Pratite nas

Iz Svijeta

Mađarska šalje Bruxellesu račun za ogradu na granici, podignutu zbog migranata

Objavljeno

na

Mađarska je objavila u četvrtak da je tražila od Bruxellesa da joj vrati 800 milijuna eura koje je potrošila za podizanje ograde na svojim granicama, jedne od mjera politike Viktora Orbana protiv ilegalne imigracije.

Prema riječima direktora ureda mađarskog premijera Janosa Lazara, zaštita granice je pitanje europske solidarnosti koju EU treba konkretno pokazati.

“Bruxelles treba platiti svoj dio, kao što je EU učinio s Italijom, Grčkom i Bugarskom, zemljama ulaska migranata u Europu koji su primile specifičnu financijsku pomoć Europske komisije”, naglasio je.

Viktor Orban je u pismu predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru tražio povrat i rekao da se radi o izvanrednim troškovima.

Mađarska je podigla ogradu od žilet-žice na 175 km mađarsko-srpske granice u ljeto 2015., zatim na većem dijelu hrvatsko-mađarske granice.

Tijekom velikog vala 2015. oko 400.000 migranata s Bliskog istoka je prešlo preko Mađarske i velika većina je nastavila put prema zapadnoj Europi. Postavljanjem ograde se priljev migranta smanjio.

U proljeće je Budimpešta rekla da je završila podizanje druge ograde iz bodljikavu žicu na granici sa Srbijom, opremljenu termičkim kamerama i sustavom uzbunjivanja.

ORBAN: Kultura imigranata suprotna je europskoj kulturi i te dvije ideje ne mogu egzistirati u isto vrijeme

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

EU poziva Tursku da se ‘suzdrži od svake jednostrane akcije’ u Siriji

Objavljeno

na

Objavio

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini zatražila je u subotu od Turske da se “suzdrži od svake jednostrane akcije” u Siriji, gdje Ankara prijeti novom ofenzivom na kurdsku miliciju koju Washington podupire.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, čija je zemlja od 2016. izvela dvije ofenzive na sjeveru Sirije, najavio je u srijedu da će nova operacija početi “ovih dana”, a na meti će joj biti položaji milicije Postrojba narodne zaštite (YPG), istočno od Eufrata.

“Izjave o mogućoj vojnoj operaciji na sjeveroistoku Sirije su povod za zabrinutost”, ocijenila je Mogherini u pisanoj izjavi u subotu.

Dodala je da očekuje od “turskih vlasti da se suzdrže od svake jednostrane akcije koja bi mogla ugroziti napore koalicije koja se bori protiv DAEŠ-a (arapska kratica za Islamsku državu) ili povećati nestabilnost u Siriji”.

Ocijenivši da je borba s džihadistima Islamske države ušla u “završnu fazu”, Mogherini je pozvala “sve strane” da učine sve kako bi “postigle cilj, a to je njegov skori poraz koji je uvjet za bilo kakvo trajno rješenje sirijske krize”.

Turska vojna operacija može biti opasna zbog prisutnosti američkih vojnika uz kurdske borce.

Turska i Sjedinjene Države su saveznici u NATO-u, ali su im se odnosi pogoršali zadnjih godina zbog suradnje Washingtona i YPG-a koja ljuti Ankaru.

Erdogan je u petak rekao da je “odlučan” u nakani da “uspostavi mir i sigurnost na područjima istočno od Eufrata”, uputivši oštru kritiku američkoj potpori YPG-u.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Povijesni koncil u Kijevu, utemeljuje se nova nacionalna crkva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ukrajinski pravoslavni svećenici u subotu će u Kijevu utemeljiti Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu čiju je autokefalnost u listopadu priznala Carigradska patrijaršija a Rusija tu odluku nazvala “katastrofom i raskolom”.

Carigradska patrijaršija u listopadu je priznala autokefalnost Ukrajinske Pravoslavne Crkve, čime se prekida s 332 godine ruskog vjerskog tutorstva u Ukrajini.

Ruska Pravoslavna Crkva je odluku Carigradske patrijaršije, po hijerarhijskoj tradiciji najviše pravoslavne crkve u svijetu, nazvala “katastrofom i raskolom” i najavila da će s njom prekinuti euharistijske odnose.

Skup na kojem bi se trebale ujediniti tri ranije neovisne ukrajinske pravoslavne crkve održat će se u Kijevu u katedrali Svete Sofije. Posebni gost koncila bit će ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Uoči tog događaja, patrijarh Kiril koji je na čelu Ruske Pravoslavne Crkve pozvao je vjerske vođe i svjetske čelnike da zaštite vjernike i svećenstvo u Ukrajini od progona.

Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada Crkvi pripojenoj moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio je vjeran kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992., koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari