Connect with us

Vijesti iz regije

Mađarska želi kristijanizirati obrazovni sustav

Objavljeno

on

Dječica se u razmjestila među crkvenim klupama dok redovnice vode jutarnju molitvu. „Isus me voli… Isus je sreća”, pjevaju i plješću u ritmu.

To nije prizor s nedjeljne mise, nego iz osnovne škole čiji učenici započinju dan molitvom u sklopu napora mađarske vlade da ponovno kristijanizira obrazovanje. Riječ je o desetogodišnjem programu koji je pokrenuo mađarski “nacionalistički” premijer Viktor Orban u sklopu svoje „konzervativne revolucije” u zemlji koju će papa Franjo posjetiti u nedjelju.

Rezultat je više raspela u učionicama i dnevni raspored koji uključuje molitve i katekizam. Povećana su i vladina ulaganja u kršćanske škole, koje često pohađaju bogatiji učenici, “nauštrb” javnih škola u koje se upisuju siromašniji.

Po mišljenju Andreje Magyar, ravnateljice Osnovne škole Ferenca Liszta ta promjena je dobrodošla. Njezina škola u jugozapadnom gradu Hodmezovasarhelyju s 400 učenika pod vodstvom je dominikanki od rujna 2020. Kaže da su odnosi s biskupijom „manje birokratski i topliji” nego s državnom agencijom za obrazovanje i napominje da se kurikulum „nije promijenio”.

Religijski elementi, križevi i katekizmi, nisu obvezni, naglašava.

Kršćanska civilizacija

Ponovnu kristijanizaciju mađarskih škola gura mađarski premijer Orban koji se popeo na vlast 2010. “na krilima populizma”. “Samozvani” branitelj „kršćanske civilizacije” protivi se trendovima sekularizacije obrazovanja drugdje u Europi i obećava da će okrenuti trend komunističkog gušenja religije u Mađarskoj.

Umjesto toga njegova vlada nadgleda sve veći broj obrazovnih ustanova koje su pod kontrolom Crkve. Time će se vjerojatno pohvaliti Papi na susretu u nedjelju u Budimpešti. Njegov bivši šef kabineta Janos Lazar rekao je 2016. da bi „obrazovanje trebalo biti stvar crkvenih institucija” u službi dvaju glavnih ciljeva: „Da djeca nauče biti dobri kršćani i dobri Mađari”.

Otkako je Orban preuzeo dužnost broj katoličkih škola udvostručio se i sad ih je18 posto. Ali taj porast možda i nije znak pobožnijeg društva, rekla je Kriszta Ercse, sociologinja pri Građanskoj platformi za javno obrazovanje. Po zadnjem nacionalnom popisu stanovništva 2011. godine, samo 39 posto Mađara izjasnilo katolicima, a 11 posto protestantima. Među vjernicima, samo ih 15 posto redovno pohađa misu.

Novi popis odgođen je zbog pandemije, ali stručnjaci smatraju da se ti podaci nisu bitno promijenili. Ercse kaže da roditelje privlače crkvene škole jer imaju bolje rezultate od javnih, dijelom zbog većeg državnog financiranja.

Getoizacija

Zato gospođa koja se predstavila samo kao Ildiko može svoju djecu u dobi od 7 i 14 godina u osnovnu školu u Hodmezovasarhelyju poslati besplatno, kao i u javne škole. Hvali „izvrsnu atmosferu i predane nastavnike” u školi otkako ju je preuzela Crkva i tvrdi da je „jako zadovoljna” promjenama.

Ali nije sve pozitivno. U želji da povećaju akademska postignuća učenika, neke vjerske škole aktivno privlače učenike iz bogatijih obitelji na štetu siromašnije djece i Roma. Ercse to zove „drastičnom selekcijom” i upozorava da bi moglo dovesti do „geotizacije”. „Vlada ostavlja javne škole da trunu”, kazala je.

Za to već ima dokaza. Po Fiskalnom vijeću, neovisnom revizoru javnih financija, tijekom školske godine 2017./18. vjerske škole dobile su 570 eura po učeniku. Javne škole samo četvrtinu tog iznosa. Gradonačelnik Hodmezovasarhelyja Peter Marki-Zay također je zabrinut zbog „segregacije” koju bi takav sustav mogao izazvati.

Marki-Zaym je katolik i podržava da škole podučavaju kršćanskim vrijednostima. Ali ne podržava klasne podjele. „Mislim da nije pošteno da vjerske škole dobivaju veće vladine subvencije od javnih”, rekao je za AFP. (Hina/K.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR