Pratite nas

Događaji

Maceljska gora najveće je stratiše Hrvata – žrtava partizansko komunističkog zločina 1945 godine

Objavljeno

na

Foto: Vlatka Sakar

Ove nedjelje 2.6.2019. godine održano je na Maceljskoj gori kod Lepe Bukve kod Đurmanca tradicionalno hodočašće povodom 74. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava Hrvatskog križnog puta. Nakon križnog puta, u crkvi Muke Isusove Macelj održana je koncelebrirana sveta Misa koju je predvodio mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. Hodočašće je okupilo brojne hodočasnike iz svih krajeva Hrvatske, političke predstavnike državne i lokalne vlasti, predstavnike udruga i mnoge druge.

Podsjetimo, Macelj odnosno Maceljska gora najveće je stratiše Hrvata – žrtava partizansko komunističkog zločina 1945 godine. Procjenjuje se da je na ovome mjestu brutalno smaknuto oko 13.000 civila, vojnika, te brojni svećenici na svome križnom putu od Bleiburga preko Slovenije do Hrvatske. Nakon ovog pokolja, ovo je područje proglašeno Titovim lovištem.

Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih zločina 1992 godine u Maceljskoj šumi istražila je 23 jame iz kojih su ekshumirane 1.163 žrtve i nakon 12 godina provedenih u crnim vrećama na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dostojno sahranjene u zajedničkoj grobnici pokraj crkve Muke Isusove u Maclju. 130 jama sa tisućama žrtava još je neistraženo.

Nalazi i zapisnici Državne komisije ukazuju da su žrtve na Maclju prije smrti bile vezane žicom, a usmrćivane udarcima tvrdog predmeta u glavu ili metkom u potiljak. Svjedoci i dokumenti potvrđuju i mučenja prije usmrćivanja.

Početkom 2004. g., okupila se nekolicina složnih ljudi, koji nikad nisu zaboravili strašne patnje i žrtve križnih putova hrvatskog naroda. Zaslugom Stjepana Brajdića, hrvatskog vojnika, sudionika Križnog puta i dugogodišnjeg političkog zatvorenika i fra Drage Brgleza, župnika župe sv. Jurja u Đurmancu, započeli su s pripremama za pokop zemnih ostataka 1163 maceljskih mučenika te izgradnju grobnice za njihovo trajno počivalište.

Na misi zadušnici 6. lipnja 2004. na Maclju pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić blagoslovio je kamen temeljac za novu crkvu Muke Isusove, a već 22. listopada 2005 godine 1163 maceljskih mučenika je pokopano u zajedničkoj grobnici. Od tada  svake godine prve nedjelje u lipnu, mnoštvo hodočasnika  dolazi pokloniti se u znak sjećanja ovim hrvatskim žrtvama stradalim od brutalne komunističko partizanske ruke.

Vlatka Sakar/Kamenjar.com

Komemoracija u povodu 74. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava Križnog puta

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari