Pratite nas

Iz Svijeta

Mađarska: Referendum o prihvaćanju migrantskih kvota EU

Objavljeno

na

Mađarska će u rujnu ili početkom listopada održati referendum na kojem će se odlučivati o prihvaćanju bilo kakvih budućih sustava kvota Europske unije oko raspodjele migranata, priopćio je u četvrtak ured premijera Viktora Orbana nakon što je mađarski Vrhovni sud dao zeleno svjetlo za održavanje referenduma.

[ad id=”93788″]

Orban je od početka prošlogodišnjeg izbijanja migrantske krize zauzeo protuimigracijski stav, te se protivi planu EU-a kojeg je prošlog rujna podržalo većinu članica da se 160 tisuća migranata raspodijeli diljem Europe. Mađarska je, kao i Slovačka, odlučila sudski osporiti ovu odluku kojom se planiraju odrediti kvote prihvata migranata kroz dvije godine za sve članice EU-a.

Mađari će na referendumu odlučivati hoće li prihvatiti bilo kakav trajni sustav kvota.  Pitanje koje će im biti postavljeno glasi: “Želite li da Europskoj uniji, čak i bez odobrenja mađarskog parlamenta, bude dopušteno propisivati obavezno preseljavanje stranih državljana u Mađarsku?” “U Bruxellesu smišljaju sve luđe i luđe ideje. Čini se da nisu odustali od obaveznog preseljenja”, rekao je Antal Rogan, šef Orbanovog kabineta, na konferenciji za novinare.

Jednom kad parlament odobri održavanje referenduma predsjednik Janos Ader odredit će datum za ovo pitanje koje je Rogan nazvao “pitanjem državnog suvereniteta”. Kako bi zaustavila izbjeglice i migrante koji bježeći od ratova u Siriji, Iraku i Afganistanu, većinom dolaze iz Grčke i putuju prema sjevernim državama poput Njemačke i Švedske, Mađarska je na svojoj južnoj granici postavila čeličnu ogradu. To je učinilo i nekoliko drugih država u jugoistočnoj Europi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Slovenija je počela postavljati dodatnu protumigrantsku ogradu uz granicu s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka, uz rijeku Kupu, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Kako je objavila televizijska postaja POP-TV, u srijedu je započelo postavljanje 4 kilometra duge nove panelne ograde na potezu između sela Žuniči i Zilje, posao bi trebao biti završen u nekoliko idućih tjedana, nakon čega će granica na Kupi između Vinice i Žuniča, gdje je ovog proljeća i ljeta bilo mnogo ilegalnih prelazaka, biti praktično u cijelosti zaštićena, navodi televizijska postaja, pozivajući se na svoje izvore.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u vezi s tim navelo da se dodatne tehničke prepreke na granici postavljaju na mjestima gdje je to neophodno za zaustavljanje ilegalnih migracija.

“Gdje će se prepreke konkretno postaviti i u kojemu opsegu, o tome se odluke donose temeljem konkretnih ocjena i prijedloga policije”, naveli su u izjavi u slovenskom MUP-u.

Slovenija je tehničke prepreke za zaustavljanje migrantskog vala počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. godine, a vlada je ovog ljeta najavila da će postaviti dodatnih 40 kilometara ograde, na mjestima koja su najriskantnija i nalaze se na rutama ilegalnih migracija.

Trenutačno je na granici Slovenije i Hrvatske 179. kilometara “privremenih tehničkih zapreka”, od čega 116 kilometara čini bodljikava žica, a 63 kilometra takozvana panelna ograda, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Ograde je do sada postavljala slovenska vojska, dok je za postavljanje dodatnih 40 kilometara panelnih ograda sada odabrano poduzeće Legi-SGS iz Beograda, koje je na natječaju za taj posao dalo ponudu od 4,56 milijuna eura.

Kako prenose slovenski mediji, Slovenija je do sada za ograđivanje granice potrošila 19 milijuna eura, u što nije uračunat rad vojske te odštete vlansicima privatnih parcela na kojima su barijere postavljene.

Dodatne ograde se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do ove jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari