Pratite nas

Događaji

Macelj 1945.: Izuzetno dojmljivo predstavljanje u Zaprešiću

Objavljeno

na

Lijevi i desni miniraju otkrivanje istine o Titovim zločinima

Prošle godine izišla je i u Zagrebu predstavljena monografija Macelj 1945. Damira Borovčaka u nakladi Udruge Macelj 1945. Mediji su izlazak i predstavljanje bojkotirali, osim portala hkv.hr i Radio Marije, a njima su se u bojkotu istine o Maclju pridružile stranačke i državne elite, sve osim ustanove Predsjednice Republike koja je poslala svojega izaslanika. Ovih dana predstavnici Udruge diljem Hrvatske predstavljaju monografiju koja je izišla u spomen žrtvama komunističkih zločina izvršenih prije sedamdeset i jednu godinu. Monografiju su u Zaprešiću 28. travnja 2016. predstavili članovi Udruge Macelj 1945. prim. dr. Stjepan Bačić, prof. dr. Andrija Hebrang i autor Damir Borovčak.

01 predstavljanje Macelj 1945.jpg

[ad id=”93788″]

Punu dvoranu gradske vijećnice i predstavljače pozdravili su u ime organizatora Ivan Vukelić, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Zaprešić i Damir Benčević dogradonačelnik Zaprešića.

Pronađeno je 1.163 žrtve, 12.000 još čeka ekshumaciju!

Dr. Bačić je podsjetio na tijek povijesnih događaja vezanih uz velezločin počinjen neposredno po završetku Drugoga svjetskoga rata na Maceljskoj gori početkom lipnja 1945. Opisao je brojne aktivnosti udruge, bez kojih bi istina o Macelju ostala u mraku većem negoli što je sad. Udruga je zaslužna što su posmrtni ostatci ekshumirani iz tek nekoliko grobnica izvučeni s tavana zagrebačke patologije, zatim za izgradnju zajedničke grobnice, dostojan sprovod i izgradnju spomen crkve Muke Isusove gdje se prve nedjelje u lipnju, godišnje komemoriraju žrtve.

02 predstavljanje Zaprešić 07 Macelj 1945.jpg

U dosadašnjim iskapanjima, koja su naprasno prekinuta političkim odlukama, dosad je pronađeno 1.163 ljudska ostatka. Većina ima rupu u lubanji od metka ili joj nedostaje dio lubanje od udarca sjekire. Ti su posmrtni ostatci dostojanstveno pokopani u zajedničkoj grobnici u Macelju. Sprovod je vodio kardinal Josip Bozanić godine 2005. Najveći dio od oko 130 jama – masovnih grobnica, još nije istražen, kazao je dr. Bačić. To znači, poštovani čitatelji, da oko 12.000 žrtava još čeka dostojan ukop.

03 predstavljanje Zaprešić 03 Macelj 1945.jpg

Nalogodavac masovnih zločina bio je Josip Broz Tito

Dr. Hebrang je rekao kako je Macelj tek jedan segment komunističkih zločina poraća. U Sloveniji postoji više stotina masovnih grobnica Hrvata, u Hrvatskoj također više stotina, a tragovi „križnoga puta“ idu i dalje kroz Bosnu i Hercegovinu sve do Makedonije. Svi napori da se dođe do istine o razmjerima zločina uspješno su u Hrvatskoj blokirani, a blokade su istovjetne i u Sloveniji. Blokade su u proteklih dvadeset i šest godina dolazile s lijeva i s desna. Bez istine o tim događajima Hrvatska će ostati duboko podijeljena, zaključio je Hebrang.

Danas je poznat nalogodavac poratnih zločina, to je nedvojbeno Josip Broz Tito, nastavio je Hebrang, kazavši da je Tito nedodirljivo polazište i mnogih današnjih političara, posebice Mesića i Pusićeve. Dodao je kako danas imamo i rezultate minimalnih, djelomičnih, iskapanja na temelju kojih možemo zaključiti da su na Macelju, po završetku rata, sustavno ubijani razvojačeni domovinski vojnici i civili, uključujući djecu i svećenike. Imamo također i izjave očevidaca, kako onih koji su sudjelovali u zločinima, tako i preživjelih žrtava i slučajnih svjedoka. Ali imamo i medijsku i političku cenzuru u osvjetljavanju istine. O zločinima u Macelju imamo dokaze kakvih, primjerice, u Jasenovcu nema.

B 01 03 Huda jama

I Bačić i Hebrang u svojim odmjerenim i potkrijepljenim izlaganjima posebno su istaknuli kako rad Udruge Macelj 1945. nema za cilj zazivanje novih podjela ili mržnje, već samo i isključivo traganje za punom istinom. Spomenuli su se i nezaobilazne uloge prvoga predsjednika udruge, gospodina Stjepana Brajdića (1926. – 2013.), preživjelog gotovo golobradog mladića s Bleiburga 1945. Preživio je križni put, potom je osuđen na smrt… što me podsjetilo na nekoliko dragocjenih razgovora s njim. Iz Brajdića, doista, nije izlazio ni tračak ikakve mržnje, ali je u njemu plamtio žar za istinom, onom koju su desetljećima skrivali Tito, njegov jugokomunizam i njihove sluge za Judine škude.

Treba podsjetiti zaboravne, osobito drugarice i drugove od kojih se neki danas grade građankama i građanima, kako je područje Macelja na kojemu je bez ikakva suda pobijeno oko trinaest tisuća nedužnih ljudi, zločinačkim umom proglašeno Titovim lovištem, što je tipična komunistička perverzija. Tito je, koliko je poznato, na Macelju tri puta bio u lovu! Nije li to najbolja slika komunističkog antifašizma?! Onoga „antifašizma“, koji ovih dana cijelu državu nastoji proglasiti fašističkom i ustaškom, samo zato što trenutno nije na vlasti i neometano ne raspolaže hrvatskim državnim proračunom.

Tko je revidirao povijest? Jugokomunisti!

Posebice potresno bilo je multimedijalno izlaganje Damira Borovčaka, koje po mom osobnom sudu zavrjeđuje ući u tzv. kurikul (kojega u sadašnjem obliku nazivam kukurikulum), tj. plan i program za više razrede srednje škole. Naime, Hrvatima se nameće da su genocidan narod, a zapravo je nad njima počinjen genocid, najveći zločin u Europi poslije Drugoga svjetskoga rata, za kojega je čak i jedna Srebrenica kap u moru. U poraću su u komunističkom genocidu nad hrvatskim narodom ubijani svi: muškarci, žene, djeca, starci, čak i nerođena djeca u majčinoj utrobi. Načini ubijanja nadmašuju zdrav razum.

B 01 05 Huda jama

Borovčak je na temelju dokumentarnih fotografija vezanih uz križni put, masovna smaknuća, rezultate iskapanja i kasnije događaje vezane uz pronađene posmrtne ostatke na Macelju, uspio dočarati i rekonstruirati cijeli razvoj događaja sve do objašnjenja tehnologije masovnih ubijanja, izjava svjedoka i fotografija počinitelja Titove zločinačke zapovijedi. Neki iz publike hvatali su se zgroženi za glavu suočeni s neoborivim činjenicama i razmjerima zločina. Nije to lako slušati i gledati. Iako sam s cijelom problematikom iznesenoj u monografiji dobro upoznat, moram priznati na trenutke gutao sam knedle. Supruga mi je rekla, pa kome se mi ispričavamo za navodnu reviziju povijesti, oni se moraju ispričati hrvatskom narodu što su revidirali povijesnu istinu.

Iz gotovo jednosatnoga izlaganja nemoguće je izdvojiti najzanimljivije, ili najpotresnije detalje. Za me je najžalosnija činjenica što je sve to, nažalost, široj javnosti gotovo nepoznato. Ovdje stoga navodim samo neke detalje. Jama u kojoj su na Macelju pronađeni ostatci dvadeset i jednoga svećenika krije istinu da su ubijani na „humani“ način. Metkom u čelo. Već susjedna jama svjedoči o drugoj metodologiji. Žrtve su vezane žicom provučenom kroz dlanove. Tako su krvnici stvorili parove. Čemu? Prvoga iz para nad jamom umorili su udarcem sjekire u glavu. Tako umorena žrtva svojom je težinom u jamu povukla drugu žrtvu, još živu. Štedjeli su strjeljivo!

B 02 01 Huda jama

Mesić skočio u zaštitu masovnog ubojice

Pletenice hrvatskih žena pronađene u Hudoj jami (Slovenija) pripadaju hrvatskim ženama iz Posavine. Oni koji su preživjeli Hudu jamu križnim putem došli su do Macelja, a od Macelja dalje otišlo ih je 13.000 manje. Jedan detalj ostat će mi trajno u sjećanju. Lubanja, mumificirana, u zubima skriva vjenčani prsten. Žrtva je očito znala što ju čeka i na taj je način pokušala sačuvati svoj identitet. I doista po prstenu (i tabakeri) s ugraviranim danom vjenčanja jedna je hrvatska udovica poslije 28.000 dana, u dobi preko devedeset godina, saznala da joj je suprug skončao na Macelju. Nikad se nije udavala i nikad nije imala djece. Današnji demografski slom velikim dijelom posljedica je desetkovanja hrvatskoga naroda godine 1945. i kasnije.

B 03 024

Jedan od ubojica s Macelja za nagradu je dobio vilu u elitnom dijelu Zagreba. Kad se saznalo da je masovni ubojica, narod je prosvjedovao pred njegovim ulaznim vratima. U zaštitu ubojice skočio je nitko drugi negoli ondašnji predsjednik (slobodne?, demokratske?) države Stjepan Mesić. Ubojica je umro prirodnom smrću, kao uzoran građanin. I tu ću prestati s nabrajanjem detalja s preporukom čitateljima da svakako nabave ovu vrijednu monografiju i prenesu potomstvu činjenice koje ona donosi. Rat za istinu, očito je, u Hrvatskoj će još neko vrijeme trajati. U njemu će orijentir biti i maceljski „mučenici za vjeru i dom“.

Da je tomu tako svjedoče i neke fotografije iz monografije. Primjerice ona na kojoj pred oltarom u Macelju (5. lipnja 2005., pripreme za izgradnju grobnice i pokop ekshumiranih žrtava), stoje dva reda praznih stolaca namijenjenih službenim predstavnicima države. Nijedan, ali, nijedan jedini tadašnji državni dužnosnik nije se odazvao pozivu da nazoči komemoraciji žrtvama! Dosad nijedan predsjednik države, osim Kolinde Grabar-Kitarović koja je na Macelj došla bez pratnje medija – gotovo skrivečki, nije došao na Macelj, nijedan šef vlade, također. Je li Macelj hrvatski teritorij? Jesu li tamo hrvatske žrtve? Je li se tamo dogodio nekažnjeni zločin? Tko će se hrvatskom narodu ispričati za poratne zločine, za sustavnu reviziju istine i pretvaranje laži u istinu?

B 03 024

Današnje stanje: Titu ulica, Stepincu šipak

B 03 041 Arena 07 08 93

Na ukopu ekshumiranih žrtava (2005.) na Macelju kardinal Bozanić je rekao: „Ovdje, u Maceljskoj šumi, u vrijeme Titova režima izvršen je pokolj brojnih hrvatskih vojnika i civila, među kojima bijaše svećenika i bogoslova, a za čije žrtve do danas nitko nije odgovarao. Sve se to dogodilo u ime ideologije koja je unaprijed planirala krvavi obračun s neistomišljenicima i koja je stvarajući svoju viziju raja na zemlji ovima ovdje priredila pakao. I ne samo njima! Godine 1945. ideolozi komunizma u našoj su zemlji nametnuli sustav koji je nagoviještao svekoliki razvoj i napredak, a zapravo je duboko u svojoj biti prezirao čovjeka“.

I danas se malo toga od te ideologije u nas promijenilo, („dobro su i sad umreženi“ – kazao mi je jedan hrvatski branitelj neposredno uoči predstavljanja), zato i nije moguće civilizirano zatvoriti povjesnicu Drugoga svjetskoga rata i poraća. Tako su i predstavnici Udruge Macelj 1945. dolazeći u zaprešićku Gradsku vijećnicu morali proći Ulicom maršala Tita (!) da bi došli do dvorane na Trgu žrtava fašizma (!!).

B 04 02 tavan patologija

[ad id=”93788″]

Da stvar bude gora, upravo je u Ulici maršala Tita počelo mučeništvo blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Kamenovan je u Zaprešiću 4. studenoga 1946. u organizaciji OZNE i Komunističke partije. Stepinac za razliku od svojega krvnika nema ulicu u Zaprešiću, a nije da to nismo tražili (pa potom nadrapali). I tu je krug zatvoren. Valja nama, koliko koštalo da koštalo, izaći iz tog kruga. Pitanje odgovornosti za zločin u Macelju nitko se u Hrvatskoj još ne usudi postaviti.

B 04 039 Macelj 5.lipnja 2005. misa prije pokopa

Pisati o monografiji Macelj 1945. a ne spomenuti fra Dragu Brgleza nije moguće. Autor je više tekstova objavljenih u monografiji, ali i jedan od najzaslužnijih što danas na Macelju imamo crkvu Muke Isusove. Predstavljanje u Zaprešiću započelo je Lijepom našom. Završilo je s Bože čuvaj Hrvatsku. Na zapadnoj strani zajedničke grobnice na Macelju piše:

Kada mi trava pokrije grob,
majko, ne plači mi ti,
pamti da Hrvatska neće biti rob,
nit’ će je nestati.

Nenad Piskač/HKV

Fotografije s predstavljanja: Zdravko Čepo, član udruge Macelj 1945.
Dokumentarne fotografije: monografija Macelj 1945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 20. obljetnica osnutka Ratne škole na HVU-u

Objavljeno

na

Objavio

U Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” danas je, 27. lipnja 2018., svečano obilježena 20. godišnjica osnutka Ratne škole “Ban Josip Jelačić”.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, pomoćnik potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, izaslanstva Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, OS RH i Grada Zagreba, dosadašnji djelatnici i polaznici Ratne škole i drugi.

U povodu 20. obljetnice, Ratna škola odlikovana je Redom bana Josipa Jelačića, a njezinim bivšim zapovjednicima dodijeljena je zastava škole.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u svom je obraćanju istaknuo važnu ulogu koju Ratna škola ima u obrazovanju vojnog kadra. “Naša se Ratna škola od prvih godina svojeg postojanja profilirala kao mjesto stjecanja vrhunskih znanja i sposobnosti za visoke časnike iz Republike Hrvatske i inozemstva”, kazao je. “Njezini predavači i naraštaji polaznika dali su značajan doprinos razvoju znanja, procesima strateškog planiranja i donošenja odluka na strateškoj razini te, što je najvažnije, timskom radu.”

Ministar je poručio sadašnjim polaznicima Ratne škole da nastave čuvati vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska vojska: “Neka vam izvrsnost, kao i vašim prethodnicima, bude imperativ! Nemojte se nikada umoriti od davanja domovini. Neka svaki dan bude nova prilika za dokazivanje i za nove iskorake!”

Govoreći u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, njezin izaslanik Vlado Galić obrazložio je da Hrvatska vojska ne bi mogla izvršavati zadaće i ciljeve koji se postavljaju pred nju kad se ne bi ulagalo u cjeloživotno školovanje, obučavanje i uvježbavanje vojnog osoblja. Izrazio je vjeru da će Ratna škola i ubuduće izgrađivati svoje sposobnosti u cilju jačanja vojno-obrambenog i intelektualnog kapitala svojih polaznika.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov zahvalio je svim djelatnicima Ratne škole na trudu uloženom u njezin razvoj. “Ratna škola danas je poštovana znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj. Ona je mjesto sučeljavanja stavova i mišljenja iz područja političkog, vojnog i društvenog života. Kao takva, ona je i pokretač znanstveno-stručne misli iz područja obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, rekao je.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Kao pripadnik 3. naraštaja Ratne škole te njezin nekadašnji zapovjednik, načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov istaknuo je: “Na vama je velika odgovornost prenošenja znanja i poticanja kreativnog mišljenja visokih časnika. Među vama ima onih koji će sigurno jednoga dana preuzeti najodgovornije dužnosti u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti ili obnašati visoke dužnosti u međunarodnim organizacijama. Stoga nastavite i dalje biti izvrsni!”

U ime zapovjednika HVU-a uzvanicima  se obratio i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadir Željko Dadić, koji je naglasio važnost daljnjeg ulaganja u znanstveni i nastavni kadar Ratne škole kako bi i buduće generacije mogle uživati visoku stručnu izobrazbu. “Cilj nam je stvoriti visoko osposobljene i obučene časnike koji su u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i zadaće s kojima se oružane snage u 21. stoljeću suočavaju”, zaključio je.

U sklopu programa pročitana je povjesnica i prikazan film “Ratna škola od ustroja do danas”, kada su se prisutni prisjetili  ključnih trenutaka iz dvadesetogodišnje povijesti Ratne škole. Također, tom prigodom prigodni program zaokružio je Orkestar Hrvatske vojske izvedbom skladbi “Ustani bane” i “Glasna Jasna”.

Orkestar Hrvatske vojske

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” ustrojena je odlukom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 25. lipnja 1998. kao najviša vojno-obrazovna institucija u zemlji, a prvi zapovjednik bio je general-pukovnik Franjo Feldi.

Ratna škola  nadležna je za izobrazbu visokih časnika oružanih snaga, u cilju stjecanja znanja nužnih za obnašanje najviših zapovjednih i stožernih dužnosti. Ratnu školu dosad je pohađalo 275 polaznika u 20 naraštaja (269 muškaraca i 6 žena). Od tog broja, 231 polaznik je iz Republike Hrvatske, dok su 44 polaznika pripadnici inozemnih oružanih snaga. Ratna škola redovito sudjeluje u programima razmjene polaznika i predavačima s partnerskim zemljama iz NATO-a i EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Humanitarna organizacija Zajednica Susret obilježila Međunarodni dan borbe protiv ovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Tehnologija je fora,  ali igrati se mora!

Međunarodni dan borbe protiv droga i nezakonitog trgovanja drogama Humanitarna organizacija Zajednica Susret obilježila je u utorak u savjetovalištu u Zagrebu edukativnom radionicom „Tehnologija je fora, ali igrati se mora“! Znakovita je to poruka učenika 2. razreda Osnovne škole Cvjetno naselje u kojoj je humanitarna udruga u svibnju ove godine započela kampanju “Neću biti ROBoT”.

Cilj kampanje je osvještavanje problema ovisnosti o  tehnologiji, a provodit će se u 13 zagrebačkih osnovnih škola uz potporu Ministarstva obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, Grada Zagreba, Pravobraniteljice za djecu, ERF-a, Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe droga i Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.

Zajednica Susret se već 27 godina bavi prevencijom  i tretmanom  raznih oblika ovisnosti. Počela je radom s ovisnicima o opojnim drogama, ali je svoje djelovanje proširila i na kocku, alkohol, nove droge i nove oblike ovisnosti.

Ove godine, obilježavajući međunarodni dan borbe protiv droge i nezakonitog trgovanja drogama, želi skrenuti pažnju na suvremeni problem ovisnosti o tehnologijama na koju stručnjaci upozoravaju kao ozbiljnu ovisnost novog vremena. Upravo zato će se  edukativna radionica “Tehnologija je fora, ali igrati se mora” nastaviti tijekom srpnja i kolovoza. Humanitarna organizacija Zajednica Susret  poziva sve roditelje, bake i djedove da dovedu djecu na poučno druženje bez kompjutora u II Cvjetno  naselje 17a!

Cilj radionica je kompjutore zamijeniti igralištima uz iznenađenje za mališane koji nemaju mogućnost boravka na moru ili ne mogu sudjelovati u nekom vidu odmorka organiziranom u Gradu Zagrebu. Radionice u Humanitarnoj organizaciji Zajednica Susret su besplatne, a svi zainteresirani se mogu najaviti na broj 01/ 6040 198.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori