Pratite nas

Kultura

Macelj -Titovo stratište – dokumentarni film

Objavljeno

na

Bolnu činjenicu koja je bila dugo skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva novi dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945.

Prema utvrđenom broju od 1163 dosad ekshumirane žrtve Macelj je najveće stratište Titovih partizana i jugoslavenskog komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da je u Maceljskoj šumi stradalo oko 13.000 žrtava, a više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj je jedna od tragičnih dionica hrvatskog križnog puta koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati.

Povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća, a svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, iznose činjenice i opisuju događaje zbog kojih je Macelj jezovito mjesto u sjećanju.

Film nastoji pridonijeti tome da stratište Macelj bude poznatije u hrvatskoj javnosti i da se žrtvama iskaže pijetet.

Sudjeluju: predsjednici i članovi Udruge Macelj 1945., Stjepan Brajdić, dr. Stjepan Bačić, fra Drago Brglez, Damir Borovčak, dr. sc. Andrija Hebrang, Ivan Jaklin, Milan Pavić Vukina, fra Miljenko Stojić, Branko Cesarec-Maks, fra Lucijan Jagec, prof. Mate Rupić, Vice Vukojević
Snimatelji: Andrej Bunić, Ivan Lovrić, Josip Ninković
Montažer: Ivan Lovrić
Scenarij: Nada Prkačin, Damir Borovčak
Režija: Nada Prkačin
Producenti: Ksenija Abramović, dr. Stjepan Bačić
Proizvodnja: Laudato i Udruga Macelj 1945.
Godina proizvodnje: 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Kultura

Promovirana knjiga Dragana Čovića ‘Iznad crte – moja vizija europske BiH’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Bljesak.info

“Iznad crte – moja vizija europske Bosne i Hercegovine” naziv je knjige akademika Dragana Čovića koja je u srijedu navečer predstavljena u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Govoreći o knjizi, Čović je istakao kako je u njoj sadržano nešto više od 100 njegovih govora u različitim prigodama u zadnjih petnaestak godina, javlja Fena.

Dobar dio govora koje je iznio u javnosti, kaže autor, nije bio pisan i adekvatno zabilježen tako da je ovo prigoda da se vidi što je sve urađeno zadnjih petnaestak godina.

– To je jedan odgovor i svima onima koji danas na različite načine pokušavaju kritizirati, omalovažiti sve što radimo, da pogledaju kontinuitet, vjerodostojnost mog izričaja upravo u zadnjih petnaestak godina – kazao je Čović uoči predstavljanja.

Rektor mostarskog sveučilišta Zoran Tomić naglasio je kako se posljednjih godina vodi jedan intenzivan proces oko europeizacije BiH, ali i traženje nekakvog konsenzusa unutar države te da o svim tim pitanjima autor upravo progovara u svojoj knjizi.

– Njegovi govori na najbolji način svjedoče koliko je on bio u vanjskoj politici državnik, koliko se zalagao za europsku BiH, BiH u euroatlantskim integracijama, a s druge strane pokazuju koliko je bio dosljedan na unutarnjem planu u kojem je stalno govorio da BiH treba dizajnirati tako da sva tri konstitutivna naroda i svi njezini građani budu zadovoljni – kazao je Tomić.

Dodao je kako ova knjiga zapravo potvrđuje koliko je Čović bio nazočan svim važnijim događanjima unutar društva koji su se zbivali posljednjih nekoliko godina.

– Sublimirajući sve te njegove ideje i aktivnosti ja sam svoju recenziju i svoje predstavljanje nazvao: političar, lider, državnik, a to je definitivno Dragan Čović kroz ovo što čitamo u ovoj knjizi, ali i kroz svoj politički opus koji poznajemo – naglasio je Tomić u izjavi za novinare.

Osim autora i rektora Tomića, o knjizi su govorili i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić  te profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević.

Promociju knjige organizirala je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH), a nazočile su joj brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života, među kojima predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, te gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari