Pratite nas

Iz Svijeta

Mađarska i Poljska se protive rezovima u proračunu EU-a

Objavljeno

na

Foto: AP

Premijeri Mađarske i Poljske, saveznici u nizu sporova s Bruxellesom, u ponedjeljak su se ujedinili oko protivljenja rezovima u novom proračunu Europske unije, javlja Reuters.

EU obje zemlje optužuje da potkopavaju neovisnost sudstva. Taj sukob prijeti da tim članicama uskrati buduća financiranja iz europskog proračuna.

Niti poljski premijer Mateusz Morawiecki niti njegov mađarski kolega Viktor Orban nisu komentirali najavu EU-a da u proračunu za razdoblje 2021-2027. sreže novac za zemlje članice koje se miješaju u pravni sustav.

Europska komisija, uz potporu Njemačke, Francuske i ostalih bogatih članica, žele da se financiranje, na koje se oslanjaju siromašnije članice iz istočne Europe, uvjetuje poštivanjem vladavine zakona, a to bi Mađarsku i Poljsku moglo koštati milijune eura.

Morawiecki i Orban su se usuglasili oko dva načela: zaštite njihovih poljoprivrednika i stoga se protive smanjenju proračuna za poljoprivredu, a također su poručili da se ne protive uspostavi novih fondova jer uvijek ima novih zadataka.

“No, uspostava novih fondova ne bi trebala biti opravdanje za smanjivanje postojećih koji dobro funkcioniraju”, kazao je Orban.

Morawiecki je kazao da dvije zemlje imaju apsolutno identična stajališta o kompenziranju gubitka u proračunu uslijed Brexita te zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

Poljska i Mađarska imaju zajedničko stajalište i o migraciji.

Mađarska kaže kako neće pristati na bilo kakav prijedlog koji bi osigurao mogućnost ucjene bilo koga glede plaćanja EU fondova temeljenih na ugovorima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica razgovarala s Trumpom: Bitno mi je da održavamo neprestani dijalog i suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na marginama Opće skupštine UN-a u utorak se sastala s turskim predsjednikom Recepom Tajipom Erdoganom a, kako je rekla, bilo je riječi o bilateralnim odnosima, prvenstveno izvozu hrvatskih proizvoda u Tursku, kao i o stanju u jugoistočnoj Europi.

“Prvenstveno tu su izbori koji slijede u BiH 7. listopada i situacija nakon toga, te što možemo zajednički učiniti kako bismo Bosni i Hercegovini pomogli na putu prosperiteta i Europske unije i NATO-a”, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednica je prethodno sudjelovala i na ručku koji je za sudionike Opće skupštine priredio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, a sjedila je za istim stolom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Na pitanje je li bilo prigode za razgovor, odgovorila je kako su razgovarali o njegovu govoru koji je održao u Općoj skupštini, o pitanjima migracija, svjetske sigurnosti i slično.

“Ali ono što mene posebno zanima su bilateralna pitanja i neprestano ponavljanje kad je riječ o trgovini i ulaganjima da bismo pospješili taj sektor, naravno i vize za hrvatske državljane jer iako u ovom trenutku nije teško dobiti vizu na deset godina ipak mislim da bi program ukidanja viza bio vrlo simboličan znak partnerstva između dviju država”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

Razgovaralo se i o budućoj suradnji i o budućim susretima, a kako je istaknula, ono što predsjednik Trump želi svakako je i jačanje transatlantske suradnje, sigurnost i hrvatsko-američko partnerstvo unutar NATO saveza. Predsjednica je dodala kako se nije konkretno razgovaralo o tome hoće li ti budući susreti biti u Bijeloj kući ili u Zagrebu jer, kako ističe, ona nije osoba koja robuje protokolu.

“Danas razgovarati s predsjednikom Trumpom 15 minuta, koliko smo uspjeli nasamo, na marginama NATO saveza ili bilo gdje drugdje – nije mi bitan protokol, crveni tepisi i sve ostalo u Bijeloj kući, nego mi je bitno da održavamo neprestani dijalog i suradnju i bitniji su mi svakako rezultati da napredujemo u bilateralnim odnosima nego da li ću ja doći u Bijelu kuću ili ne”, zaključila je hrvatska predsjednica koja je sudjelovala i na skupu u organizaciji glavnog tajnika UN-a koji je bio posvećen očuvanju mira.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel neočekivano doživjela težak poraz u svom zastupničkom klubu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Zastupnici Unije CDU/CSU izabrali su za predsjednika svog zastupničkog kluba Ralpha Brinkhausa, što se smatra velikim udarcem za vodstvo Unije te prije svega za kancelarku Angelu Merkel, čiji je bliski suradnik i dugogodišnji predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Volker Kauder izgubio od široj javnosti potpuno nepoznatog Brinkhausa.

„Ovo je demokracija i u demokraciji ima i poraza. Tu se nema što uljepšavati“, rekla je njemačka kancelarka nakon što je njezin kandidat Volker Kauder (Kršćansko-demokratska unija CDU) poražen u izboru za predsjednika Zastupničkog kluba Unije.

Merkel je novoizabranom predsjedniku zastupničkog kluba zajamčila „punu podršku“ u daljnjem radu.

Izbor Kaudera su preporučili i čelnici Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja s CDU-om na saveznoj razini tvori Uniju CDU/CSU i zajednički zastupnički klub u Bundestagu.

Poraz Volkera Kaudera komentatori i oporba ocjenjuju kao početak kraja ere kancelarke Merkel i simbol nezadovoljstva i samog zastupničkog kluba Unije dosadašnjim radom nove koalicijske vlade pod njezinim vodstvom.

Merkel je u ponedjeljak, obraćajući se demokršćanskom zastupničkom klubu, priznala greške u radu vlade.

„Koalicija se posljednjih mjeseci previše bavila vlastitim problemima“, rekla je Merkel osvrćući se na brojne sukobe unutar koalicijske vlade.

Predsjednik zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Thomas Oppermann okarakterizirao je poraz Kaudera kao „ustanak protiv Angele Merkel“, a šef oporbene Liberalne stranke Njemačke (FDP) Christian Lindner zatražio je od Merkel izglasavanje povjerenja u Bundestagu.

„I drugi kancelari su koristili tu mogućnost kao signal podrške ili odbijanja svoje politike“ rekao je Lindner.

Desno orijentirana, populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na poraz Kaudera gleda kao na nagovještaj pada kancelarke Merkel.

Njemački mediji unutarstranački poraz Angele Merkel vide kao početak kraja njezine vladavine i preporučuju joj povlačenje.

„Angela Merkel nije prva kancelarka koja se kroz dugotrajnu vladavnou odmakla od građana, ali bi trebala biti prva koja bi trebala odustati prije nego bude kasno“, zaključuje utjecajni dnevnik Bild.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari