Pratite nas

Iz Svijeta

Macron oštro prozvao Tursku: Turska mora pojasniti svoje stajalište o IS-u

Objavljeno

na

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je optužio Tursku da surađuje sa skupinama bliskim Islamskoj državi (IS) i tvrdi da nedovoljno jasan stav Ankare prema IS-u šteti saveznicima NATO-a koji se bore u Siriji i Iraku.

Odnosi između Macrona i turskog predsjednika Tayyipa Erdogana zahladili su uoči sutrašnjeg samita NATO-a u Londonu, a dva čelnika ne prestaju izmjenjivati tirade riječima o turskoj prekograničnoj ofenzivi na kurdske borce na sjeveru Sirije.

Govoreći u nazočnosti američkog predsjednika Donalda Trumpa, Macron je direktno Tursku povezao s borcima Islamske države.

“Danas su zajednički neprijatelji terorističke skupine. Žao mi je što to moram reći, ali tu za stolom nemamo istu definiciju terorizma”, kazao je Macron.

“Kada pogledam Tursku, vidim da se bori protiv onih koji su se s nama rame uz rame borili protiv IS-a, a ponekad surađuju i sa srodnim skupinama”, istaknuo je Macron.

Francuski predsjednik smatra da ta dvosmislenost Turske u odnosu prema spomenutoj islamističkoj skupini šteti svima kada se radi o stanju na terenu.

“Prvi prioritet je da prema tim skupinama imamo vrlo jasno stajalište i zato smo počeli preispitivati odnose s Turskom”, kazao je Macron.

Turska je u međuvremenu najavila da će blokirati plan obrane baltičkih država i Poljske od mogućih napada Rusije ukoliko Savez ne udovolji zahtjevu Ankare da se kurdska milicija YPG proglasi terorističkom skupinom.

Na konferenciji za novinare s Trumpom, na kojoj nije nedostajalo i neugodnih trenutaka, Macron je izgledao iziritiran nakon što je američki predsjednik kazao da će pitanje o tome treba li Francuska učiniti više u smislu prihvata svojih državljana koji su se borili na strani IS-a prepustiti francuskom predsjedniku.

Vidljivo iznerviran, Macron je ustvrdio da je broj boraca IS-a iz europskih zemalja vrlo mali te da bi se radije svi trebali usredotočiti na širi problem.

U sjevernoj Siriji se u zatočeništvu nalazi oko 400 francuskih državljana, među kojima je oko 60 islamističkih boraca.

Pariz odbija primiti natrag odrasle osobe i poručuje da im se mora suditi tamo gdje su zločine i počinili.

Trump ga je potom upitao bi li želio “neke fine islamističke borce. Uzmite koga god želite”, rekao je Trump bezbrižnim tonom.

Macron je uzvratio da se “svi trebaju uozbiljiti” te priznao da među borcima IS-a ima državljana iz europskih zemalja, ali da je prioritet obračunati se potpuno s IS-om i ostalim terorističkim skupinama.

Trump je natuknuo da Macron nije odgovorio na pitanje.

“On je stoga veliki političar jer to je jedan od najboljih neodgovora koji sam čuo i to je OK”, rekao je Trump. (Hina)

 

Trump: Macronova izjava vrlo je nekorektna i uvredljiva!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka planira integraciju budućih useljenika i prije dolaska u Njemačku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira s integracijom budućih useljenika započeti još i prije njihovog useljavanja u Njemačku, priopćeno je nakon sastanka kabineta Angele Merkel u srijedu.

“Mi već i prije useljavanja trebamo postaviti smjernice za integraciju nakon dolaska u Njemačku”, rekla je povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz nakon sastanka vlade na kojoj je prihvaćen dio tzv. “Nacionalnog akcijskog plana integracije”.

Akcijski plan predviđa mjere za integraciju budućih useljenika koje bi započele u zemljama porijekla a koje se prije svega odnose na učenje njemačkog jezika te iscrpno informiranje o životu u Njemačkoj.

“Time između ostalog želimo spriječiti stvaranje pogrešnih očekivanja od života u Njemačkoj”, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan integracije sadrži nekoliko tematskih cjelina od kojih Widmann-Mauz ističe “početnu integraciju i inkluziju”.

U projekt su osim vlade uključene i savezne zemlje te pripadnici civilnog društva, socijalnih organizacija te 75 udruga migranata.

Donošenja nacionalnog akcijskog plana integracije je dio priprema za uvođenje Zakona o useljavanju kvalificiranih radnika koji stupa na snagu 1. ožujka ove godine.

Ovaj zakon će po prvi puta nakon sedamdesetih godina omogućiti sustavno useljavanje stručnjaka i kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Njemačkom tržištu rada nedostaje preko milijuna radnika a samo u sektoru obrtništva je trenutno otvoreno 250.000 radnih mjesta.

Njemačka kancelarka je na tzv. samitu o zakonu o useljavanju stručnih radnika u prosincu naglasila kako je useljavanje potrebno kako bi se zadržalo blagostanje u Njemačkoj.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je već kritizirala namjere Angele Merkel da Njemačku pretvori u useljeničku zemlju i time pogorša sadašnje probleme.

“Ono od čega Njemačka veća sada pati a to je stvaranje paralelnih društava, dječji brakovi, kriminalni klanovi, ubojstva iz časti i nedopušteni uvjeti u školama, će se dodatno pogoršati”, priopćila je Baetrix von Storch, jedna od vodećih političarki AfD-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crnogorski premijer: Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom

Objavljeno

na

Objavio

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je u srijedu da je Crna Gora prošla kroz „neviđenu propagandu“ nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti koju su vršili čimbenici “unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije oni iz susjedne Srbije”.

„Započeli su napadom na državne simbole i naše veleposlanstvo u Srbiji, bez spremnosti i namjere da se oni zaštite. Često se govori da je dva puta u Beogradu bio pokušaj paljenja crnogorske zastave. To nije bio pokušaj, nego je to bilo paljenje crnogorske zastave i to je bio jasan odnos prema državi Crnoj Gori i njenom suverenom pravu da odlučuje o unutarnjim pitanjima“, priopćio je Marković tijekom gostovanja u jutarnjem programu crnogorskog javnog servisa.

Komentirajući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Crna Gora o zakonu o slobodi vjeroispovijesti trebala razgovarati sa patrijaršijom Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, Marković je kazao da će crnogorska vlada o svojim unutarnjim pitanjima razgovarati isključivo s predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske.

„O tome ne može niti će odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije. Za nas je legitimna adresa za razgovor o ovom pitanju Mitropolija crnogorsko–primorska, odnosno, mitropolit Amfilohije ili njegovi suradnici koje on izabere za taj razgovor“, rekao je Marković.

Istaknuo je da Crna Gora želi Srbiju kao uspješnog i pouzdanog susjeda, te da je želja crnogorskih vlasti da se o pitanjima razgovara na službenoj i državnoj razini a ne preko medija i “programiranih analitičara i intelektualaca”.

“Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom”, priopćio je Marković.

On smatra da je crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti najliberalniji u regiji jer su se prilikom njegove izrade, kako je kazao, proučavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Europske unije.

Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila je zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.

U Crnoj Gori se svakog četvrtka i nedjelje, nakon večernje molitve vjernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju u prosvjednim šetnjama u gotovo svim gradovima diljem te države.

Također, u Beogradu je ispred crnogorskog veleposlanstva održano nekoliko prosvjednih skupova na kojima su sudionici pokušali uz pomoć pirotehničkih sredstava zapaliti crnogorsku zastavu.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari