Pratite nas

Iz Svijeta

Mađarska: Referendum o prihvaćanju migrantskih kvota EU

Objavljeno

na

Mađarska će u rujnu ili početkom listopada održati referendum na kojem će se odlučivati o prihvaćanju bilo kakvih budućih sustava kvota Europske unije oko raspodjele migranata, priopćio je u četvrtak ured premijera Viktora Orbana nakon što je mađarski Vrhovni sud dao zeleno svjetlo za održavanje referenduma.

[ad id=”93788″]

Orban je od početka prošlogodišnjeg izbijanja migrantske krize zauzeo protuimigracijski stav, te se protivi planu EU-a kojeg je prošlog rujna podržalo većinu članica da se 160 tisuća migranata raspodijeli diljem Europe. Mađarska je, kao i Slovačka, odlučila sudski osporiti ovu odluku kojom se planiraju odrediti kvote prihvata migranata kroz dvije godine za sve članice EU-a.

Mađari će na referendumu odlučivati hoće li prihvatiti bilo kakav trajni sustav kvota.  Pitanje koje će im biti postavljeno glasi: “Želite li da Europskoj uniji, čak i bez odobrenja mađarskog parlamenta, bude dopušteno propisivati obavezno preseljavanje stranih državljana u Mađarsku?” “U Bruxellesu smišljaju sve luđe i luđe ideje. Čini se da nisu odustali od obaveznog preseljenja”, rekao je Antal Rogan, šef Orbanovog kabineta, na konferenciji za novinare.

Jednom kad parlament odobri održavanje referenduma predsjednik Janos Ader odredit će datum za ovo pitanje koje je Rogan nazvao “pitanjem državnog suvereniteta”. Kako bi zaustavila izbjeglice i migrante koji bježeći od ratova u Siriji, Iraku i Afganistanu, većinom dolaze iz Grčke i putuju prema sjevernim državama poput Njemačke i Švedske, Mađarska je na svojoj južnoj granici postavila čeličnu ogradu. To je učinilo i nekoliko drugih država u jugoistočnoj Europi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macronova popularnost pala deset posto u dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pala je u protekla dva mjeseca deset posto povećavajući probleme s kojima je njegova vlada suočena nakon odlaska popularnih ministara i nedavnog skandala vezanog uz njegova tjelohranitelja.

Prema rezultatima ankete Ifopa koju je objavio Le Journal du Dimanche samo 29 posto ispitanika u rujnu je bilo zadovoljno njegovim radom, u usporedbi s 34 posto u kolovozu i 39 posto u srpnju.

Macronova popularnost niska je po većini anketa.

Bivši je investicijski bankar pobijedio na izborima 2017. sa 66,1 posto glasova na reformskom programu modernizacije Francuske no mnogi birači od konzervativnih umirovljenika do radnika s niskim prihodima prigovaraju njegovoj politici koja uglavnom pogoduje tvrtkama i bogatima.

Predsjednik je prošloga tjedna kritiziran u javnosti kad je nezaposlenom radniku rekao da bi mogao lako dobiti posao kad bi se potrudio.

Macron je početkom mjeseca doživio neugodno iznenađenje kad je ostavku podnio njegov popularni ministar okoliša Nicolas Hulot, a prije toga jedan od njegovih najbližih saveznika ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb najavio je kandidaturu za gradonačelnika Lyona 2020.

(Hina)

 

Marine Le Pen kritizira ‘ludi imigracijsku politiku’ EU-a koju poslušno provodi predsjednik Emmanuel Macron

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Iran za atenat optužio SAD i njegove saveznike, obećao strašan odgovor

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je “strašan” odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat “nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji”.

Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.

“Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan”, naveo je Rohani u službenom priopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).

Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.

Optuženi su “tafkiri”

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.

Državna televizija optužila je “tafkiri elemente”, referirajući se na sunite. Pojam “tafkiri” muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

“Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava… nego su povezani sa SAD-om i Mossadom”, rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.

Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije

Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari