Pratite nas

Pregled

Macelj: obilježena 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima

Objavljeno

na

Foto: Hina

Misnim slavljem u crkvi Muke Isusove u Maclju, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, u nedjelju je obilježena 73. obljetnica stradanja brojnih žrtava komunističkog režima koja su se dogodila početkom lipnja 1945., a kardinal je u propovijedi poručio da treba istražiti sva grobišta kako bi znali istinu te da ako netko danas opstruira istraživanja, onda sam sudjeluje u zločinima.

Istaknuo je da je njegova vjernička i nacionalna dužnost bila doći ovdje i da ga na tom mjestu prolaze trnci zbog zločina prije 73 godine i velikog broja stradalih.

“Nismo danas došli ovdje da bi u sebi probudilo mržnju već da svjedočimo istinu a nju ćemo znati samo kada istražimo sva grobišta”, poručio je nadbiskup Puljić te zapitao zašto se to sve sporo odvija.

Rekao je i da ako netko danas opstruira istraživanja, da onda sam sudjeluje u zločinima. Dodao je da nema pomirbe dok se svaka stvar ne nazove pravim imenom. Drži opasnim, ako duh koji je onda vladao, postoji i danas. Kazao je kako Crkva ne može istraživati zločine i grobišta ali je njezina obaveza govoriti istinu.

“Ovdje tražimo utjehu za život ali i hrabrost da se znamo nositi s problemima”,  kazao je kardinal Puljić.

Inače, Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o stradavanju u maceljskim šumamam prestaje s utemeljenjem samostalne demokratske hrvatske države 1990. godine.

Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o ovim zločinima. Nakon toga u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja.

Ukupno su na području Macelja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osoba. Oko 130 jama ostalo je neistraženo a smatra se da je na Macelju stradalo od 12 do 13 tisuća žrtava. U Macelju se nalaze i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika križnog puta, u spomen grobnicu u Macelju položene su kosti 1163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop predvodio je tada kardinal Josip Bozanić.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andrija Hebrang ne miri se s činjenicom da je još velik broj grobišta neistražen, odnosno njih više od 900 širom Hrvatske.

“Svaka žrtva ima pravo na obilježen grob, a mi imamo stotine tisuća neobilježenih grobova, na preko 900 lokaliteta”, kazao je Hebrang. Za Macelj je rekao da simbolizira zločine iz 1945. ali i zločine današnje generacije koja ne radi na otkopavanju i na obilježavanju tih grobova.

Uz njega na Macelj je stigla i izaslanica Vlade Zdravka Bušić koja vjeruje da će jednog dana doći do konačne pomirbe.

“Moje je mišljenje da bi trebalo istražiti te zločine i jednom zauvijek zakopati naša razmimoilaženja. Najbolje bi bilo ako bismo mogli naći mir, mi među sobom, istražiti što se dogodilo. Osim toga, imamo Povjerenstvo za rasvjetljavanje zločina i nadam se da ćemo stvarno jednog dana moći mirno razgovarati, da će povjesničari istraživati dalje “, mišljenja je Bušić.

Da će se jednog dana pomiriti krajnosti u Hrvatskoj smatra i potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Kazao je kako smo jedna od rijetkih zemlja koja je proživjela različite totalitarne režime od fašističkog, ustaškog, pa do komunističkog s time, kazao je, da su žrtve jednoga totalitarnog režima uglavnom sve procesuirane a drugog ne.

“Bilo bi logično očekivati da se s vremenom ta podjela smanjuje, međutim moramo isto tako jasno znati, ona će se smanjiti i nadajmo se jednoga dana nestati, ali kada se jasno definiraju neke stvari koje u našoj novijoj povijesti još uvijek nisu raščišćene “,zaključio je Rainer.

Na Macelju su bili i ministar branitelja Tomo Medved te pomoćnik ministra obrane Zdravko Jakop.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Macron želi pretvoriti EU u nad – paradržavu

Objavljeno

na

Objavio

Macronov manifest i prosvjedi bile su teme ovog Petog dana HRT televizije. Komentirali su: Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski.

Macron je u problemima pred EU izbore. Njegova popularnost je drastično pala. U svom manifestu on se obraća ‘europskim građanima’. Kaže da Europa nikad nije bila u većoj opasnosti. Od čega? Valjda, od njegovog gubljenja vlasti i gubljenja vlasti njemu sličnima. Govori o nekakvim prijetnjama i opasnostima, mi stariji se sjećamo takvih prijetnji iz nekih totalitarnih režima”.

“No što je Trump činio prema Kini, to bi Macron sad činio prema Americi. On govori protiv nacionalista, populista i demagoga, a sam je populist. Želi pretvoriti Europsku uniju u nad – paradržavu u kojoj manje zemlje ne bi mogle sudjelovati u donošenju odluka”, kazao je Nino Raspudić

 

Nino Raspudić: Diktatorica Veljača i dr. Bandić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi s Uljanikom – restrukturiranje ili stečaj? Kako će Vlada odgovoriti na zahtjeve radnika koji odluku traže odmah? Sindikati najavljuju daljnje akcije, tvrde da ih uništavaju marginalci, a Vladu prozivaju da kupuje vrijeme i igra se s gladnim ljudima.

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Samir Hažić iz Stožera za obranu Uljanika, Đino Šverko –povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – reformisti. U emisiju se nije odazvao nitko iz Uprave Uljanika.

– Bili smo sigurni da će ovog tjedna na Vladi biti donesena odluka. Više nam je to puta bilo obećavano. Nismo spremni opet izaći na ulice i nešto izvoditi, a kako su radnici očekivali od nas neku akciju – zatvorili smo porte, kazao je Đino Šverko. Dodao je kako im je iz Vlade puno puta obećavano da se kroz restrukturiranje Uljanik može spasiti i oni su vjerovali u to.

Tomislav Tolušić mu je odgovorio kako Vlada ne želi brzopleto donositi odluke, a sve što je za Uljanik napravila radila je kako je mogla, u skladu s propisima. Ako je itko svjestan važnosti brodogradnje onda je to ova Vlada, ali moramo biti i odgovorni. Licitiranje brojkama za njega je – neozbiljno. Iz proračuna je, dodao je – plaćeno 3,1 milijarde kuna za brodove koji ne postoje. Sad očekujete rješenje preko noći. Dozvolite da sagledamo sve, poručio je.

– ‘Rescue aid’ je Upravi Uljanika dala vaša Vlada, bez da ju je pitala za što. Tražili smo da Vlada imenuje svoje članove u Upravu ili NO kako bi izbjegli plaćanje 3,1 mlrd. kuna. Izabrali smo Upravu, i Končar je bio tamo. Brojke su bile čiste i tako smo išli prema Ministarstvu. Da se reagiralo na vrijeme platili bi puno manje, možda milijardu, a radnici ne bi bili bez plaće. Koji je dio ovde brzoplet, šest mjeseci, sedam mjeseci ili šest godina?, upitao je Samir Hažić. Toušić mu je odgovorio kako se radi o dva projekta restrukturiranja i o budućim jamstvima od nekoliko milijardi.

Čačić: Restrukturiranje nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti

– Stečaj nije likvidacija. Mi se igramo crno-bijelih ekstrema, a vrijeme prolazi i uskoro nećemo imati što likvidirati. Radnici nestaju. Restrukturiranje – ono nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti, kazao je Radimir Čačić. Dodao je kako su jedini ozbiljni ljudi s kojima je radio i koji su se dokazali bili ljudi iz Uljanika – ne iz Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira ili Trećeg maja.  Još 2010. su tražili da izađu iz sustava potpora kako im ne bi bio nametnut strateški partner i nekontrolirana privatizacija. To su i dobili – postali su potpuno nezavisni. Tad je pred njih stavljen ultimatum – ili ćete biti državni (pa će država postaviti NO i Upravu) ili se privatizirajte. Kad se s privatnom tvrtkom ugovaraju brodovi za državno brodogradilište – za to se ide u zatvor, kazao je Čačić.

Dodao je kako je zakon promijenjen, a Upravi Uljanika omogućeno da plati između 10 i 30 posto ‘nominale’ – radnici su postali vlasnici, oni su postavili Upravu, a sve državno u Uljaniku ostalo je na 25 posto. To je bila greška, zaključio je. Do 2012. svi su brodovi bili realizirani, nijedno jamstvo nije palo. Potom su došle nove uprave i uslijedilo je 7 godina neodgovornosti i nesposobnosti, ustvrdio je.

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Tulio Demetlika je kazao kako je Vlada odluku trebala donijeti jučer. “Većina stečajeva je završila loše. Zato se IDS zalagao za strateškog partnera i restrukturiranje. Za pet dana bi odluku trebao donijeti Trgovački sud”, kazao je Demetlika te podsjetio kako se zakon o Agrokoru “donio preko noći, a radi se o privatnoj firmi”. Preuzmite odgovornost za onih 25 % koliko ste vlasnik Uljanika, poručio je Tolušiću te zaključio kako su mišljenja različita – čak i dva ključna ministra različito misle.

Burno je reagirao ministar Tomislav Tolušić na ove Demetlikine navode tako da je razgovor u emisiji bio na rubu incidenta. – Ne mogu vjerovati da imate obraza to pričati. 29 godina krčmite tamo po tom Uljaniku. 29 godina haračite i postavljate Uprave, može vas biti sram, kazao je Tolušić. Demetlika mu je cinično odgovorio kako je “na mjesto ministra došao iz najuspješnije hrvatske županije. Nakon nadglasavanja prekinuo ih je Samir Hažić koji je kazao kako ne želi da se “sedam mjeseci bez plaće i glad radnika – pretvori u politički obračun u Otvorenom”.

“Ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici”

Na pitanje kakav scenarij priželjkuju radnici Samir Hadžić je kazao: “Kakvo god! Za stečaj s preustrojem je kasno. Siguran sam da je Uprava Uljanika dostavila točne cifre. Ali ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici. Uljanik djeluje i na grad Pulu. Dajte da to riješimo. Ako je kraj, nek netko skupi hrabrosti i kaže. Kako god. A mi smo napravili sve što možemo. Radi se punom parom, šta bi trebali još – dati bubreg?”, upitao je.

– Ova Vlada neće donositi odluke na način kako su donošene prije. Vlada ne može donijeti odluku kakvu biste vi htjeli. Sve to kontrolira EU, kazao je Tomislav Tolušić. Nije želio odgovoriti na pitanje je li propao još jedan pokušaj izbora strateškog partnera te stoji li Brodosplit iza Vlade. Potvrdio je da se radi na iznalaženju rješenja i za Uljanik i za Treći maj.

Radimir Čačić je kazao kako je on protiv restrukturiranja na način kako ga nudi Tomislav Debeljak. “Kad pogledate što piše u toj ponudi onda vidite da vas netko gleda u oči i veli vam ‘Vi ste bedaki’, kazao je.

 

Milijan Brkić: Uljanik je jedan od obrazaca vladavine IDS-a u Istri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari