Pratite nas

Hrvatska

Mađarska Vlada financirala izgradnju dječjeg igrališta u Vukovaru

Objavljeno

na

U vukovarskoj Park šumi Adica u petak je otvoreno dječje igralište čiju gradnju financirana mađarska Vlada projektom “Program razvoja vrtića u Karpatskom bazenu”, a kojim je predviđena izgradnja pet vrtića u Hrvatskoj u mjestima u kojima mađarska zajednica živi u manjem broju, ili pak organizirano djeluje kroz udruge.

Načelnica Odjela za mađarske zajednice u inozemstvu u uredu mađarskoga premijera Viktora Orbana, Judit Szabo, rekla je da je u sklopu projekta Mađarska osigurala ukupno 38 milijardi forinti,

“U Hrvatskoj smo obnovili sedam vrtića, a u sredinama u kojima ima Mađara, a nema institucija oko kojih bi se oni okupljali, izgradili smo četiri igrališta od kojih je jedno u Vukovaru”, kazala je Szabo,

Zamjenik vukovarskog gradonačelnika Marijan Pavliček kazao je kako u Vukovaru živi oko 350 građana mađarske nacionalnosti te gradske vlasti imaju jako dobru suradnju s vukovarskom mađarskom zajednicom.

“Zahvalni smo našoj matičnoj zemlji na ovom projektu jer u Vukovaru nemamo vrtić niti školu na mađarskom jeziku i svoj jezik i kulturu njegujemo samo u našoj maloj udruzi. Posebno me raduje što je dječje igralište postavljeno u Adici i što će ga koristiti sva djeca bez obzira na nacionalnost”, poručila je predsjednica Udruge Mađara Grada Vukovara Rozalija Jakumetović.

(Hina)

 

Orban: Mađarska nikada neće pokleknuti pred bilo čijim ucjenama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Povijesna hodnja Puma od Našica do Varaždina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u srijedu, 12. prosinca 2018., krenuli su iz vojarne 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama na hodnju do vojarne 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu, priopćio je MORH

Hodnja u dužini od 184 kilometra simbolizira povratak Puma u Varaždin nakon deset godina i odvijat će se u sedam etapa: – Našice – Kutovi, Kutovi – Slatina, Slatina – Virovitica, Virovitica – Đurđevac, Đurđevac – Koprivnica, Koprivnica – Ludbreg i Ludbreg – Varaždin.

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume danas će prehodati prvu etapu hodnje od Našica do Kutova u duljini od 25 kilometara, a završetak hodnje predviđen je u utorak, 18. prosinca u vojarni 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu.

Na putu prema vojarni, pripadnici Puma proći će kraj Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume.

Na ispraćaju pripadnika Gombr-e na hodnju u vojarni 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama nazočili su zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković, zapovjednik Gombr-e brigadir Mijo Validžić i gradonačelnik grada Našica Josip Miletić.

Zapovjednik HKoV-a general Jurković je u ime Ministarstva obrane RH, Glavnog stožera Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske zahvalio svim pripadnicima Gombr-e koji su se odlučili na simboličnu hodnju povodom povratka Puma u Varaždin istaknuvši: “Hrvatskom vojniku nije ništa teško i budite ponosni na sebe”.

Zapovjednik Gombr-e brigadir Validžić je u svom obraćanju rekao: “Ovom hodnjom pokazat ćemo hrvatskom narodu da je hrvatski vojnik uvijek spreman na sve zadaće pa tako i na ovu, neka nam sve ove dane u mislima budu poginuli hrvatski vitezovi poginuli u Domovinskom ratu, hodajmo njima u čast”.

Prisutnima se obratio i zapovjednik 2. mehanizirane bojne Pume bojnik Zlatko Iživkić koji je u ime bojne i brigade zahvalio gradu Našicama na gostoprimstvu.

Foto: OSRH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari