Pratite nas

Iz Svijeta

Mađarska traži i podršku Hrvatske u diversifikaciji nabave plina

Objavljeno

na

Mađarsko otvaranje novih pravaca nabave plina ovisi o partnerima, uključujući SAD i Hrvatsku, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, pozivajući ujedno američki Exxon da donese odluku o ulaganju u plinsko polje u rumunjskom dijelu Crnog mora.

Mađarska nema izlaz na more pa je u slabijoj poziciji kada je u pitanju uvoz prirodnog plina, koji koristi čak 85 posto kućanstava, naglasio je mađarski ministar vanjskih poslova u srijedu tijekom posjeta SAD-u.

“Hoćemo li moći diversificirati dobavne pravce plina ovisi o naša četiri saveznika – Hrvatskoj, Rumunjskoj, SAD-u i Austriji”, naglasio je Szijjarto.

“Nalazimo se u čudnoj situaciji – naši prijatelji i saveznici potiču nas da otvorimo nove pravce nabave ali to u osnovi ovisi o njima”, poručio je mađarski dužnosnik.

Razvoj terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na hrvatskom otoku Krku pomogao bi nam u diversifikaciji u odnosu na postojeći logistički sustav istok-zapad, koji je uspostavljen za vrijeme hladnog rata kada je Sovjetski Savez igrao dominantnu ulogu u srednjoj i istočnoj Europi, izjavio je Szijjarto.

Pozvao je također američkog energetskog diva Exxon Mobil da do rujna odluči hoće li ulagati u veliki projekt razvoja plinskog polja u rumunjskom dijelu Crnog mora.

“Exxon Mobil može iz temelja promijeniti stvari u opskrbi Europe energijom. No, moraju konačno donijeti završnu odluku o ulaganju”, istaknuo je.

Ako je ne donesu do rujna, Mađarska će morati s Rusima sklopiti još jedan dugoročni sporazum o nabavi, upozorio je.

Rumunjske rezerve plina u Crnom moru predstavljaju potencijalni izazov za dominantnu ulogu ruskog Gazproma u opskrbi središnje i istočne Europe prirodnim plinom, smatra savjetodavna tvrtka Deloitte.

Razvoj tih polja mogao bi regiji donijeti novi izvor opskrbe plinom a Rumunjska bi do 2040. mogla računati na prihode od 26 milijardi dolara, procjenjuje ta tvrtka.

Američki Exxon i rumunjska podružnica austrijske energetske grupe OMV Petrom odgodili su odluku o ulaganju u projekt Neptun Deep dok ne budu izmijenjeni odgovarajući propisi.

Procjenjuje se da polje sadrži nekih 42 milijarde do 84 milijarde prostornih metara plina a Exxon pri odlučivanju o tom ulaganju razmatra nekoliko faktora, kazala je u srijedu glasnogovornica američke kompanije Julie King.

Odluka će zahtijevati “konkurentne i stabilne fiskalne uvjete, liberalizirano rumunjsko tržište plina, koje omogućuje slobodnu trgovinu, i dostatnu povezanost sa susjednim slobodnim i likvidnim tržištima, u svakom slučaju za trajanja našeg ugovora o koncesiji”, dodala je King.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari