Pratite nas

Iz Svijeta

Macron upozorava na veliku opasnost raspada Europske unije

Objavljeno

na

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u razgovoru za regionalni tisak objavljen u utorak ponovo upozorio na “veliku opasnost” raspada Europe opravdavajući tako svoje sudjelovanje u kampanji za europske izbore, što oporba otvoreno kritizira.

Francuski predsjednik kojemu je 41 godina a izabran je 2017. oduvijek je zagovarao proeuropsko stjalište i smatrao da EU treba “reformirati”. U razgovoru koji je objavilo četrdesetak regionalnih dnevnika tumači zašto nije samo “promatrač, nego je sudionik ovih izbora”.

Emmanuel Macron ističe da su ovi izbori “najvažniji nakon 1979. jer se Unija našla pred velikom opasnošću”. “Ako kao predsjednik države dopustim da se raspadne Europa koja je izgradila mir i donijela napredak, bit ću odgovoran pred poviješću”, ocijenio je.

Usto predlaže da se nakon izbora održi “europski utemeljiteljski sabor” na kojemu će sudjelovati čelnici i građani kako bi “utvrdili strategiju Europe u idućih pet godina, pa i izmjene ugovora” koje bi iz toga mogle proisteći.

Odgovarajući na pitanje o zaštiti okoliša, predložio je “opće oporezivanje kerozina u Europi”.

Francuski predsjednik je zajedno s portugalskim socijalističkim čelnikom Antoniom Costom u ponedjeljak pozvao na “stvaranje velike koalicije naprednjaka” koja bi se suprotstavila “onima koji žele uništiti Europu nacionalizmom”.

Njegovo upletanje u kampanju – koje je išlo čak dotle da je bio na predizbornom plakatu svoje stranke – kritizirale su sve oporbene stranke.

“Emmanuel Macron zlorabi predsjedničku dužnost i ponaša se kao pravi vođa klana”, napisao je u objavi na Twitteru nositelj liste Nacionalnog okupljanja (RN, predsjednica Marine Le Pen) Jordan Bardella dodajući da je to “proturepublikansko i ujedno krajnje nelojalno ponašanje”.

(Hina)

 

Ivica Šola: Europa između Hitlerova i Macronova ministra

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trumpov mirovni plan: Sve Izraelu, gotovo ništa Palestini

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u utorak 28. siječnja predstaviti svoj “mirovni plan za Bliski istok”. Trump priznaje da pod svaku cijenu želi postići mirovni sporazum između Palestine i Izraela.

Prvi uvid u Trumpov plan mogao bi se ukratko opisati – Izraelu sve, Palestini gotovo ništa.

Priznanje države Izrael

Njemački Süddeutsche Zeitung prenosi da je Trump Palestincima postavio ultimatum – ako ne prihvate tu zadnju ponudu Izrael će odmah započeti aneksiju teritorija Palestinske samouprave.

Stoga je Trump pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegova političkog protivnika Bennyja Gantza u utorak u Washington kako bi razgovarali o tom planu. Prema tom planu, Jeruzalem bi trebao “ostati pod izraelskim suverenitetom”.

Izrael bi također trebao zadržati suverenitet nad svim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali u kojima živi više od stotinu ljudi. To bi značilo pomicanje izraelskih granica na istok.

Trenutačno oko dva milijuna Palestinaca i 450.000 Izraelaca živi u 120 naselja na Zapadnoj obali i još 200.000 Izraelaca u Istočnom Jeruzalemu, koje je Izrael anektirao 1980. godine. Kaže se da dolina Jordana ostaje pod potpunom izraelskom kontrolom. Prema nacrtu tog plana, Palestinci će dobiti samo demilitariziranu državu.

Međutim, Palestinci bi morali priznati Izrael kao židovsku državu, a Jeruzalem kao glavni grad, kao uvjet da imaju svoju državu. Istočni Jeruzalem nije namijenjen da joj postane glavni grad, kako Palestinci zahtijevaju, već samo da tamo ima “simbolično predstavljanje”. Nudi im se da predgrađe Jeruzalema, grad Abu Dis, proglase kao svoj glavni grad.

Gradić Abu Dis nalazi se istočno od Jeruzalema i samo je dva kilometra udaljen od džamije Al-Aqsa, a nalazi se tik uza zid koji su podigli Izraelci, zid koji odvaja palestinski teritorij od izraelskog. Radikalni islamski Hamas, koji vlada u Pojasu Gaze, trebao bi se odreći oružja.

Osim toga, Palestinci ne bi trebali igrati nikakvu ulogu u graničnoj kontroli. Spominje se kako bi Palestinci mogli dobiti još manja područja u pustinji Negev.

Pojedini Palestinci mogli bi se vratiti u Izrael, ali neće biti dopušteno opće pravo na povratak, kakvo traže Palestinci, niti bi dobili naknadu. Kada je 1948. osnovan Izrael, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove, protjerano je ili prognano, a danas izvan teritorija Izraela živi više od četiri milijuna Palestinaca.

Najavljuju novu infitadu

Palestinci takav Trumpov mirovni plan žestoko odbacuju. Glasnogovornik predsjednika Mahmuda Abbasa Nabil Abu Rdeneh najavio je “niz mjera” za “osiguranje legitimnih prava Palestinaca”.

– Upozoravamo Izrael i SAD da ne prelaze crvenu liniju – upozorava Rdeneh. Hamas je još jasniji. – Ovo bi bio kraj političkog rješenja.

Palestinci će spriječiti da se sporazum provede bez obzira na cijenu. To će pokrenuti novu intifadu (pobunu) – kazao je Basem Naim, predsjedatelj Vijeća za međunarodne odnose u Pojasu Gaze.

Velikim slovima u tvitu, u Trumpovom stilu, napisao: “BITI ILI NE BITI.” Analitičari su uvjereni da će pokušaj Trumpa da jednostrano riješi palestinsko-izraelske sukobe umjesto mira dovesti do nove eskalacije nasilja na Bliskom istoku.

Trump je još u lipnju prošle godine na summitu “Prosperitet za mir”, predstavio ekonomski dio plana za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali on je propao već u samom početku zbog bojkota mnogih arapskih država i Palestine, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari