Pratite nas

Iz Svijeta

Macron najavio ‘pravila’ za islam u Francuskoj

Objavljeno

na

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je najavio da će se početi raditi na “okvirima i pravilima” za islam u Francuskoj, pišu agencije.

U svom godišnjem obraćanju na zajedničkoj sjednici parlamenta francuski predsjednik je rekao da “Francuska nema razloga imati više problema s islamom nego s bilo kojom drugom religijom”.

No, rekao je, “postoji radikalno, agresivno čitanje islama koje dovodi u pitanje naša pravila i zakone kao slobodne države i društva čija načela ne slušaju vjerske parole”.

Francuske vlade godinama nastoje dokučiti kako se nositi s rastućom popularnošću krutih i radikalnih tumačenja islama u siromašnim predgrađima s velikim udjelom stanovništva useljeničkog porijekla.

Macron je rekao da “golema većina” francuskih muslimana odobrava sekularnost gdje “društvo i država poštuju vjernike, a vjernici poštuju društvo i načela države koja pripada svima”.

“Zato ćemo, počevši od jeseni, razjasniti tu situaciju dajući islamu okvir i pravila, uz jamstvo da će svugdje biti prakticiran u skladu sa zakonima Republike”, rekao je.

“Učinit ćemo to s francuskim narodom koji pripada toj religiji i njegovim predstavnicima”, obećao je.

Strogi francuski zakon o razdvajanju države i crkve i nepostojanje hijerarhije u sunitskom islamu francuskim je vlastima do sada otežavao nalaženje sugovornika, odnosno organizacije koja bi mogla nastupati kao islamsko vjersko vodstvo.

Prava granica Europe je ona koja dijeli progresivne od nacionalista

U svom govoru Macron je, među ostalim, rekao i da je prava granica u Europi ona koje dijeli “progresivne” od “nacionalista” i nastojao odgovoriti na kritike da predsjednik pripada elitama.

“Stvarna granica koja prolazi Europom je danas ona koja dijeli progresivne od nacionalista. (…) Bit će teško, ali je borba jasno postavljena”, rekao je Macron i najavio da će ona biti “u središtu europskih izbora 2019. godine”.

Europski izbori 2019. godine su od ključne važnosti, ocijenio je Macron koji se zalaže za obnovu europskog projekta u pravcu “suverenije, ujedinjenije i demokratskije Europe”.

“Kako se u srcu bilo kakve prijetnje nalazi i velika prilika, na ovoj krizi ćemo naći ključeve europske moći, europske neovisnosti, europske svijesti sutrašnjice, nakon 70 godina mira tijekom kojih smo prečesto iz vida gubili sam smisao Europe “, nastavio je Emmanuel Macron.

Govoreći o “francuskom projektu” reforme Europe, koji se suočava sa slabljenjem njemačke kancelarke Angele Merkel i stalnim usponom populizma, pa i u državama osnivačima Unije poput Italije, Emmanuel Macron je rekao da je taj projekt već ostvario “realni napredak za koji su neki mislili da je nemoguć”.

Francuski je predsjednik u svom govoru nastojao i uzvratiti kritičarima koji su ga nazvali “predsjednikom bogatih” i optužili ga da je elitist, arogantan i bez dodira s narodom.

Njegov je 90-minutni govor u mnogim aspektima bio priznanje da je od sebe otuđio jedan dio birača, posebice nizom reformi koje idu u prilog poslovnom sektoru, no istaknuo je da su one bile potrebne kako bi oživjele gospodarstvo i osnažile Francusku.

“Znam da ne mogu sve, znam da ne mogu u svemu uspjeti”, rekao je zastupnicima bivši bankar i sebe nazvao “skromnim ali odlučnim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron: Petogodišnji rok obnove katedrale Notre Dame je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je u petak kako je moguće u roku od 5 godina obnoviti katedralu Notre Dame u Parizu, opustošenu u požaru 15. travnja, bez kompromisa glede kvalitete, odgovarajući na sumnje više stručnjaka.

“Petogodišnji rok obnove je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa”, ocijenio je francuski predsjednik u govoru u počast dobitnika Pritzkerove nagrade 2019. Japanca Arata Isozakiena pred stotinjak arhitekata iz cijelog svijeta.

“Mnoge brinu radovi u tako zgusnutom rasporedu”, priznao je aludirajući na polemiku izazvanu njegovom željom da se brzo krene s radovima. “Svjesno preuzimam odgovornost za taj zgusnuti raspored koji se ne temelji ni na kakvoj detaljnoj i stručnoj analizi”, dodao je Macron.

“Moramo napraviti inventivnu rekonstrukciju nadahnutu onim što je učinio Violett-Le-Duc, koji je u XIX. stoljeću izgradio šiljasti zvonik i izbjegao svaki spor starog i modernog i smjelo odabrao spoj tradicije i modernog”, istaknuo je.

Deset dobitnika nagrade Pritzker su došli u Elizejsku palaču prije velike svećane dodjele nagrade u Versaillesu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Požar koji je otkrio Notre-Dame

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari