Pratite nas

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: 3,68 milijardi za strateški razvoj Krapinsko-zagorske županije

Objavljeno

na

Objavio

Za strateški razvoj Krapinsko-zagorske županije danas ćemo na sjednici Vlade donijeti odluke vrijedne 3 milijarde i 680 milijuna kuna, naglasio je premijer Andrej Plenković u petak na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada, blagdana svetog Nikole.

Plenković je kazao kako su novim Zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave u proteklim godinama omogućeni veći prihodi za županiju i većinu gradova i općina u Krapinsko-zagorskoj županiji.

“Mislim da je to bio bitan iskorak jer ste na taj način svi postali puno snažniji akteri u realizaciji vaših političkih prioriteta i konkretnih programa i projekata za razvoj vaših gradova, općina, odnosno županije“, rekao je premijer dodajući da je Vlada učinila niz iskoraka da ukupna kvaliteta života u Hrvatskoj bude bolja nego prije. Tvrdi da se ti rezultati vide i po podacima značajno smanjenog broja nezaposlenih u Krapini i uopće u Zagorju, a i po povećanom broju zaposlenih.

“Vide se u zdravom gospodarskom rastu, u rastu plaća, prosječnih plaća, medijalne i minimalne plaće, rastu mirovina, dizanju investicijskog rejtinga na kreditnu razinu, pozitivnih ocjena od međunarodnih financijskih institucija”, rekao je Plenković i najavio da će Vlada nastaviti s reformskim procesima, od kvalitetnijeg poslovnog okruženja, reforme državne uprave, reforme pravosuđa, reforme mirovinskog sustava do reformi za učinkovitiju apsorpciju europskih sredstava.

Plenković je govor na svečanoj sjednici iskoristio za najavu sjednice Vlade koja se održava odmah poslije svečane sjednice Gradskog vijeća u Krapini.

Zagorci dobili državno veleučilište

“Posebno veseli da će ukupna težina naših današnjih odluka na sjednici Vlade, kao i ugovora koji će se potpisati, biti negdje oko 3 milijarde i 680 milijuna kuna. To su strateški pravci razvoja Krapinsko-zagorske županije u godinama koje su pred nama”, najavio je Plenković dodajući da je poruka središnje vlasti da je jedna od okosnica njene politike ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

Podsjećajući na realizirano u proteklih godinu dana, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović izdvojio je odluku Vlade kojom su osnivačka prava nad Veleučilištem Hrvatsko zagorje prenesena na Republiku Hrvatsku.

“Zagorci su dobili državno veleučilište i mogućnost besplatnog studiranja na svojoj rodnoj grudi. Da je to bila dobra odluka govori i činjenica da je ove akademske godine upisano četiri puta više studenata nego prošle, iako je ta odluka donesena gotovo na samom izmaku upisnih rokova”, kazao je Gregurović.

Najavio je dva projekta koja bi u budućnost trebala promijeniti turističko-gospodarsku sliku Krapine – revitalizaciju Šemničkih toplica te revitalizaciju brda Josipovac između nalazišta Hušnjakovo i Franjevačkog samostana s izgradnjom visećeg mosta iznad Krapine prema lokalitetu Stari grad.

Župan Željko Kolar poručio je da se samo zajedničkim promišljanjem, sa zajedničkim idejama i ljudskim potencijalima, uz pomoć institucija koje su sami u Zagorju razvili, može doći do EU projekata. Izrazio je nadu da će progovori oko nove financijske omotnice biti uspješni. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Dubrovnik obilježava Dan branitelja i obljetnicu obrane grada u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Dan dubrovačkih branitelja i 28. obljetnica uspješne obrane grada u Domovinskom ratu obilježavaju se prigodnim programom u petak u Dubrovniku.

Na „crni petak dubrovački“, 6. prosinca 1991. godine u ranim jutarnjim satima srpsko-crnogorska vojska pokrenula je sveopći napad na Dubrovnik. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su usmjereni na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

Nekolicina branitelja u tvrđavi Imperial u jednom je trenutku zatražila od branitelja iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, na čiji su gornji dio već kročili daleko brojniji pripadnici agresorske vojske. Bio je to učinkovit odgovor jer je agresor uz velike gubitke uskoro bio prisiljen povući se.

U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 tisuća stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.

Program obilježavanja, kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, započeo je još 1. prosinca memorijalnim sportskim događajima. Program je nastavljen 3. prosinca izložbom fotografija „Wukowar 1991.“, a 4. prosinca predstavljena je monografija “Hrvatski ratni generali“ te je održana manifestacija “Plamen vukovarskog svjetla“.

U četvrtak, 5. prosinca, odana je počast poginulim braniteljima na spomen-obilježjima na području Dubrovnika, održan je simpozij o zdravstvenoj skrbi hrvatskih branitelja te prikazan film „3069“ te je održan križni put do Srđa i tradicionalni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Zbora Libertas.

Na početku današnjeg središnjeg dijela programa obilježavanja – kojem će nazočiti predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH Mirko Šundov, bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće u počast poginulim braniteljima na groblju Boninovo, bošnjačkom groblju Boninovo i pred spomenikom poginulim pripadnicima MUP-a ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Na Liechtensteinovom putu prisjetit će se stradalih vatrogasaca i pripadnika Hrvatske ratne mornarice.

Program se nastavlja polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod Križa na Srđu te recitalom učenika osnovnih škola i nastupom klape Ragusavecchia u Muzeju Domovinskog rata u utvrdi Imperijal, nakon čega slijedi mimohod Gradske glazbe Dubrovnik od stare gradske luke Stradunom do crkve svetog Vlaha. U Portu će se točno u podne odati počast pomorcima i braniteljima stradalima na moru, a u popodnevnim satima i braniteljima Sustjepana.

Središnja svečanost održat će se na svečanom otvaranju Ulice generala Janka Bobetka, nakon čega će uslijediti mimohod postrojbi Domovinskog rata ulicama grada.
U večernjim satima u dubrovačkoj Katedrali služit će se sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu, pred u ratom izgorjelom Festivalskom palačom projicirat će se „3D mapping“ video projekcija razaranja grada, a potom na Stradunu slijedi koncert Marka Perkovića Thompsona.

U subotu 7. prosinca održat će se utrka „Stazom deva“, a program završava u nedjelju 8. prosinca završnicom memorijalnog nogometnog turnira „Josip Zvono“. (Hina)

 

6. Prosinca 1991. – Barbarsko razaranje i herojska obrana Dubrovnika

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari