Pratite nas

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Čović i Bevanda nazočili obilježavanju dana Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH  Dragan Čović i njegov stranački kolega i ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda nazočili su današnjem prijemu u Banja Luci povodom Dana Republike Srpske.

Ovo nije prvi put, pišu Nezavisne novine, da Čović sudjeluje na obilježavanju Dana RS. Dragan Čović je 2013. i 2015. godine prisustvovao obilježavanju 9. siječnja.

Podsjećamo, danas se u Banja Luci održao i  svečani defile povodom dana Republike Srpske na kojem su sudjelovali predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Radovan Višković, predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijerka  Srbije Ana Brnabić, ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, kao i brojni drugi uzvanici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Srpska ministrica pravosuđa Nela Kuburović najavljuje novi sporazum srpskog i hrvatskog pravosuđa o procesuiranju ratnih zločina i pojašnjava kako treba raditi na novom bilateralnom sporazumu kojime bi se otklonila sva otvorena pitanja između dvije države, a koja su bila i uvjet Srbiji u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i Poglavlju 23 te da se u povodu toga početkom ove godine očekuje sastanak radne skupine koja je formirana nakon prošlogodišnjeg sastanka ministara pravosuđa dviju zemalja.

– Vjerujem da će rezultat tog sastanka biti nacrt sporazuma koji će se moći staviti pred obje vlade i da ćemo biti u prilici i usvojiti ga. Bit budućeg sporazuma je da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za ratne zločine.

Da se ne kažnjavaju samo Srbi, a oni koji su počinili zločine nad Srbima prolaze nekažnjeno – rekla je Nela Kuburović za agenciju Tanjug dodajući kako već nekoliko godina, posebice od donošenja hrvatskog Zakona o zaštiti podataka, “koji je praktički suspendirao sve bilateralne sporazume, izostaje suradnja Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, dok se u drugim područjima pravna pomoć između Srbije i Hrvatske odvija bez problema.”

Srbija i Hrvatska su nakon gotovo deset godina sredinom prošle godine ponovno razmijenile takozvane tajne popise s imenima osoba koje su optužene ili osuđene u odsutnosti u obje države i ne mogu biti javno objavljeni jer su strogo povjerljivi, ali građani na osobni zahtjev mogu, kao i do sada, u Ministarstvu pravosuđa provjeriti nalazi li se njihovo ime na njima. Podsjetila je kako je unatoč “stalnim iskrenjima i sukobima koji izbijaju između Srbije i Hrvatske”, tijekom prošle godine prvi put nakon više godina organiziran sastanak ministara pravosuđa dviju država.

Ocijenila je kako je važno da obje skupine rade i kontinuirano se sastaju, ali je spomnula i “vrlo čudan” potez Hrvatske nedavno, kada su ubrzo nakon prve razmjene popisa “u Hrvatskoj uslijedila uhićenja Srba koji se nisu nalazili na tim popisima”, a riječ je, kako tvrdi ministrica, o Srbima koji žive u Hrvatskoj i sve vrijeme su dostupni hrvatskom pravosuđu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari