Pratite nas

Hrvatska

‘Mali križ-Velika žrtva’ – Predsjednica: Moramo se crvenjeti od stida jer krivci nisu privedeni pravdi

Objavljeno

na

Na Susretu sjećanja na poginulu djecu u Domovinskom ratu „Mali križ-Velika žrtva“, koji je u subotu održan u Slavonskom Brodu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce za te zločine privedemo pravdi te upozorila da i 27 godina nakon rata civilne žrtve čekaju zakon koji će ublažiti njihove probleme.

U spomen na 402 dječaka i djevojčice program je 17. godinu za redom organizirala Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a održava se u Slavonskom Brodu u spomen na 28 dječaka i djevojčica koji su stradali u razornim bombardiranjima civilnih ciljeva u tom gradu tijekom srpske agresije.

“Od svih žrtava koje smo podnijeli za slobodu, žrtva naše drage djece najveća je žrtva”, poručila je na svečanoj akademiji predsjednica Grabar- Kitarović, pokroviteljica skupa, ističući da se pred članovima obitelji žrtava danas crveni jer su do sada ostali nekažnjeni zločini i ne postoji zakon kojim bi bila definirana prava civilnih stradalnika u Domovinskom ratu.

„To je zločin za koji nažalost nitko nije odgovarao. To je zločin zbog kojega se kao država moramo crvenjeti od stida jer nismo dovoljno učinili da krivce privedemo pravdi niti smo dovoljno pokazali koliko nas boli ova rana. Moramo isto tako priznati da nismo dovoljno glasno govorili kako su te djevojčice i ti dječaci bile najnevinije žrtve velikosrpskih osvajačkih aspiracija prema Hrvatskoj i mržnje prema hrvatskom narodu, koja je nažalost desetljećima usađivana u one koji su bez imalo srca i savjesti ispaljivali granate i bacali bombe na našu djecu, žene i starce“, kazala je predsjednica Republike.

Dodala je kako smo unatoč tome sjedinjeni u zajedništvu bola za našu djecu, ali i u zajedništvu ljubavi za našu domovinu.

„Želimo dostojanstveno sjećati se i moliti za našu djecu. No ne smije se ostati samo na tome. Zato apeliram da se što prije uputi u proceduru prijedlog Zakona o civilnim žrtvama rata. Ne ulazeći u pojedinosti njegova sadržaja, smatram da kao država moramo naći način kako s poštovanjem vrednovati žrtvu izgubljenih života i zdravlja civilnih žrtava velikosrpske agresije, čiji su životi, posebice životi ove djece, ugrađeni u slobodnu i neovisnu Hrvatsku jednakom vrijednošću kao i životi hrvatskih branitelja“, rekla je, uz ostalo, predsjednica Grabar-Kitarović.

Žrtve iz Domovinskog rata, istaknula je Grabar-Kitarović, znače i “obvezu učiniti sve da ova naša draga domovina snažno zakorači, ne u bolje sutra, nego u bolje danas. A to znači ne samo veće plaće i bolji materijalni životni standard nego još više i još važnije: sačuvati čist okoliš, čistu vodu i čisti zrak. No, to je samo kap u moru onoga što moramo učiniti za našu dragu Slavoniju, koja je toliko dala za hrvatsku slobodu, ne samo u Domovinskom ratu”.

Bolja budućnost Hrvatske, rekla je predsjednica, vezana je uz zajedništvo, a Slavonija svoju budućnost prema njenim riječima može graditi na poljoprivredi, šumskom i vodnom blagu, nafti i plinu, te razvoju turizma , IT i druge industrije.

Na skupu je upozoreno da višegodišnja obećavanja državnih institucija da će biti zakonskim rješenjem biti omogućeno ostvarivanje prava i civilnim žrtvama i njihovim obiteljima još nisu ispunjena.

Činjenicu da je na današnjem skupu Vladu i ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljala državna tajnica, a predsjednika Sabora izaslanik, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić ocijenila je sramotnim i da je to odnos prema ovim žrtvama kao građanima drugoga reda.

“Činjenica da u ovom trenutku nemamo ni “z” od zakona znači da su obitelji imale samo pravo izgubiti djecu. Imaju samo pravo plakati 27 godina. Danas nas više ne mogu poniziti. A rečenica da za zločin nitko nije odgovarao, puka je fraza. Danas smo posebno osjetljivi, povrijeđeni i poniženi”, rekla je Rosandić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Beroš: U Hrvatskoj se koristi jedan od najboljih testova na Covid-19

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u subotu na službenom Facebooku da se u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova na Covid-19, s visokom pouzdanosti, a država će za građane koji se žele testirati zbog svojih potreba, pokušati osigurati prihvatljivije cijene testiranja.

“Testiranje na Covid-19 za sve hrvatske građane, kod kojih prema procjenama liječnika postoje indikacije, u potpunosti je besplatno”, istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je da se “u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova s vrlo visokim postotkom pouzdanosti. On jest nešto skuplji, ali važna nam je točnost rezultata. Za sve građane koji se zbog svojih potreba žele testirati, pokušat ćemo osigurati što prihvatljivije cijene testiranja”, napisao je Beroš na službenom Facebook profilu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari