Pratite nas

Hrvatska

‘Mali križ-Velika žrtva’ – Predsjednica: Moramo se crvenjeti od stida jer krivci nisu privedeni pravdi

Objavljeno

na

Na Susretu sjećanja na poginulu djecu u Domovinskom ratu „Mali križ-Velika žrtva“, koji je u subotu održan u Slavonskom Brodu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce za te zločine privedemo pravdi te upozorila da i 27 godina nakon rata civilne žrtve čekaju zakon koji će ublažiti njihove probleme.

U spomen na 402 dječaka i djevojčice program je 17. godinu za redom organizirala Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a održava se u Slavonskom Brodu u spomen na 28 dječaka i djevojčica koji su stradali u razornim bombardiranjima civilnih ciljeva u tom gradu tijekom srpske agresije.

“Od svih žrtava koje smo podnijeli za slobodu, žrtva naše drage djece najveća je žrtva”, poručila je na svečanoj akademiji predsjednica Grabar- Kitarović, pokroviteljica skupa, ističući da se pred članovima obitelji žrtava danas crveni jer su do sada ostali nekažnjeni zločini i ne postoji zakon kojim bi bila definirana prava civilnih stradalnika u Domovinskom ratu.

„To je zločin za koji nažalost nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bile najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce“, kazala je predsjednica Republike.

Dodala je kako smo unatoč tome sjedinjeni u zajedništvu bola za našu djecu, ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu.

„Želimo dostojanstveno sjećati se i moliti za našu djecu. No ne smije se ostati samo na tome. Zato apeliram da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata. Ne ulazeći u pojedinosti njegova sadržaja, smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja“, rekla je, uz ostalo, predsjednica Grabar-Kitarović.

Žrtve iz Domovinskog rata, istaknula je Grabar-Kitarović, znače i “obvezu učiniti sve da ova naša draga domovina snažno zakorači, ne u bolje sutra, nego u bolje danas. A to znači ne samo veće plaće i bolji materijalni životni standard nego još više i još važnije: sačuvati čist okoliš, čistu vodu i čisti zrak. No, to je samo kap u moru onoga što moramo učiniti za našu dragu Slavoniju, koja je toliko dala za hrvatsku slobodu, ne samo u Domovinskom ratu”.

Bolja budućnost Hrvatske, rekla je predsjednica, vezana je uz zajedništvo, a Slavonija svoju budućnost prema njenim riječima može graditi na poljoprivredi, šumskom i vodnom blagu, nafti i plinu, te razvoju turizma , IT i druge industrije.

Na skupu je upozoreno da višegodišnja obećavanja državnih institucija da će biti zakonskim rješenjem biti omogućeno ostvarivanje prava i civilnim žrtvama i njihovim obiteljima još nisu ispunjena.

Činjenicu da je na današnjem skupu Vladu i ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljala državna tajnica, a predsjednika Sabora izaslanik, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić ocijenila je sramotnim i da je to odnos prema ovim žrtvama kao građanima drugoga reda.

“Činjenica da u ovom trenutku nemamo ni “z” od zakona znači da su obitelji imale samo pravo izgubiti djecu. Imaju samo pravo plakati 27 godina. Danas nas više ne mogu poniziti. A rečenica da za zločin nitko nije odgovarao, puka je fraza. Danas smo posebno osjetljivi, povrijeđeni i poniženi”, rekla je Rosandić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari