Pratite nas

Pregled

Mahnić: Hrvatska je u okolicu Umaga i Pule već poslala brodove svoje obalne straže

Objavljeno

na

Izvanredna sjednica slovenskog parlamentarnog odbora za obranu posvećena “spremnosti vojske da provede arbitražnu presudu o granici s Hrvatskom”, koju je sazvao predsjednik odbora Žan Mahnić iz najveće oporbene stranke SDS-a, ipak će se održati u četvrtak unatoč pozivima vlade da se sjednica opozove i najavi bojkota nekih vladajućih stranaka, doznaje Hina u slovenskom parlamentu.

To je potvrdila i Mateja Erčulj, glasnogovornica Slovenske demokratske stranke (SDS) čiji je član parlamentarni zastupnik i predsjednik odbora za obranu Žan Mahnič. Sjednica će se održati iza zatvorenih vrata s početkom u 16 sati, a poslije je moguća i Mahničeva izjava za javnost “ovisno o tome što će se na sjednici događati”, kazala je Erčulj za Hinu.

Na pitanje stoji li iza Mahničeve inicijative da sazove sjednicu odbora i vodeća oporbena stranka Janeza Janše, odgovorila je da SDS podržava svog zastupnika, ali da je inicijativa za sastanak njegova.

Slovenski premijer Miro Cerar zadnjih je dana više puta pozvao da se sjednica otkaže nazvavši temu “potpuno neprimjerenom”. Upozorio je da se tako međunarodnoj javnosti šalju krivi signali u vezi spora s Hrvatskom jer Slovenija arbitražnu odluku namjerava implementirati na miran način. Slično je reagirao i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ocijenivši sazivanje sjednice nepotrebnim.

Reagirajući na Cerarov poziv da sjednicu opozove, Mahnič je u utorak na konferenciji za novinare kazao da je njegov potez sasvim legitiman i upitao zašto premijer na sazivanje sjednice reagira tek sada iako je ona sazvana prije deset dana. U slovenskim medijima pojavila su se nagađanja da je Cerar oštro reagirao tek nakon što je informaciju o tome prenijela njemačka novinska agencija dpa, uz komentar kako bi zbog toga između Hrvatske i Slovenije moglo doći do napetosti i sukoba.

“S obzirom na izjave premijera Cerara i ministra vanjskih poslova Erjavca da gube strpljenje s Hrvatskom, da je bilo dosta diplomacije i da će Slovenija sama primijeniti arbitražni sporazum, odlučio sam se sazvati sjednicu odbora za obranu, kako bi vladi postavili pitanje kakvi su njezini scenariji ako dođe do konflikta”, kazao je Mahnič, tumačeći svoj potez novinarima.

Mahnič uz to tvrdi da su do njega “procurile” informacije iz samog Cerarovog ureda da je sukob u Piranskom zaljevu moguć ako Slovenija pokuša jednostrano primijeniti arbitražnu odluku u dijelu koji se odnosi na more.

“Do mene su iz ureda predsjednika vlade došle informacije da je Hrvatska u okolicu Umaga i Pule već poslala brodove svoje obalne straže, te da su na njima navodno i pripadnici specijalnih postrojbi Hrvatske vojske.

Osim toga, premijer Miro Cerar navodno je upoznat i s planom Republike Hrvatske da neće dopustiti implementaciju arbitražne odluke u Piranskom zaljevu, te da će polovicu zaljeva braniti svim sredstvima kada bi Slovenija u tom dijelu pokušala ostvariti svoju suverenost”, kazao je Mahnič.

Davor Božinović: U slovenskoj politici su osebujni likovi

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Komarica: Nestali smo pred očima političara i javnosti (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kakav je danas položaj Hrvata u entitetu RS, koliko ih je uopće ostalo prema posljednjim podacima i što se može promijeniti razgovarali su u emisiji Dobro jutro na HRT-u s banjolučkim biskupom monsinjorom dr. Franjom Komaricom.

Biskup je rekao kako je Banjalučka biskupija od svih biskupija u Europa najviše stradala. Ja nisam ubijen, ali su ubijeni moji svećenici i vjernici, vjernici su protjerani. Svi šutimo, svi to znamo 25 godina, zna Zagreb, Bruxelles, Washington, rekao je biskup. Iznio je podatak da u 75 župa ima jedva 8 tisuća katolika, od 220 tisuća koliko ih je bilo do 1992. godine. 92 posto Hrvata protjerano je iz Republike Srpske. Nestali smo pred očima političara i javnosti. Pitam, je li to normalno?

Biskup Komarica zapitao je kako je moguće da je od silnog novca dobivenog iz Europske unije, za povratak Hrvata izdvojeno samo 3 posto.

Na pitanje kako danas žive Hrvati na tom području, biskup odgovara: To je starački dom – ostao im je samo ponos i nada. Ali na žalost nemaju podršku svojih političkih predstavnika.

Otkrio nam je kako su mu određeni političari u Bruxsellesu, na njegove zamolbe da pomognu zemlji, rekli da im ne treba pravna država nego kontrolirani kaos.

Sa žalošću kaže kako su iseljeni Hrvati za njega živi mrtvaci jer svaki čovjek u sebi ima želju za slobodom i ljubav prema rodnom mjestu. Čovjeka možeš ubiti na dva načina, da ga likvidiraš fizički, i kad mu oduzmeš pravo na osobnu iskaznicu, identitet…, to je strašno, to je nedopustivo…

 

Bujica: Hrvatska izumire, treba nam Orban!

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu!

Objavljeno

na

Objavio

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu, izabran uvjerljivom većinom!

Aktualni rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ponovno je izabran na tu dužnost te će najveće hrvatsko sveučilište na kojemu danas studira 75 tisuća studenata voditi u četverogodišnjemu mandatnom razdoblju od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Senat zagrebačkoga Sveučilišta izabrao je rektora tajnim glasovanjem u prvom izbornom krugu.

Od 70 članova Senata Boras je dobio 54 glasa, a njegov protukandidat Damir Bakić dobio je 15 glasova dok je jedan listić bio nevažeći.

Sveučilište u Zagrebu dobilo novoga rektora

Tako je Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, i najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi, dobilo novoga rektora. Samo jednom u njegovoj dugoj povijesti na čelu toga sveučilišta bila je žena – prof. dr. Jasna Helena Mencer i to u razdoblju od 2002. do 2006.

Izvanredna sjednica Senata na kojoj je izabran novi rektor održana je iza zatvorenih vrata, usprkos apelu novinara iz 21 medijske redakcije koji su tražili da izborna sjednica bude otvorena za medije zbog velikoga zanimanja ne samo akademske, već i šire javnosti, za izbore koji su, po sudu mnogih, važni za hrvatsko društvo u cjelini.

Dosadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u petak je ponovno izabran za rektora pa će na čelu najstarijega hrvatskog sveučilišta biti i u idućemu četverogodišnjem mandatu od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Damir Boras rodio se 25. listopada 1951. Maturirao je 1970. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1974. diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta na smjeru Radiokomunikacije s temom “Laseri u komunikaciji”.

Doktorirao 1998

Doktorirao je 1998. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu na Odsjeku za informacijske znanosti s temom “Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskome jeziku”, a prije preuzimanja dužnosti rektora 1. listopada 2014. bio je dekan Filozofskoga fakulteta u drugome mandatu budući da je za dekana prvi put izabran 1. listopada 2009.

Redoviti je profesor u trajnome zvanju na dvjema sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta – Učiteljskome fakultetu od 6. veljače 2017. s deset posto radnoga vremena te na Grafičkome fakultetu od 15. svibnja prošle godine, također s deset posto radnog vremena.

Na Filozofskome fakultetu utemeljio je Katedru za leksikografiju i enciklopediku na Odsjeku za informacijske znanosti. Među mnogim dužnostima koje je obnašao je i dužnost potpredsjednika Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže od 2004. do 2006. te od 2008. do 2010. godine. Bio je i predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) od 13. srpnja 2011. do rujna 2012.

Među 114 objavljenih znanstvenih radova, 46 je objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora u prosincu 2011. Autor je i tri knjige, od kojih je jednu objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora.

Govori osam stranih jezika

U sklopu stručno-znanstvenog rada bio je recenzent za znanstvene projekte pri Ministarstvu znanosti od 2003. nekoliko puta i za više od 20 znanstvenih projekata te za više nastavnih programa iz informacijskih znanosti.

Znanstveni rad prof. dr. Damira Borasa potkrijepljen je i odgovarajućim odjekom u znanstvenim časopisima pa, iako se pretežito bavi relativno uskim područjem računalne obrade hrvatskoga jezika, ima velik broj citata prema servisu Google Scholar.

Govori osam stranih jezika – engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski, klasični grčki, slovenski i makedonski (osnovno znanje).

Oženjen je i otac je jedne kćeri.

(Hina)

Slobodan Prosperov Novak: Ulica ne može birati rektora

facebook komentari

Nastavi čitati