Pratite nas

Pregled

Mađarska uskratila potporu RH za članstvo u OECD-u zbog MOL-a i Hernadija

Objavljeno

na

Mađarska objavila da neće poduprijeti Zagreb i Bukurešt na sastanku Vijeća OECD-a u petak u Parizu.

Mađarska neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zbog odnosa prema MOL-u i njegovu šefu Zsoltu Hernadiju, objavilo je mađarsko ministarstvo vanjskih poslova u petak.

U priopćenju koje prenosi mađarska agencija MTI, ministarstvo navodi da su stanje oko MOL-ovih investicija u Hrvatskoj i hrvatskog tretmana predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija glavni razlozi povlačenju potpore.

Hrvatska je povela postupak protiv Hernadija zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom optužujući ga da je podmitio Sanadera s 10 milijuna eura prilikom prodaje udjela Ine.

Mađarska isto tako neće podržati ni rumunjski zahtjev za članstvo u OECD-u, zbog zatvaranja katoličke gimnazije koju su uglavnom pohađala mađarska djeca u Targu Muresu, navodi ministarstvo..

Ministarstvo kaže da je Mađarska objavila da neće poduprijeti Zagreb i Bukurešt na sastanku Vijeća OECD-a u petak u Parizu.

Slovenija je također prije nekoliko dana objavila da neće podržati članstvo Hrvatske u OECD-u jer proglašavajući da ne poštuje međunarodno pravo jer ne želi provesti arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskoj granici zato što je Slovenija kompromitirala arbitražni proces.

O tome je u srijedu obavijestila i veleposlanike država članica EU-a na sastanku u Bruxellesu, na kojemu je pod točkom razno Europska komisija države članice izvijestila o trenutačnom stanju u pogledu budućeg širenja OECD-a.

Glavni tajnik organizacije sa sjedištem u Parizu, Jose Angel Gurria, trebao je u petak predstaviti svoj prijedlog budućeg širenja.

Na priključenje OECD-u od članica EU-a još neuključenih u tu organizaciju reflektiraju Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, a od država izvan Europe podršku za članstvo imaju još Argentina, Brazil i Peru.

OECD ima trenutno 35 država članica, gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji, želeći otpočeti pregovore nakon odluke u novom krugu njenog proširenja.

ORBAN: Jesmo li savez slobodnih nacija ili europsko carstvo?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predstavljena knjiga Davora Marijana ‘Rat Hrvata i Muslimana u BiH’

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” predstavljena je u srijedu u Hrvatskom institutu za povijest (HIP) u Zagrebu.

Povjesničar Ivo Lučić istaknuo je kako se autor u ovoj knjizi bavi traumatičnom i kontroverznom temom – ratom između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je kako knjiga ima 2872 bilješke utemeljene na relevantnim izvorima.

Dodao je i kako su danas, za razliku od dokumenta Armije BiH, svi hrvatski izvori dostupni javnosti. Dvadesetak godina zasuti smo propagandom iz Sarajeva i BiH, napomenuo je dodavši kako su na taj način stvarane krive slike o ratu.

Istaknuo je i kako u poratnom razdoblju u Sarajevu, osim publicistike i memoaristike, nije objavljeno ni jedno relevantno djelo u ratovima devedesetih godina te dodao kako je Marijan u svojoj knjizi obradio i pisanje različitih međunarodnih eksperata o BiH.

Svi su oni, istaknuo je, bili dijelovi aparata službi svojih zemalja.

Po riječima povjesničara Jakše Raguža, nakon knjige američkoga povjesničara Charlesa Shradera “Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni”, koja je ograničena samo na jedno manje područje, marijanova knjiga prikazuje najsloženiji od svih ratova koji su 90-ih godina vođeni na području bivše Jugoslavije.

Govoreći o produkciji propagandne literature o muslimansko-hrvatskom ratu autor knjige Davor Marijan ocijenio je kako su Sarajevu najmanje znali o onom što se događalo u BiH.

Knjiga “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” (476 str.) podijeljena je na 23 poglavlja – polazišta, raspad Jugoslavije, BiH do referenduma o neovisnosti, političko organiziranje i strategije u BiH, legalno i legitimno, BiH tijekom rata u Hrvatskoj, eskalacija i rat u BiH 1992., ratna suradnja “prirodnih” saveznika, raspad sustava i ratno življenje, međunarodna zajednica, bojno polje, oružane snage, rat prije rata, kronologija za razumijevanje muslimansko-hrvatskoga rata, prvi veliki sukobi, rat u Hercegovini, rat u središnjoj Bosni, rat u dolini Vrbasa i Rami, položaj HVO-a pod muslimanskom većinom, Washingtonski sporazum, Srbi i muslimansko-hrvatski rat, zločin i kazna te zaključno razmatranje.

Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, popis kratica, izvori i literatura te kazalo osobnih imena.

Knjigu “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” objavio je Hrvatski institut za povijest.

Davor Marijan rođen je 1966. u Priluci kod Livna. Autor je mnogih knjiga o Domovinskom ratu, među kojima knjiga “Smrt oklopne brigade”, “Bitka za Vukovar”, “Oluja” i “Domovinski rat”.

(Hina)

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Raspudić: Oba referendumska pitanja su pogođena da bi stvorili i preokrenuli političku dinamiku u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Građanska inicijativa Narod organizirala je u ponedjeljak Tribinu odlučuje ‘Pripada li vlast narodu i tko nam krade referendum?’.

“Za očekivati je da nam, nakon godina i godina demokracije kod našeg demokratskog iskustva, Sabor postaje sve bolji, i kako kao društvo demokratski sazrijevamo od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa. Međutim, kod nas se događa obrnuta situacija, da od Sabora koji je nekad doista bio srce demokracije u Hrvatskoj, danas se Sabor većim dijelom pretvorio u skupinu poslušnih podizača ruke, a odluke se donose negdje drugdje i o bitnim stvarima se uopće ne raspravlja”, rekao je Nino Raspudić na tribini održanoj u dvorani Napretkovog centra kulture u Zagrebu.

Raspudić je obrazložio zašto su potrebne promjene izbornog sustava kakve je predložila građanska inicijativa Narod odlučuje:

“Oba referendumska pitanja su pogođena da bi stvorili i preokrenuli političku dinamiku u Hrvatskoj. Ne bismo preko noći dobili najpametnije i najbolje političare na svijetu, ali sam uvjeren da se bi iz izbornog ciklusa u ciklus situacija raščišćavala i da bi politička scena bila sve kvalitetnija i sigurno više odgovorna građanima kojima bi bilo omogućeno, prije svega zahvaljujući elektronskom i dopisnom glasovanju da i šire participiraju u odlučivanju o samima sebi”, zaključio je Raspudić.

“U svemu što mi raspravljamo riječ je o ustavnom pravu nas građana na referendum. To ustavno pravo je trostruko. Prvo je pravo inicijative birača za raspisivanje referenduma. To je ono što ste vi pokrenuli. Drugo je pravo pravo zahtijevanja referenduma kada se ispuni uvjet od 10 posto birača, tada u toj situaciji još postoji mogućnost da Hrvatski sabor traži od ustavnog suda da se očituje o ustavnosti pitanja. I treće je pravo glasanja na referendumu. Netko je rekao da smo došli od početka do kraja. Nismo ni blizu kraja. Mi smo u ovom trenutku na prvoj točki. Mi smo u fazi Vašeg prava da se raspiše referendum”, rekao je ustavnopravni stručnjak i zastupnik Mosta Robert Podolnjak.

Smatra kako je u potpunosti izostala bilo kakva pravna i sudska zaštita ustavnog prava na referendum: “Do sada nije bilo nikakve mogućnosti da se zahtijeva zaštita ustavnog prava koje je nedvojbeno definirano čl. 87 Ustava. Iz svega što je rečeno nedvojbeno je da su povrijeđena ustavna prava građana koji su dali svoj potpis i tražili referendum o izbornom sustavu. Jer ovaj postupak kakav nam je predstavljen, o kojem smo mogli čitati i u medijima, nedvojbeno je postupak u kojem je jedna strana – Vlada putem svojega Ministarstva – u potpunosti privatizirala postupak provjere potpisa. Ustavni sud će se morati očitovati o ovome ako ozbiljno shvaća ustavno pravo građana na referendum”, rekao je Podolnjak.

“Ministar Kuščević je uz podršku premijera Plenkovića bio taj koji je odredio da Apis provjerava potpise, a ne DIP, samovoljno je određivao stroge kriterije za provjeru potpisa koji nisu definirani u Zakonu o referendumu, čak je tijekom samog procesa postrožio kriterije, proizvoljno je odredio članove povjerenstva, zabranio promatrače i na kraju je u samom Apisu organizirao izložbu potpisa. Na kraju je predložio Saboru da se njihovo sramotno izvješće o provjeri potpisa prihvati”, rekla je Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Nikola Banić sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a, u svojem je izlaganju objasnio kako se manipuliralo potpisima, navevši niz primjera prema kojima je dokazao da se vrlo lako mogla provjeriti volja birača: “Kada se govorilo da neće javno priznavati imena, jedna gospođa je u Povjerenstvu rekla da ako se netko zove Dragutin, a potpiše se Drago, onda se to ne može priznati kao važeći potpis. Uspoređivao sam neke ljude s E-oglasne ploče, čiji su podaci javno dostupni i uspoređivao s imena u sustavu poreznih obveznika. Bilo je ime jedne gospođe Eti Lukrecija, kako je navedena u jednom sustavu, dok je u drugom sustavu navedena samo kao Eti. Zašto je ovdje to dozvoljeno i priznato, a u drugom slučaju nije?”, pitao se Banić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari