Pratite nas

Kronika

Maglaj – općina u kojoj su Bošnjaci napravili etničko čišćenje

Objavljeno

na

15. rujna 1993. Maglaj – vojnici Armije BiH i mudžahedini izmasakrirali obitelj Zekić

Muslimanska vojska Armija BiH, u kojoj su bili i mudžahedini, u selu Čusto Brdo kod Maglaja izmasakrirala je tri člana obitelji Zekić, oca, majku i njihovu malodobnu djevojčicu.

Napad Armije BiH na Hrvate u općini Maglaj naredio je osobno Ejup Ganić i vodstvo Bošnjaka.

U općini Maglaj Armija BiH je napravila etničko čišćenje Hrvata (i Srba), pa od prijeratnih 45% Bošnjaka danas u Maglaju živi čak 85% Bošnjaka, te je Maglaj etnički čisto mjesto, piše narod.hr

U Maglaju se nalazi poznato svetište Svetog Leopolda Mandića.

HVO i Armija BiH zajednički su se borili protiv srpskog agresora 1992. i dijelu 1993. godine. Sve do srpnja mjeseca 1993. godine nije bilo većih oružanih okršaja između dvije vojske. Nekoliko dana prije otvorenog sukoba u Maglaj, čije je većinsko stanovništvo bilo bošnjačko, u UNPROFOR-ovu transporteru došao je u Maglaj bošnjački lider Ejup Ganić i dao nalog političkim i vojnim vođama bošnjačkog naroda da Armija BiH napadne HVO i hrvatsko pučanstvo Maglaja.

Sukob je počeo prvih dana srpnja 1993. godine.

U tom sukobu odmah je sravnjeno 35 hrvatskih kuća u selu Liješnica, a samo jednu prije sravnili su srpski agresori.

Koliko su Hrvati nespremno dočekali agresiju Bošnjaka pokazuju dva slučaja iz lipnja 1993. godine, kada je rat bjesnio na sve strane. Na području Maglaja pripadnici HVO-a nisu znali za izbijanje sukoba, pa su Bošnjaci 24. lipnja 1993. godine zarobili i razoružali jedan vod (27 pripadnika) iz sastava 3. bojne HVO-a, koji su taj dan obnašali redovite vojničke dužnosti na crti obrane prema Srbima.

Nakon toga bilo je još napada Armije BIH na HVO i Hrvate općine Maglaj.

Između ostalog, najgori zločin dogodio se u selu Čusto Brdo. Vojnici Armije BiH su, među kojima je bilo i mudžahedina iz Tešnja, 15. rujna 1993. godine izmasakrirali tri člana hrvatske obitelji Zekić: oca, majku i djevojčicu.

I hrvatsko selo Novakovići bilo je izloženo žestokim napadima vojnih postrojbi Armije BiH. U prvom napadu na to selo, udaljeno pet kilometara od Maglaja prema Zavidovićima na lijevoj obali rijeke Bosne, nastanjeno hrvatskim stanovništvom, izmasakrirana su tri zarobljena vojnika HVO-a i jedan civil.

Za vrijeme sukoba između Armije BiH i HVO-a poginula su 24 Hrvata, a čak 4.200 Hrvata je protjerano iz maglajske općine.

Maglaj – općina u kojoj su Bošnjaci napravili etničko čišćenje

Na rijeci Bosni, 16 km južno od Doboja prema Zavidovićima, smjestio se grad Maglaj s oko 5500 stanovnika. U njemu je i središte maglajske općine, a sam grad se spominje prvi put u pisanim dokumentima 1503. godine. Katolička župna crkva posvećena je hrvatskom svecu Leopoldu Bogdanu Mandiću.

Rat u Bosni i Hercegovini bino je izmijenio demografsku strukturu općine i grada Maglaja u korist Muslimana-Bošnjaka, a na štetu Hrvata i Srba, koji su protjerani u velikom broju iz svojih domova. Prema popisu stanovništva, maglajska općina brojila je 1991. godine 43.338 stanovnika, od toga Muslimana-Bošnjaka 19.569 ili 45,1 posto, Srba 13.312 ili 30,68 posto, Hrvata 8.365 ili 19,27 posto, a ostalih 2.142 ili 4,93 posto. Udio Hrvata u ukupnom broju stanovništva od popisa 1971. godine uglavnom je stabilan, dok je zapažen pad udjela srpskog i povećanje udjela muslimansko-bošnjačkog naroda.

Svetište Svetog Leopolda Mandića u Maglaju – srce katolika južno od Doboja

Svetište Svetog Leopolda Mandića u Maglaju srce je katolika južno od Doboja iz područja Maglaja, Žepča, Zavidovića, kao i cijele Usore.

Svetište je otvoreno 1979. godine, a posvetu su obavili sarajevski nadbiskup dr. Marko Jozinović, hvarski biskup Celestin Bezmalinović i otac Pietro Bernardi, generalni postulator za proglašenje Leopolda Bogdana Mandića blaženim i svetim.

U crkvi se nalazi reljef koji prikazuje sv. Leopolda Bogdana s likovima četiriju anđela čuvara svetišta, kao i reljef na glavnom oltaru te reljef posljednje večere. Krstionica svetišta izgrađena je od bračkog mramora, a predstavlja kopiju krstionice hrvatskoga kneza Višeslava.

Srce svetišta nedvojbeno je oltar s likovima sv. Leopolda i bl. Katarine. Posebnu vrijednost svetištu daje moćnik, smješten unutar velikoga crvenog mramornog bloka, uvezenog iz Argentine.

U moćniku se nalazi najveća relikvija sv. Leopolda u našoj zemlji – dio njegove svete desnice. Vrlo je značajna i ispovjedaonica, koja je u svim pojedinostima vjerna kopija sobice ispovjedaonice u samostanu Svetog Križa u Padovi, gdje je sv. Leopold proveo četrdeset godina ispovijedajući.

U svetištu djeluju časne sestre Služavke Malog Isusa, koje su u župu Maglaj došle 1982. i sagradile uz svetište svoju samostansku kuću.

Na veliku žalost, srpske snage u posljednjem su ratu svetište teško oštetile granatama, da bi ga poslije zaposjele muslimanske snage. Naime, na svetištu su oštećeni zidovi, posebno staklene stijene, a isto tako i krov. Ruka sv. Leoplda na vrijeme je odnesena iz Maglaja te je najveći dio vremena čuvana u župi sv. Ane u Radunicama. Sada se ponovno nalazi u Svetištu.

Župna kuća je vraćena zauzimanjem nadbiskupa i župnika kod mjesnih vlasti pa se župnik 16. travnja 1999. vratio u sjedištu župe.

 

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Sud: Zoran Erceg je bio u Mladićevoj službi kao osobni snimatelj

Objavljeno

na

Objavio

Splitskom aktivistu odbijena tužba.

Sud: Zoran Erceg je bio u Mladićevoj službi kao osobni snimatelj, prateći ga na pregovorima HV-a i JNA na Velikoj Glavi, piše u današnjem izdanju Slobodna Dalmacija.

Zorana Ercega hrvatska javnost poznaje upravo po incidentnim situacijama i provokacijama.Medijsku pozornost privlačio je tijekom prosvjeda hrvatskih branitelja otvorivši na Facebooku grupu “Dosta je! Stop agresiji šatordžija iz Savske”, koja poziva na podršku braniteljima koji se ne slažu sa skupinom branitelja koji već više od 100 dana prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja.

Za Ercega je svakako najsporniji dio biografije onaj iz Domovinskog rata. Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić optužio ga je da je bio snimatelj ratnog zločinca Ratka Mladića. Postoji još i anegdota premo kojoj je general Janko Bobetko, ugledavši Ercega, rekao: “Maknite mi tog KOS-ovca”.

Kada čovjek s takvom biografijom odlazi na skupove hrvatskih branitelja i uzvikuje uvrede na njihov račun, može se raditi samo o dvije stvari: mazohističkom ekshibicionizmu ili profesionalnom provokatoru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kardinal Puljić: Izložen sam prijetnjama i medijskom linču

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je kako je suočen s neugodnostima zbog svojih ocijena o političkom stanju u Bosni i Hercegovini te da ga se stoga izlaže i medijskom linču, objavio je u petak sarajevski “Dnevni avaz”.

Kardinal je u intervjuu ovom listu kazao kako je  u zadnje vrijeme „doživio ružne aktivnosti“, posebice upozorivši na ono što se o njemu piše na mrežnim portalima, no izbjegao je navesti konkretne primjere.

Govoreći o poruci koju je poslao tijekom zasjedanja Biskupske konferencije BiH u Banjoj Luci ovoga tjedna o tome „da one koji ne misle kao vladajući može pojesti mrak“, kardinal Puljić je potvrdio da je i sam dobivao pisma i poruke takvog sadržaja, ali nije želio “nabrajati detalje”.

Kardinal Puljić je u Banjoj Luci konstatirao kako se ljudima u BiH “umjesto nekadašnjeg jednoumlja nameće troumlje” pri čemu je rezultat isti, jer vladajuće strake koje žele zadržati zemlju podijeljenom oštro napadaju svakoga tko im se usudi usprotiviti.

„Živio sam u sustavu gdje su napredovali podobni. Sada, ponovno, ako se usprotiviš, onda ili počnu stizati pisma ili poruke ili na portalima počne javni linč. To je ružna aktivnost koju sam osobno doživio“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

On je ponovno optužio vladajuće stranke u BiH što svoje politike i interese stavljaju iznad naroda i pozvao ih da služe onima koji su ih birali.

“Vladajuće strukture uvažavaju samo podobne članove svojih stranaka, dok druge ignoriraju. One ne rade za narod, nego isključivo za svoje interese. Stranka i politika moraju služiti narodu, a ne da zlorabe i izigravaju interese onih koji su ih birali,“ kazao je kardinal Puljić.

Politika se duboko umiješala i u problem migranata, tvrdi Puljić

Vrhbosanski kardinal posebno je ogorčen drastičnim slučajevima oduzimanja crkvene imovine u oba entiteta i u tom je kontekstu naveo primjere u Sarajevu, Drvaru, Zvorniku i Goraždu pri čemu se sudski sporovi koji su zbog toga pokrenuti rastežu i desetljećima.

“To je primjerice Drvar, gdje je bila crkva i crkvena imovina, što se uporno ignorira pa čak i uz pomoć nekih međunarodnih čimbenika. Isto je i u Bosanskom Novom, gdje je crkvena imovina dodijeljena privatnicima koji su čak tu napravili i svoje kuće, a vjernici nemaju pristup crkvi. Ili u Zvorniku, gdje je umjesto porušene crkve napravljena pošta. Čak su nam htjeli preorati katoličko groblje. Ne daju nam sagraditi niti kapelu. Slično je i u Goraždu. Na području Sarajevske županije već godinama tražimo povrat sredstava uloženih u zgradu koju su nam obećali dati”, primjeri su koje je naveo kardinal Vinko Puljić.

On je ustvrdio kako država BiH godinama bespravno koristi imovinu vjerskih zajednica i poručio kako nema stabilnoga društva bez pravednih zakona.

Poglavar Katoličke crkve u BiH smatra i kako se politika duboko umiješala u problem migranata i manipulira tim nesretnim ljudima .

„S tugom promatramo kako ti ljudi prolaze sa smještajem i premještanjem. Novci koji dolaze za migrante ne troše se za rješavanje njihovoga smještaja. Na žalost, u pozadini stoji politika koja manipulira tim ljudima. Nema sigurnosnoga nadzora, niti se obavlja njihova registracija. Prihvaćaju se u BiH i onda se guraju na granicu da ilegalno prolaze”, kazao je kardinal Puljić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari