Pratite nas

Iz Svijeta

Macron: Europa ne može napredovati ne budu li se Francuska i Njemačka slagale

Objavljeno

na

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je ponovio kako je uvjeren u važnost jakih francusko-njemačkih veza, nekoliko dana uoči europskih izbora.

Europa ne može napredovati ne budu li se Francuska i Njemačka slagale, rekao je Emmanuel Macron u intervjuu objavljenom u nekoliko francuskih regionalnih listova.

Dodao je da on i njemačka kancelarka Angela Merkel poštuju jedno drugo i surađuju.

“Nijemci su prihvatili istinske kompromise”, kazao je navodeći područja financiranja, eurozonu, obranu, zaštitu autorskih prava i obranu Europe od interesa velikih sila.

Macron je rekao da svejedno ne vjeruje u sterilni savez u kojemu se ne mogu izražavati razlike.

“De Gaulle-Adenauer, Mitterand-Kohl, Schroeder-Chirac: ta tri velika partnerstva imala su stvarne razlike u mišljenjima što je vodilo istinskom napretku”, istaknuo je.

Govoreći o izborima za Europski parlament, koji se u nedjelju održavaju u Francuskoj, Macron je rekao da su oni važni upravo kao i prvi takvi izbori održani 1979. jer se EU suočava s “egzistencijalnim rizikom”.

Rekao je da prvi put primjećuje suradnju između nacionalističkih stranaka i stranih interesa čiji je cilj rastaviti Europu: “Rusi i nekoliko drugih nikad nisu bili tako gorljivi u poticanju ekstremnih stranaka”.

Macron je također zatražio da se održi “europska utemeljiteljska konvencija” nakon izbora kako bi se “definirala europska strategija za pet nadolazećih godina”.

“Želim nakon izbora europsku utemeljiteljsku konvenciju. Da šefovi država i vlada, s novom Europskom komisijom i dužnosnicima Parlamenta, s građanima, uzmu vremena da definiraju strategiju Europe za pet godina koje slijede”, istaknuo je također u intervjuu.

(Hina)

 

Ivica Šola: Osovina Pariz-Berlin je problem, a ne rješenje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Slovenija je počela postavljati dodatnu protumigrantsku ogradu uz granicu s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka, uz rijeku Kupu, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Kako je objavila televizijska postaja POP-TV, u srijedu je započelo postavljanje 4 kilometra duge nove panelne ograde na potezu između sela Žuniči i Zilje, posao bi trebao biti završen u nekoliko idućih tjedana, nakon čega će granica na Kupi između Vinice i Žuniča, gdje je ovog proljeća i ljeta bilo mnogo ilegalnih prelazaka, biti praktično u cijelosti zaštićena, navodi televizijska postaja, pozivajući se na svoje izvore.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u vezi s tim navelo da se dodatne tehničke prepreke na granici postavljaju na mjestima gdje je to neophodno za zaustavljanje ilegalnih migracija.

“Gdje će se prepreke konkretno postaviti i u kojemu opsegu, o tome se odluke donose temeljem konkretnih ocjena i prijedloga policije”, naveli su u izjavi u slovenskom MUP-u.

Slovenija je tehničke prepreke za zaustavljanje migrantskog vala počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. godine, a vlada je ovog ljeta najavila da će postaviti dodatnih 40 kilometara ograde, na mjestima koja su najriskantnija i nalaze se na rutama ilegalnih migracija.

Trenutačno je na granici Slovenije i Hrvatske 179. kilometara “privremenih tehničkih zapreka”, od čega 116 kilometara čini bodljikava žica, a 63 kilometra takozvana panelna ograda, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Ograde je do sada postavljala slovenska vojska, dok je za postavljanje dodatnih 40 kilometara panelnih ograda sada odabrano poduzeće Legi-SGS iz Beograda, koje je na natječaju za taj posao dalo ponudu od 4,56 milijuna eura.

Kako prenose slovenski mediji, Slovenija je do sada za ograđivanje granice potrošila 19 milijuna eura, u što nije uračunat rad vojske te odštete vlansicima privatnih parcela na kojima su barijere postavljene.

Dodatne ograde se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do ove jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari