Pratite nas

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer Ramush Haradinaj u petak je na sjednici vlade podnio neopozivu ostavku, javlja RTS.

Haradinaj je, naime, rekao kako je dobio poziv za saslušanje u Haagu u svojstvu osumnjičenog, a “ovim činom (ostavke) želi odvojiti funkciju premijera od Ramusha Haradinaja”.

– U Haag ne ide premijer, nego Ramush Haradinaj – izjavio je sad već bivši kosovski premijer.

Dodao je kako je sad na predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju da počne konzultacije s parlamentarnim strankama i zakaže datum održavanja novih izbora.

– Na sljedećim izborima kandidirat ću se i ja i moja stranka, ali sad ne mogu voditi zemlju u ovakvoj situaciji jer bi to samo otežalo položaj Kosova – objasnio je Haradinaj, a prenosi portal B92.

Na čelu kosovske vlade Ramush Haradinaj, inače bivši vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), bio je od rujna 2017. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i svojim suradnicima, odmah poslije vijesti o ostavci kosovskog premijera Ramuša Haradinaja, saznaje Tanjug.

Sastanku prisustvuju i srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Ðurić i generalni tajnik predsjednika Srbije Nikola Selaković.

Vučić će se sutra obratiti javnosti povodom Haradinajeve ostavke.

 

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Priština zabranila ulazak srbijanskim dužnosnicima na Kosovo

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo vanjskih poslova Kosova neće dopustiti nijednom dužnosniku iz Beograda da posjeti Kosovo, objavili su četvrtak prištinski mediji na srpskom, a srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić tu je odluku ocijenio kao namjeru da se kosovske Srbe izolira od Beograda, te kao “još jednu pljusku” Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici.

Odluka Prištine “uslijedila je nakon napada i prijetnji srpske politike prema Kosovu”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova Jetlir Zyberaj, prenose kosovski mediji.

Optužio je Beograd za pokušaj izazivanja humanitarne krize na sjeveru Kosova, a zatvaranje trgovina ranije ovog tjedna ocijenio je “prijetnjom za srpsko stanovništvo” jer prisiljava Srbe da zatvore svoja poduzeća “samo zbog nekih političkih ciljeva Beograda”, prenosi RTK.

“Svi zahtjevi (srbijanskih dužnisnika) bit će odbijeni sve dok se takvo ponašanje nastavi”, rekao je Zyberaj.

“Ovo što su uradile vlasti u Prištini potez je bez presedana i još jedan šamar – ne Beogradu, već prije svega Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici, koja sramno šuti na kršenje svih civilizacijskih normi koje godinama provode (kosovski premijer) Ramush Haradinaj i (kosovski predsjednik) Hashim Thaci”, rekao je za Večernje novosti srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, reagirajući na odluku Prištine.

Dačić je za taj list, blizak srbijanskoj vladi, ocijenio kako tajming te odluke prištinskih nije slučajan.

“Sve su ovo uradili samo dva dana nakon potpisivanja sporazuma između takozvanog Kosova i Albanije kojim se dvije strane praktično obvezuju na vođenje zajedničke vanjske politike. Taj ugovor je armatura u temeljima ‘velike Albanije’ koju nesmetano zidaju u srce Europe, dok se istodobno srbijanskim dužnosnicima zabranjuje da se kreću po teritoriju vlastite države”, rekao je Dačić.

On je ocijenio da prištinske vlasti žele dodatno izolirati kosovske Srbe nakon što su ih “ostavili bez lijekova i kruha, braneći svoje sulude pristojbe”.

Ovom zabranom praktično žele da srpski narod još više izoliraju od bilo kakvog utjecaja Beograda, ocijenio je Dačić, komentirajući odluku Prištine da svim srbijanskim dužnosnicima zabrani ulazak na teritorij Kosova.

Početkom tjedna na sjeveru Kosova bile su zatvorene sve trgovine, placevi, pekarnice i ljekarne u znak prosvjeda srpskih poduzetnika zbog carinskih pristojbi na robu iz Srbije, što je Priština okarakterzirala kao “pokušaj umjetnog izazivanja humanitarne katastrofe”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari