Pratite nas

Iz Svijeta

Manevar demokrata u SAD-u: Okončati blokadu, a izbjeći financirati Trumpov zid

Objavljeno

na

Demokrati u Zastupničkom domu američkog Kongresa planiraju u četvrtak glasati o proračunu u nastojanju da okončaju desetodnevnu djelomičnu blokadu financiranja vlade, a istodobno izbjeći odobriti 5 milijarda dolara koje predsjednik Donald Trump traži za financiranje gradnje zida uz granicu s Meksikom.

Blokada rada američke vlade počela je pošto je Trump odbio plan financiranja koji su dogovorili demokratski i republikanski senatori jer nije uključivao sredstva potrebna za izgradnju zida kojim predsjednik, prema izbornom obećanju, želi Sjedinjene Države obraniti od najezde južnoameričkih migranata.

Sredinom studenoga demokrati su osvojili 36 mjesta više od republikanaca koji su do tih izbora na polovici Trumpova mandata imali većinu u Zastupničkom domu, a službeno ga preuzimaju 3. siječnja.

Za taj dan predviđeno je glasanje o zakonskom paketu u dva dijela koji su dostavljeni zastupnicima u ponedjeljak.

Na Twitteru se u ponedjeljak oglasio i predsjednik porukom “Demokrati će vjerojatno predstaviti prijedlog zakona, zgodnog kao i obično, koji ne do donosi NIŠTA za sigurnost granice, za Zid”, napisao je Trump na Twitteru i ponovio da želi “čvrsti zid”.

Predsjednik ima pravo veta na zakone u Kongresu pa je u ponedjeljak ponovio da bez tih pet milijarda on neće potpisati proračunske zakone kojima bi se okončala djelomična blokada rada državne uprave (shutdown) početa 22. prosinca.

“Ne, nećemo popustiti”, ponovio je Trump u intervjuu koji u utorak navečer treba emitirati kanal Fox News.

Djelomična financijska blokada paralizira rad 25 posto savezne administracije, a neka od njih ključna su ministarstva.

Da bi razdvojili raspravu o zidu od drugih financijskih pitanja koja nisu sporna demokrati predlažu da se do 30. rujna, kada istječe sadašnja fiskalna godina, financiraju druge agencije. Za ministarstvo domovinske sigurnosti, a u njegovoj je nadležnosti osiguranje državnih granica, demokrati predviđaju izglasati financiranje samo do 8. veljače.

Takav bi rok omogućio predsjedniku Trumpu da s Kongresom postigne dogovor o zidu, objasnili su u ponedjeljak demokrati, kako prenosi agencija AFP.

Međutim, ako zakon prođe u Zastupničkom domu, ide na glasanje u Senat gdje republikanci imaju većinu.

“Senat neće poslati predsjedniku nešto što on ne bi potpisao”, rekao je glasnogovornik Senata, vođa republikanaca Mitch McConnell.

Demokratski zakoni prva su velika bitka koju demokrati počinju protiv Trumpa i McConnella od siječnja kada u Zastupničkom domu raspolažu većinom.

“Dok predsjednik Trump vuče naciju u drugi tjedan Trumpove blokade (shutdown) i sjedi u Bijeloj kući ‘tvitajući’, a istodobno ne nudi nikakav plan koji bi bio prihvatljiv za oba doma Kongresa, demokrati se trude izvući zemlju iz tog meteža” napisali su u zajedničkom priopćenju Nancy Pelosi, predsjednica demokrata u Zastupničkom domu i vođa demokrata u Senatu Chuck Shcummer.

Pelosi Trumpov zid naziva nemoralnim, nedjelotvornim i skupim.

Demokrati se nadaju da će njihov pristup financiranju u dva dijela dovesti Senat u tešku poziciju. Ako Senat odbaci financiranje ministarstava koja nisu povezana sa sigurnošću granica, tada bi republikanci bili krivi jer nisu osigurali plaće za oko 800.000 vladinih službenika koji bi u tom slučaju bili taoci Trumpova zahtjeva za zid.

Riječ je o agencijama koje uključuju ministarstvo poljoprivrede, transporta, trgovine, pravosuđa i unutarnjih poslova.

Financijski paket za domovinsku sigurnost uključuje 1,3 milijarde dolara za gradnju zida i oko 300 milijuna dolara za sigurnosno opremanje, kao što su nadzorne kamere i druga tehnologija.

Trump redovito ističe da je zid presudan za borbu protiv ilegalne imigracije i krijumčarenje oružja i da granična sigurnost ne može postojati “bez čvrstog i snažnog Zida”.

Trump je otkazao odlazak na Floridu i ostao u Bijeloj kući dok su mu supruga i njihov sin Baron otputovali provesti blagdane u privatnoj rezidenciji Mar-a-Lago na Flroidi.

Poručio je demokratima da je otvoren za razgovore i čeka ih u Washingtonu “spreman, voljan i sposoban”.

Dužnosnici Bijele kuće nisu odgovorili na email kojim su novinari zatražili odgovor je li u izravnoj komunikaciji s demokratskim vođama.

Pelosi nije službeno bila u Bijeloj kući od 11. prosinca, kada su ona i Schumer održali polemički sastanak s Trumpom u Ovalnom uredu Bijele kuće, rekli su demokratski asistenti. Za Schumera su rekli da se nije čuo ni s kim iz Bijele kuće od 22. prosinca kada se susreo s potpredsjednikom Mikeom Pencom i novim predstojnikom predsjednikova ureda Mickom Mulvaneyem.

(Hina)

 

Trump prijeti zatvaranjem granice s Meksikom ako Kongres ne odobri novac za zid

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska će suditi sucima i tužiteljima iz doba komunizma

Objavljeno

na

Objavio

Poljska traži da se pokrene sudski postupak protiv sedam sudaca i tužitelja iz vremena komunizma, koji su zatvarali pro-demokratske borce tijekom osamdesetih godina, objavili su tamošnji predstavnici pravosuđa. Zahtjevi specijalnih povijesnih tužitelja Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), upućeni su sudu.

Ministar pravde Zbignjev Zjobro je rekao kako vlasti žele oduzeti imunitet trojici sudaca i četvorici tužitelja, koji su kako kažu nezakonito lišili slobode one koji su prosvjedovali protiv tadašnje vlasti, prenio je AP.

Zjobro nije otkrio njihova imena, ali je rekao da su dvojica sudaca donedavno bili aktivni u Vrhovnom sudu.

Poljska desničarska stranka Pravo i pravda traži kaznu i uklanjanje iz javnog života pravosudnih dužnosnika iz komunističke ere. Iz IPN kažu da je najmanje deset ljudi završilo u zatvoru, tijekom 1981-1982, uključujući i dva srednjoškolca koji su uhvaćeni da su crtali anti-režimske grafite.

 

Ivo Lučić: Doći će vrijeme kada će se i sudu suditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari