme u ovoj zemlji. “Gospodina Webera to je pitanje jako zanimalo”, dodao je Čović. On je razgovarao i sa Željanom Zovko, podrijetlom iz BiH, koja se nalazi na 4. mjestu liste HDZ-a za Europski parlament, te je izrazio važnost izlaska na izbore i potpore kako bi se glas Hrvata i BiH snažnije čuo u EU parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari