Pratite nas

Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku

Objavljeno

na

Nova Knjiga Slavena Letice.[quote] “Kupujući novine, jutros sam doznao da se na kioscima pojavila moja knjižica “Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku“. Veseli me da su nakladnici – novina 24 sata i Vuković & Runjić – odredili doista prihvatljivu cijenu od 19.99 kuna. Knjiga ima 140 stranica na kojima hrvatskom čitatelju koji ne prati pažljivo političke i kulturne procese u Srbiji pokušavam, nadam se i uspijevam, objasniti kako današnja Srbija i Srbi nakon gubitka SVIH RATOVA u posljednjem desetljeću drugog tisućljeća – protiv Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka i saveza NATO-Kosovari – novo nacionalno uporište, nacionalni identitet, “pobjednički” ponos i “korisnu prošlost” traže u povratku na “slavnu” (zapravo gubitničku i zločinačku) ravno-gorsku, drinsku i dinarsku ČETNIČKU PROŠLOST. Nadam se da je knjigu moguće kupiti na svim kioscima u Hrvatskoj.[/quote] kazao je Slaven Letica

kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Milorade, slažem se s tobom, vrijeme je da se konačno progovori o svemu

Objavljeno

na

Objavio

Nedavno, na svojoj konferenciji za tisak, saborski zastupnik i lider SDSS-a, izrekao je jednu misao s kojom se bez ostatka slažem – i zato sam je istaknuo u naslovu teksta.

Svaki razgovor je dobro došao pod uvjetom da se vodi u demokratskoj, tolerantnoj atmosferi, bez ostrašćenosti i zadnjih namjera, pogotovu kad su u pitanju neka od važnih pitanja koja teško opterećuju hrvatsko društvo.

Mene, primjerice (koliko god to nekomu sličilo na izlizanu floskulu) zanima prije svega istina. Ne zato što je ne znam, nego stoga što se ona iskrivljuje i pokušava potisnuti. Dakako, svakomu dopuštam da me razuvjeri – argumentirano i iznošenjem činjenica.

Zato bih za početak pitao:

  1. Tko je i zašto od 1989. godine (veljača) pravio u Hrvatskoj mitinge na kojima se srbovalo, provociralo hrvatski narod, izazivalo i širilo mržnju?

 

  1. Tko i zašto je počevši od 17. kolovoza 1990. godine nadalje rušio balvane, prekidao promet, izolirao naselja, grubo ometao protok ljudi i roba i nastojao paralizirati Hrvatsku?

 

  1. Tko se i zašto počevši od tada (kolovoza 1990. godine) naoružavao i pripremao za rat (u Kninu i okolici, Lici, sjevernoj Dalmaciji, Banovini, na Kordunu i u Slavoniji)?

 

  1. Tko je i zašto započeo terorizam upadima u policijske postaje, ubijanjem hrvatskih redarstvenika iz zasjeda, pokoljem u Borovu Selu itd., itd, organizirao nelegalne “referendume” o “izdvajanju iz Hrvatske” i poslušno izvršavao naloge Beograda čiji je plan bio stvaranje “Velike Srbije”?

 

  1. Tko je i zašto uz oslonac na režim u Beogradu, “JNA”, četničke i “dobrovoljačke” paravojne skupine napao, razarao Hrvatsku i ubijao njezine građane, počevši od oružanog sukoba na Plitvicama do 4 kolovoza 1995. godine?

 

  1. Tko je to, protivno svim međunarodnim normama, međunarodnom pravu, Povelji UN-a i rezolucijama ovog međunarodnog tijela više od 3 godine na području punopravne članice UN-a terorističkim metodama, genocidom i etničkim čišćenjem uporno pokušavao uspostaviti svoju paradržavu odbijajući (drsko, arogantno i bezobrazno) sve mirovne inicijative, kako Republike Hrvatske, tako i one što su ih predlagali među narodni medijatori?

 

  1. Tko je palio sela po Slavoniji, Kordunu, Banovini, Lici, sjevernoj Dalmaciji, razarao gradove (Vukovar, Vinkovce, Osijek, Gospić, Karlovac, Sisak, Slavonski Brod, Dubrovnik, Zadar i druge), vršio pokolje i masakre u Vukovaru, Borovu Selu, Borovu Naselju, Tovarniku, Sotinu, Antinu, Lovasu, Voćinu, Balincima, Četekovcu, Kusonjama, Baćinu, Skeli, Petrinji, Slunju, Širokoj Kuli, Saborskom, Škabrnji i na desecima drugih stratišta koja je teško i nabrojiti?

 

  1. Tko je, u ime čega i s kojim pravom do kolovoza 1995. godine pobio preko 20.000 Hrvata (u Hrvatskoj i BiH)?

 

  1. Kad su to Hrvati “pokrstili 11.000 Srba”, kad su “držali logore za srpske civile” (kod Suhopolja, Siska itd.), kao što ste tvrdili ti i Dragan Hinić (član SNS-a) još 1992. godine?

 

  • .Kad su Hrvati “srušili 30.000 ‘srpskih’ kuća”? I je li moguće da itko normalan može povjerovati u to kako su samo “krajinski političari” krivi za ono što se dogodilo od 17. kolovoza 1990. do 4. kolovoza 1995 godine (a to su upravo neke od tvrdnji što si ih iznio u ovoj emisiji na HTV-u: https://www.youtube.com/watch?v=wb7UlTVWRic)?

Jesu li te elite u “krajini” imale možda potporu građana, većine naroda koji je tamo živio kroz cijelo vrijeme okupacije!? Jesu li te “elite” same počinile sva zla u tih 5 godina terorističkog divljanja po Hrvatskoj? Koliko je ratnih zločinaca i terorista bilo među onima koji su se dali u bježaniju pred Hrvatskom vojskom 4. kolovoza 1995. godine?

 Za Hrvate povijest oružanih sukoba s dijelom agresivne srpske manjine u Republici Hrvatskoj ne počinje 4. kolovoza 1995. godine, nego 17. kolovoza 1990. godine.

Budući da si do sada “šest puta prisegnuo na Ustav Republike Hrvatske” (kako si i sam rekao i na spomenutoj konferenciji za tisak), a uz to si i zastupnik u Hrvatskom Saboru, je li došlo vrijeme da počneš poštivati taj Ustav (u kojemu je među ostalim zapisano kako je hrvatski Domovinski rat jedan od temelja ove države), pa i Deklaraciju o Domovinskom ratu što ju je donio Sabor u kojemu sjediš tolike godine?

Podsjećanja radi, evo teksta Deklaracije:

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Ističući da su pobjedom u Domovinskom ratu (1991.–1995.) hrvatski narod i građani potvrdili svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuva­nje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne suverene i demokratske države,

smatrajući da su teme­ljne vrijednosti Domovinskog rata jed­no­značno prihvaćene od cijeloga hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske,

polazeći od potrebe da Republika Hrvatska upravo na zna­čaju i teme­ljnim vrijednostima Domovinskog rata osigura svoj miran i nesmetan sveukupni demokratski razvitak,

potvrđujući da je na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u Republici Hrvatskoj,

izražavajući vo­lju Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, da nakon što je Republika Hrvatska postala samostalna i suverena država nije spremna stupati ni u kakve jugoslavenske ili balkanske državne saveze,

radi zaustav­lja­nja radikalne politizacije Domovinskog rata i zabri­njavajuće­g polarizira­nja hrvatskoga društva, što može imati dalekosežne pos­ljedice, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora donosi

DEKLARACIJU O DOMOVINSKOM RATU

  1. Stvara­njem Republike Hrvatske, kao samostalne i suverene države u međunarodno priznatim granicama, ostvarene su sto­ljene tež­nje hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske za svojom državom na teme­lju zajedništva hrvatskog naroda u Domovini i svijetu s plebiscitarno izraženom vo­ljom u Ustavu iz 1990. godine da teme­ljne vrednote ustavno-pravnog poretka budu sloboda, pravda, vladavina prava, mirotvorstvo s nacionalnom ravnopravnošću i poštova­nje prava čovjeka.
  2. Republika Hrvatska vodila je pravedan i le­gitiman, obrambeni i oslobodite­ljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.
  3. Uspješna obrana u Domovinskom ratu s konačnim oslo­bo­dilačkim vojnoredarstvenim operacijama »B­ljesak« i »Oluja« te kasnijom mirnom reinte­gracijom hrvatskog Podunav­lja, stvorila je sve pretpostavke za skladan razvitak Republike Hrvatske kao zem­lje koja prihvaća demokratske standarde suvremenoga zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približava­nja tom svijetu u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom smislu.
  4. Teme­ljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog inte­griteta Republike Hrvatske, čime su stvorene pretpostavke za djelova­nje pravne države i vladavine prava te zakonito funkcionira­nje državnih tijela kao najbo­lji način za da­lj­nju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata.
  5. U skladu s teme­ljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim branite­ljima, obite­ljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za ­njezino stvara­nje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb.
  6. Radi dostojanstva Domovinskog rata hrvatsko pravosuđe je dužno procesuirati sve moguće slučajeve pojedinačnih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava i svih drugih zločina poči­njenih u agresiji na Republiku Hrvatsku i u oružanoj pobuni te tijekom Domovinskog rata, strogo primje­njujući načela individualne odgovornosti i kriv­nje.
  7. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora poziva sve građane, državne i društvene institucije, sindikate, udruge i medije, a obvezuje sve dužnosnike i sva državna tijela Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite teme­ljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti.

Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske i tako štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branite­lja i građana Republike Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Domovine.

Klasa: 021-16/00-04/06
Zagreb, 13. listopada 2000.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

(Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_102_1987.html; dijelove teksta istaknuo: Z.P.)

Ako smo u raskoraku po temeljnim, suštinskim pitanjima, ako ne gledamo istim očima na istinu i ako ti kao politički lider srpske manjine ne priznaješ akta što ih je donio parlament u kojemu tolike godine sjediš (uz to još sudjeluješ u vlasti!), o čemu onda razgovarati s tobom, Milorade?

Zlatko Pinter

Milorad Pupovac: ‘Možda je vrijeme da se o nekim stvarima počne govoriti…’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macronova popularnost pala deset posto u dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pala je u protekla dva mjeseca deset posto povećavajući probleme s kojima je njegova vlada suočena nakon odlaska popularnih ministara i nedavnog skandala vezanog uz njegova tjelohranitelja.

Prema rezultatima ankete Ifopa koju je objavio Le Journal du Dimanche samo 29 posto ispitanika u rujnu je bilo zadovoljno njegovim radom, u usporedbi s 34 posto u kolovozu i 39 posto u srpnju.

Macronova popularnost niska je po većini anketa.

Bivši je investicijski bankar pobijedio na izborima 2017. sa 66,1 posto glasova na reformskom programu modernizacije Francuske no mnogi birači od konzervativnih umirovljenika do radnika s niskim prihodima prigovaraju njegovoj politici koja uglavnom pogoduje tvrtkama i bogatima.

Predsjednik je prošloga tjedna kritiziran u javnosti kad je nezaposlenom radniku rekao da bi mogao lako dobiti posao kad bi se potrudio.

Macron je početkom mjeseca doživio neugodno iznenađenje kad je ostavku podnio njegov popularni ministar okoliša Nicolas Hulot, a prije toga jedan od njegovih najbližih saveznika ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb najavio je kandidaturu za gradonačelnika Lyona 2020.

(Hina)

 

Marine Le Pen kritizira ‘ludi imigracijsku politiku’ EU-a koju poslušno provodi predsjednik Emmanuel Macron

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari