Pratite nas

Kultura

Macelj -Titovo stratište – dokumentarni film

Objavljeno

na

Bolnu činjenicu koja je bila dugo skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva novi dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945.

Prema utvrđenom broju od 1163 dosad ekshumirane žrtve Macelj je najveće stratište Titovih partizana i jugoslavenskog komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da je u Maceljskoj šumi stradalo oko 13.000 žrtava, a više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj je jedna od tragičnih dionica hrvatskog križnog puta koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati.

Povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća, a svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, iznose činjenice i opisuju događaje zbog kojih je Macelj jezovito mjesto u sjećanju.

Film nastoji pridonijeti tome da stratište Macelj bude poznatije u hrvatskoj javnosti i da se žrtvama iskaže pijetet.

Sudjeluju: predsjednici i članovi Udruge Macelj 1945., Stjepan Brajdić, dr. Stjepan Bačić, fra Drago Brglez, Damir Borovčak, dr. sc. Andrija Hebrang, Ivan Jaklin, Milan Pavić Vukina, fra Miljenko Stojić, Branko Cesarec-Maks, fra Lucijan Jagec, prof. Mate Rupić, Vice Vukojević
Snimatelji: Andrej Bunić, Ivan Lovrić, Josip Ninković
Montažer: Ivan Lovrić
Scenarij: Nada Prkačin, Damir Borovčak
Režija: Nada Prkačin
Producenti: Ksenija Abramović, dr. Stjepan Bačić
Proizvodnja: Laudato i Udruga Macelj 1945.
Godina proizvodnje: 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Krvava istina (Novome životu ususret)’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Općina Lovas organizira predstavljanje spomen knjige „Krvava istina (Novome životu ususret)“, skupine autora u utorak, 20. studenoga 2018. u 18,00 sati u Zagrebu u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 i u srijedu 21. studenoga 2018. u 19,00 sati u Splitu u Velikoj dvorani Zavoda HAZU (Palača Milesi).

Riječ je o izdanju koje svojim povodom drži jednu od najpotresnijih obljetnica na području istočnog dijela naše Domovine – Zapadnoga Srijema, u ožujku 2018. navršenu 20 godišnjice pokopa (21. ožujka 1998.) posmrtnih ostataka 67 Lovaščana, žrtve srpske agresije u Domovinskom ratu. Taj je međutim povod samo otvorio vrata priči koja razotkriva krvavu istinu o stradanju i patnji Hrvata, Mađara i drugoga nesrpskog stanovništva iz dvaju sela koja su sastavnicama Općine Lovas – Lovasa i Opatovca za vrijeme Domovinskoga rata.

Priča je to koja niže podatke o svim poginulima, ubijenima i nestalima stanovnicima (civilima, pripadnicima  Hrvatske vojske, Hrvatske policije i Civilne zaštite) iz tih mjesta, koji je ukupno 90, ali i o preživjelima, iako često do ruba smrti mučenima, zlostavljanjima i ponižavanima te iz svojih domova protjeranima.

Cjelokupnim svojim sadržajem knjiga udahnjuje na simboličan način smisao toj ljudskim razumom nedokučivoj tragediji iz vremena Domovinskog rata. Ona je doprinos da se ne zaboravi sve ono što se ratne 1991. godine događalo na ovim prostorima.

Antun Ivanković, koautor knjige

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

P O N O S

Objavljeno

na

Objavio

U gotovo, tri mjeseca duga,
što Vukovar podnio je bola,
ali Hrvat nikom’ nije sluga…
i neće mrve oko tuđeg stola.

Da je bilo svratit’ suze tuge,
u korito neke rijeke suhe,
kilometre potekla bi duge,
plač su mogle, čut’ i uši gluhe.

Krv i znoj bi, tekli tako isto !
što za njega silno se proliše,
al’ je ime ostalo mu čisto !
nek’ čelične tukle su ga kiše.

Iz njeg’ sada teče rijeka čuda !
napaja je domoljubno vrelo,
razlila se po Hrvatskoj svuda !
dotakla je svaki grad i selo.

Rijeka časti i hrabrosti, to je !
ime PONOS !…smije nosit’ samo,
valovi joj sva imena broje,
svih heroja što skončaše tamo !

Bezbroj teških zadali mu rana,
on, živ osta, bolje sutra sanja-
Hrvatskog je stabla cvjetna grana,
samo sili Božjoj se klanja.

Što na tvrdim temeljima stoji,
uništit se, ne može i ne da !
grad Vukovar nikog se ne boji,
mirno Dunav i ravnicu gleda !

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

 

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari