Pratite nas

Kronika

Margareta Matijević – Znanstvenica s četiri diplome i doktorskom titulom koja kopa po kontejnerima trag je naše nečiste savjesti

Objavljeno

na

Ima već više od četiri godine kako je u Večernjem listu objavljen potresan članak o našoj znanstvenici dr.sc. Margareti Matijević, tekst nakon kojega se čovjek koji ga pročita ne može osjećati dobro. Ako ima i trunku ljudskog poštenja, savjesti i morala. (Vidi: https://www.vecernji.hr/vijesti/s-cetiri-diplome-zivim-od-papira-plasticnih-boca-i-stare-krame-993636; stranica posjećena 14.5.2019.)

No, čini se da u Lijepoj našoj baš i nema previše takvih – pogotovu na mjestima na kojima se odlučuju sudbine intelektualaca i znanstvenika. Nepotizam, korupcija, moralno-politička podobnost, to je ono što uglavnom (uz časne izuzetke) određuje sudbinu, karijere i društveni položaj onih koji bi morali biti “motor razvoja” Hrvatske (kako to tvrde naši demagozi i farizeji počevši od Pantovčaka preko Markova trga do ministarstava i drugih državnih institucija) i savjest ovog društva (po mome osobnom mišljenju – a što oni nikad ne kažu).

Ako za takvu znanstvenicu kakva je dr.sc. Margareta Matijević u Hrvatskoj nema posla, nije li vrijeme upitati se:

Tko na katedrama naših fakulteta, u znanstvenim institucijama i sustavu odgoja i obrazovanja drži tisuće mediokriteta, nesposobnih i nekompetentnih uhljeba koji ne samo da ničim ne doprinose ovom društvu nego ne rijetko rade na štetu svih nas? One kojima povijest i znanost služe samo kao pomoćno sredstvo za vođenje ideoloških ratova i obranu vlastitih pozicija?

Tko ih tamo drži i zašto?

U znanstvenim krugovima i intelektualnom miljeu imamo čitavu plejadu plagijatora, politikanata, smutljivaca i nemoralnih likova koji su titule stekli na krajnje sumnjiv način i ne znaju sklepati prosto-proširenu rečenicu, kamo li suvislo izraziti ono što misle (ako su uopće u stanju i misliti), a odbacujemo pametne, sposobne, moralne i čestite ljude čija je jedina “mana” što su vrijedno učili, radili i trudili se u uvjerenju da će to što su postigli društvo znati cijeniti.

Zašto dopuštamo da nam intelektualci takvog formata kao što je Margareta kopaju po kontejnerima, skupljaju boce i prodaju polovne stvari kako bi preživjeli i zaradili za koru kruha, dok paraziti i jeftini politikanti odlučuju o našim i njihovim sudbinama!?

Dragi moji Hrvati (branitelji, državotvorci i svi ostali) mate li grižnju savjesti zbog toga što nas je ta bagra dovela u položaj da smo postali sukrivci za brojne ljudske sudbine i suodgovorni zbog nepravdi koje se iz dana u dan čine?

Jesmo li toliko zaglibili u vlastitom konformizmu i obnevidjeli od egoizma da više ne vidimo ništa osim vlastitih interesa i koristi?

Ne znam gdje je danas Margareta i je li se išta promijenilo u njezinom životu što bi joj vratilo nadu i dostojanstvo. Ne znam ni to je li otišla na prekvalifikaciju za pedikerku i pronašla bilo kakav posao. Ne znam je li joj se popravilo zdravlje (jer imala je ozbiljnih problema s kukovima – uz nekoliko drugih dijagnoza i 70% tjelesnog oštećenja). Samo znam da me je SRAM. Sram me je iako nisam izravni krivac za sve što joj se događa. Sram me je što sve ove godine šutim o tim pojavama. Sram me je i zbog svih drugih koji jednako šute kao i ja.

A ne bismo smjeli šutjeti! Naš bi se glas morao čuti! Jer nije ljubav prema Hrvatskoj prosipati žuč u političkoj areni (koja sve više sliči smrdljivoj baruštini), nadmudrivati se, voditi beskonačne polemike i bitke s neistomišljenicima, izbacivati parole i floskule, dijeliti se u navijačke tabore, “vaditi oči” jedni drugima zbog trivijalnih pojava i nevažnih stvari, dopuštati da našim mišljenjem i osjećajima manipuliraju oni koji nam nameću izmišljene i bizarne “afere”…

To nije ljubav prema Hrvatskoj!

Ljubav prema Hrvatskoj je solidarnost, osjećaj obveze prema bližnjemu, dizanje glasa protiv nepravde, nejednakosti, diskriminacije, protiv svega što je trulo, lažno i nagriza nas poput opake i neizlječive bolesti, javni protest protiv svega onoga što navodi tisuće Hrvata na bijeg iz Domovine! Ljubav prema Hrvatskoj je borba za dostojanstvo, ali ne samo vlastito, nego i ljudi kojima smo okruženi i prije svega bitka za ISTINU!

U ime te istine, pravde i ljudskog dostojanstva podsjećam na slučaj dr.sc. Margarete Matijević koja je kao najbolji i posebno nadareni student u naraštaju i izuzetno vrijedna znanstvena suradnica s doktoratom i završena četiri fakulteta potjerana iz Hrvatskog instituta za povijest koji joj je zauvijek zalupio vrata!

Ne znam hoće li tko od odgovornih iz ove institucije osjetiti barem nelagodu (ako ne sram) zbog tako neljudskog odnosa prema znanstvenici koja je u nešto više od deset godina napravila ono što većina njih ne bi bila u stanju ni za tri svoja života.

Spavaju li mirno oni koji su joj učinili nepravdu i izbacili je na ulicu samo zato da bi svojim rođacima i onima koji su im bliži srcu osigurali karijere i državni novac za znanstvene projekte?

Volio bih znati gdje je sad i što radi dr.sc. Margareta Matijević čiji su me znanstveni radovi oduševljavali i za koju sam čvrsto uvjeren da bi dobila zasluženo mjesto u znanstvenoj zajednici bilo koje zemlje (izuzev Hrvatske). Je li završila i objavila svoju knjigu priča “Pod Orlovcem”, kako je sa zdravljem (zadnja objava na fb profilu je od 16. srpnja 2018.) i peku li je još uvijek nanesene nepravde? Je li izgubila vjeru u Domovinu ili još uvijek sanja onu našu željenu i pravednu Hrvatsku koja će znati cijeniti sve koji rade za njezino dobro i podnose žrtvu?

Evo kratkog životopisa i Bibliografije dr. sc. Margarete Matijević (sa stranica Hrvatskog instituta za povijest) i molim sve one koji čitaju ovaj tekst da obrate pozornost na detalje (kako iz životopisa, tako i one vezano za njezine objavljene znanstvene radove i knjige) i pokušaju odgovoriti na pitanje:

Kuda ide naša Hrvatska ako odbacuje ovakve znanstvenike? I nisu li teme koje je obrađivala (možda) uzrokom da je postala nepoželjna u instituciji u kojoj je vrijedno, marljivo i stručno radila? Je li jedini njezin “grijeh” to što je tragala za ISTINOM i nije posustajala u tomu?

Ne ogledaju li se upravo u sudbini Margarete Matijević i sve one brojne sudbe naših znanstvenika koji u naivnom uvjerenju da je znanstvena istina iznad svega, na kraju bivaju odbačeni i izopćeni iz društva samo zato što su tragali za njom?

dr. sc. Margareta Matijević, znanstvena suradnica

e-pošta: [email protected]

Margareta Matijević rođena je 19. lipnja 1975. godine u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina. Od 1993. trajno je nastanjena u Republici Hrvatskoj. Osnovnu i dio srednje škole završila je u rodnom gradu, a maturirala je na Medicinskoj školi na Sušaku 1994. godine. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2001. godine studij jednopredmetne povijesti s temom Izvori i literatura o Bihaću do 1592. godine te stekla zvanje profesora povijesti. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 2004. godine petogodišnji studij teologije obranivši tezarij i diplomski rad na katedri crkvene povijesti s temom: Različitost stajališta Strossmayera i Račkog na temelju međusobne Korespondencije te stekla zvanje diplomiranog teologa. Kao studentica bila je dobitnica Rektorove nagrade za izrađeni rad na temu “Odnos Srpske pravoslavne crkve prema Domovinskom ratu u Hrvatskoj 1991.-1995.” Na studiju teologije stipendirana je od Hrvatskog društva katoličkih novinara za koje je prošla i novinarsku naobrazbu i neko vrijeme surađivala na Hrvatskom katoličkom radiju u sklopu emisija “Povijestice”. Na studiju povijesti bila je dobitnica državne stipendije u kategoriji posebno nadarenih studenata. Od ožujka 2002. radi kao znanstvena novakinja na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću čiji je voditelj bio dr. sc. Jure Krišto. Uže područje njezinog znanstvenog interesa je djelovanje vjerskih zajednica u komunizmu, ali bavi se i drugim temama. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranila je u studenom 2006. magistarski rad s temom Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Države Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-državnim odnosima 1944.-1948.” Na istom fakultetu 2011. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961.“ U razdoblju od ak. god. 2000/01.-2004/05. sudjelovala je u izvođenju nastave na studiju kroatologije na Hrvatskim studijima u okviru kolegija Hrvatski nacionalni identitet u europskom kontekstu čiji je nositelj bio pok. prof. dr. Eduard Kale. Sudjelovala je na četiri domaća i tri međunarodna znanstvena skupa. Objavila je pedesetak prikaza i recenzija knjiga u znanstvenim i stručnim časopisima, te novinama. Uz znanstveni bavi se i književnim radom, uglavnom objavljujući kraću prozu.

(Izvor: http://www.isp.hr/devetnaesto-stoljece/; stranica posjećena 14.5.2019.)

Margareta Matijević
(250516)

 
 
Autorske knjige (1)
Poglavlja u knjizi (2)

Znanstveni radovi u drugim časopisima (7)
Ostali radovi u drugim časopisima (34)
Radovi u postupku objavljivanja (1)

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. (2)
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom (1)
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije (1)
Sažeci u zbornicima skupova (1)

Neobjavljena sudjelovanja na skupovima (4)
Disertacije (1)
Magistarski radovi (1)
Diplomski radovi (1)

Druge vrste radova (3)

 
 
  Autorske knjige
 
1. Matijević, Margareta.
Između partizana i pristojnosti – Život i doba Svetozara Rittiga (1873.-1961.) .
Zagreb : Plejada, 2017. (monografija).
 
  Poglavlja u knjizi
 
1. Matijević, Margareta.
Odnos Komisije za vjerska pitanja i bosansko-srijemskoga biskupa Antuna Akšamovića // Zbornik u čast Hrvoja Matkovića / Matković, Stjepan (ur.).
Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005. Str. 185-193.
2. Matijević, Margareta.
Recepcija Srba i Srbije u katoličkom vjerskom tisku 1980.-1991. // Dijalog povjesničara-istoričara / Fleck, Hans Georg ; Graovac, Igor (ur.).
Zagreb : Zaklada Friedrich Naumann, 2005. Str. 469-486.
 
  Znanstveni radovi u drugim časopisima
 
1. Akmadža, Miroslav; Matijević, Margareta.
Odnos biskupa Antuna Akšamovića prema komunističkoj vlasti. // Časopis za suvremenu povijest38 (2006) , 2; 433456 (članak, znanstveni).
2. Matijević, Margareta.
Religious communities in Croatia from 1945 to 1991 : social causality of the dissent between communist authorities and religious communities’ leadership. // Review of Croatian history2 (2006) , 1; 117140 (članak, znanstveni).
3. Matijević, Margareta.
Građa o Nijemcima i Austrijancima u fondu Komisije za vjerska pitanja 1945.-1946.. // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice …12 (2005) ; 253258 (članak, znanstveni).
4. Matijević, Margareta.
Gadna kukavica švapska – slika vojnokrajiških časnika njemačkog podrijetla u hrvatskoj historiografiji i književnosti. // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice11 (2004) ; 233240 (pregledni rad, znanstveni).
5. Matijević, Margareta.
Svetozar Rittig – teolog i političar. // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice10 (2003) , 10; 9197 (pregledni rad, znanstveni).
6. Matijević, Margareta.
Franz Pfanner (1825.-1909.) ili kratko o doprinosu njemačkih trapista gospodarskom razvitku banjalučkog kraja. // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice …9 (2002) ; 279286 (pregledni rad, znanstveni).
7. Matijević, Margareta.
Stepinčev “dossier” Svetoj Stolici (31. 05. 1943.). // Croatica Christiana periodica21 (1997) , 40; 107139 (članak, znanstveni).
 
  Ostali radovi u drugim časopisima
 
1. Matijević, Margareta.
Vera Katz, Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945. – 1953., Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., 432 str.. // Časopis za suvremenu povijest46(2014) , 2; 399401 (prikaz, stručni).
2. Matijević, Margareta.
Svakodnevni život pod okupacijom 1941-1944.: iskustvo jednog Beograđanina, prir. Nataša Milićević, Dušan Nikodijević, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, 2011., 894 str.. // Časopis za suvremenu povijest46 (2014) , 1; 201203 (prikaz, stručni).
3. Matijević, Margareta.
Branka Doknić, Kulturna politika Jugoslavije 1946-1963, Službeni glasnik, Beograd, 2013., str. 335. // Časopis za suvremenu povijest46 (2014) , 3; 600603 (prikaz, stručni).
4. Matijević, Margareta.
Ivica Zvonar, Mons. dr. Fran Barac (1872.-1940.) Život i djelo, Zagreb 2012. // Pilar – Časopis za društvene i humanističke studije14 (2012) , 2; 136138 (prikaz, stručni).
5. Matijević, Margareta.
Međuratni Split. // Hrvatska revija10 (2010) , 2; 118120 (prikaz, stručni).
6. Matijević, Margareta.
Trapisti u Banjoj Luci. // Hrvatska revija10 (2010) , 1; 7279 (popularno-znanstveni rad, stručni).
7. Matijević, Margareta.
Prešućene žrtve Đakova i Đakovštine u Drugom svjetskom ratu i poraću, prir. Mato Lukačević et al. (Đakovo –Slavonski Brod: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Podružnica Osijek, Ogranak Đakovo, Magnus, 2007.. // Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest8 (2008) , 1; 649651 (prikaz, stručni).
8. Matijević, Margareta.
Barani u Mlecima. // Marulić : hrvatska književna revija42 (2008) , 2; 384386 (prikaz, stručni).
9. Matijević, Margareta.
Rudari, kovači i drvosječe. // Hrvatska revija7 (2007) , 4; 112119 (popularno-stručni rad, stručni).
10. Matijević, Margareta.
Hrvati u državi bratstva i jedinstva. // Hrvatska revija7 (2007) , 2; 146147 (prikaz, stručni).
11. Matijević, Margareta.
Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević, ur. Damir Agičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2003., 571 str.. // Časopis za suvremenu povijest37 (2005) , 2; 549550 (prikaz, stručni).
12. Matijević, Margareta.
Ivica Golec, Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno-kulutrno središte Banske krajine (1778.-1871.) Sisak 2003.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu53 (2004) , 28; 247-249 (prikaz, stručni).
13. Matijević, Margareta.
Jakša Raguž, Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu, Metković – Zagreb 2004., 520 str.. // Časopis za suvremenu povijest36 (2004) , 3; 12551258 (prikaz, stručni).
14. Matijević, Margareta.
Iz prošlosti hrvatskog sela. // Hrvatska revija4 (2004) , 1; 113115 (prikaz, stručni).
15. Matijević, Margareta.
Radmila Radić, Država i verske zajednice 1945.-1970. I. II., Beograd, 2002, 1125 str.. // Časopis za suvremenu povijest35 (2003) , 3; 1076-1088 (recenzija, stručni).
16. Matijević, Margareta.
Husnija Kamberović, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918.. // Časopis za suvremenu povijest35 (2003) , 2; 643-645 (prikaz, stručni).
17. Matijević, Margareta.
Hrvatska u doba kneza Branimira (zbornik radova), Zadar 2002.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu24 (2003) , 51; 234-236 (prikaz, stručni).
18. Matijević, Margareta.
Suzana Leček, Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918-1941, Zagreb 2003.. // Povijest u nastavi1 (2003) , 2; 263-265 (prikaz, stručni).
19. Matijević, Margareta.
Zbornik o Tomi Babiću, Šibenik-Zagreb 2002.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u ZagrebuXXVI (2003) , 51; 236239 (prikaz, stručni).
20. Matijević, Margareta.
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 19, Zagreb 2001., 364 str.. // Povijesni prilozi22 (2003) , 24; 292293 (prikaz, stručni).
21. Matijević, Margareta.
Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 17, Državni arhiv u Splitu, Split 2001., 367 str.. // Povijesni prilozi22 (2003) , 24; 292293 (prikaz, stručni).
22. Matijević, Margareta.
Ivan Pažanin, Školstvo trogirskog kraja u XIX. i XX. st. – Zagreb ; Zadar ; Trogir: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru: Matica hrvatska, 2001., 82 str.. // Časopis za suvremenu povijest35 (2003) , 1; 327328 (prikaz, stručni).
23. Matijević, Margareta.
Miroslav Perišić, Valjevo grad u Srbiji krajem 19. veka (1870-1903), Beograd-Valjevo 1998.. // Časopis za suvremenu povijest34 (2002) , 3; 1007-1008 (prikaz, stručni).
24. Matijević, Margareta.
Stipan Trogrlić, Katolički pokret u Istri: 1895. – 1914., Hrvatski studiji – Studia Croatica, Zagreb 2000., 147 str.. // Časopis za suvremenu povijest34 (2002) , 1; 244246 (prikaz, stručni).
25. Matijević, Margareta.
Lovorka Čoralić, Hrvatski tragovi u Mlecima, Zagreb 2002.. // Marulić : hrvatska književna revija35 (2002) , 3; 603604 (prikaz, stručni).
26. Matijević, Margareta.
Ivica Golec, Povijest školstva u Petrinji 1700.-2000., Petrinja 2000.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu25 (2001) , 47; 295297 (prikaz, ostalo).
27. Matijević, Margareta.
Hrvatska 1848. i 1849., Zbornik radova, glavni urednik Mirko Valentić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2001., 378. str.. // Časopis za suvremenu povijest33(2001) , 2; 515519 (prikaz, stručni).
28. Matijević, Margareta.
Pejo Ćošković, Susret sa zagubljenom poviješću: područje Bosanske Gradiške u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 2001., 212 str.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu25 (2001) , 48; 171172 (prikaz, stručni).
29. Matijević, Margareta.
Zbornik Odsjeka za povijesne i društvene znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol.18, Zagreb 2000.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu25 (2001) , 48; 173175 (prikaz, stručni).
30. Matijević, Margareta.
Zbornik o Pavlu Posiloviću, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik, Hrvatski studiji Zagreb, Šibenik – Zagreb 2001., 262 str.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu25 (2001) , 48; 175177 (prikaz, stručni).
31. Matijević, Margareta.
Hrvatska srednjovjekovna diplomacija, Zbornik Diplomatske akademije, Diplomatska akademija MVP RH, Zagreb 1999., 284 str.. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu25 (2001) , 47; 292295 (prikaz, stručni).
32. Matijević, Margareta.
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti HAZU 17/1999. // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu24 (2000) , 46; 265-268 (prikaz, stručni).
33. Matijević, Margareta.
Hrvatska srednjovjekovna diplomacija, Zbornik Diplomatske akademije, Diplomatska akademija MVP RH, Zagreb 1999., 284 strani. // Annales: Anali za istrske in mediteranske študije. Series historia et sociologia22 (2000) , 2; 591593 (prikaz, stručni).
34. Matijević, Margareta.
Jadranka Damjanov, ur., Zrinski i Europa, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb 2000.. // Povijesni prilozi19 (2000) , 19; 272274 (prikaz, stručni).
 
  Radovi u postupku objavljivanja
 
1. Matijević, Margareta.
Zlatno doba opatije „Marija Zvijezde“ – uprava i djelovanje opata Dominika Assfalga (1894.—1920.). // Zbornik „Trapisti u Banjoj Luci – Europa u Bosni i Hercegovini“.. (2017.).
 
  Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec.
 
1. Matijević, Margareta.
Žepče i žepački kraj u arhivskim fondovima Nezavisne Države Hrvatske // Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija Žepče 1458.-2008. / Slišković, Slavko (ur.).
Zagreb, Žepče : Hrvatski institut za povijest, Općina Žepče, 2010. 205-218 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
2. Matijević, Margareta.
Recepcija krstjana u udžbenicima SR Bosne i Hercegovine i SFRJ // Fenomen „krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Humu / Franjo Šanjek (ur.).
Zagreb, Sarajevo : Hrvatski institut za povijest, Institut za istoriju, 2005. 669-683 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
 
  Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom
 
1. Matijević, Margareta.
Katolička crkva na Baniji/Banovini i Kordunu od 1939. do 1941. godine // „Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941. godine? Svjedočanstva i kultura sjećanja” / Roksandić, Drago ; Ranić, Ilija (ur.).
Zagreb : FF Press-Plejada, 2017. (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
 
  Radovi u zbornicima skupova bez recenzije
 
1. Matijević, Margareta.
Recepcija Hrvatske i Hrvata u pravoslavnome vjerskom tisku 1980.-1991. // Međunarodni skup Dijalog povjesničara -istoričara 8 / Gamser, Dušan ; Graovac, Igor (ur.).
Zagreb : Zaklada Friedrich Naumann, 2004. 299-317 (predavanje,objavljeni rad).
 
  Sažeci u zbornicima skupova
 
1. Matijević, Margareta.
“Župnik svetog Marka i 1918. godina – političko i crkveno djelovanje dr. Svetozara Rittiga u događajima 1918.” // .
(predavanje,sažetak,znanstveni).
 
  Neobjavljena sudjelovanja na skupovima
 
1. Matijević, Margareta.
Dnevnik Antuna Bauera kao izvor za povijest 1914. godine // 1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji.
(predavanje,domaća recenzija,neobjavljeni rad,znanstveni).
2. Matijević, Margareta.
Baruni Brnjakovići od Olova (1653.-1885.) // .
(predavanje,neobjavljeni rad,znanstveni).
3. Matijević, Margareta.
«Židov – opća ocjena nepotreban» // .
(predavanje,neobjavljeni rad,znanstveni).
4. Matijević, Margareta.
„Dajte im vi jesti!“ Prilog životopisu isusovca Josepha Müllera“. // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice.
(predavanje,neobjavljeni rad,znanstveni).
 
  Disertacije
 
1. Matijević, Margareta.
Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga (1873.-1961.) / doktorska disertacija.
Zagreb : Filozofski fakultet, 23. 03. 2011., 274 str. Voditelj: Akmadža, Miroslav.
 
  Magistarski radovi
 
1. Margareta Matijević.
Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Države Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-državnim odnosima 1944.-1948. / magistarski rad.
Zagreb : Filozofski fakultet, 16. 11. 2006., 165 str. Voditelj: Akmadža, Miroslav.
 
  Diplomski radovi
 
1. Margareta Matijević.
Izvori i literatura o Bihaću do 1592.godine / diplomski rad.
Zagreb : Hrvatski studiji, 20.10. 2001., 64 str. Voditelj: Ančić, Mladen.
 
  Druge vrste radova
 
1. Kostanić, Niko; Džidić, Lada; Matijević, Margareta.
“Sve za vjeru i domovinu” Josip Juraj Strossmayer, 2015. (suradnja na scenariju).
2. Matijević, Margareta.
Trapisti i Marija Zvijezda, 2010. (katalog).
3. Mujadžević, Dino; Matijević, Margareta.
Jakić, Živko, povjesničar (1882-1953), 2005. (enciklopedijski članak).

 

(Izvor: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=314060; stranica posjećena 14.5.2019.)

Zlatko Pinter

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dr. sc. Vukelić o ubijenoj djeci u Domovinskom ratu: Najmlađa žrtva je imala svega dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Predavanje „Ukradeno djetinjstvo – djeca ubijena u Domovinskom ratu na području Sisačko-moslavačke županije“ održala je u četvrtak 23. svibnja u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničarka doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, predstojnica Odsjeka za povijest Hrvatskih studija. Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Na početku predavanja Vukelić je rekla kako je kao suvremenica Domovinskog rata ostala šokirana kada je shvatila da tema stradanja civilnih žrtava, a posebno djece, 25 godina nakon završetka rata nije adekvatno obrađena. „Ja sam bila sigurna da je brojka ubijene djece već odavno utvrđena, ali međutim to nije tako, iako su brojne institucije imale moralnu obvezu i prema žrtvama i prema njihovim obiteljima to učiniti. U početnim istraživanjima otkrila sam da najtočnije podatke imaju, ne državne institucije i uprave, već udruge civilnih žrtava Domovinskog rata. Utvrđivanje ovih činjenica jedan je od projekta Hrvatskih studija i čeka nas velik posao. Rekla bih da se trenutno nalazimo na sredini tog istraživanja i nadam se da ćemo kroz pet godina doći do neke konačne brojke“, ustvrdila je predavačica i dodala kako je veliki problem nedostatak konsenzusa među povjesničarima oko metodologije istraživanja, davši za primjer žrtve stradale od minsko-eksplozivnih naprava koje neki ne svrstavaju u žrtve rata već to čine samo s onima koji su stradali u direktnim sukobima.

Vukelić je rekla i kako je trenutno prema popisu Ministarstva zdravstva tijekom rata poginulo i umrlo od posljedica stradanja 4137 civilnih žrtava, ali i upozorila kako u to nisu uključeni civili koji su ekshumirani i identificirani iz masovnih grobnica na području RH. „Dakle ni tu nemamo apsolutne brojke jer nisu sve masovne grobnice istražene. Smatra se da u njima ukupno postoji oko 2500 civilnih žrtava pa bi se ta brojka mogla popeti na oko 6500 osoba. Ovdje također nema ni broja civilnih žrtava, uglavnom Hrvata, koji nisu uspjeli pobjeći ili nisu željeli napustiti svoj dom na okupiranom području te su ubijeni. Znamo kako se i tu radi o ne tako malim brojkama. Nužno je potrebno precizno i pouzdano popisati žrtve jer će se uskoro pojaviti neki drugi popisi koji negiraju Domovinski rat, svi i svatko se prozivaju civilnim žrtvama, a sve zbog obeštećenja“.

Vukelić je rekla i kako je specifičnost ovog rata što djeca nisu bila izostavljena iz ratnih strahota već su bila na prvoj crti bojišnice. „Ratu je bilo izloženo milijun djece, dok ih je šest stotina tisuća bilo direktno pogođeno ratom. Mnogima su ubijeni roditelji ili netko iz obitelji, razoreni su im domovi. Vladin izvještaj iz 1996. godine prvi je donio brojke o ubijenoj djeci na području Republike Hrvatske. Tu se govorilo o nešto više od 300 ubijene djece, već nakon pet godina došlo se do brojke od 350, a danas se govori o oko 400 ubijene djece. Najviše djece je ubijeno u prvih 6 mjeseci agresije na Republiku Hrvatsku i to njih 110. Najmlađe dijete koje je stradalo imalo je svega dva mjeseca, a najčešće su stradala usred zrakoplovnih i topničkih napada te vatrenog oružja. Strašno je da u ovo suvremeno vrijeme mi nemamo knjigu mrtvih i točne podatke. Jedini od podataka koji su poprilično precizno vođeni su oni iz bolnica, a koji govore da je ranjeno 1260 djece…“

Govoreći o Sisačko-moslavačkoj županiji predavačica je rekla kako se prema trenutnom privremenom popisu radi o više od 25 ubijene djece. Navodeći inicijale djece te mjesto i načine kako su poginuli upozorila je i kako je iz popisa vidljivo o kakvom je tu zapravo ratu bilo riječ gdje su mučene i ubijene cijele obitelji. „Dobro se podsjetiti kako je 54% teritorija ove županije bilo okupirano te je s tog područja protjerano 50 000 Hrvata i 4 000 stanovnika drugih nacionalnosti. O obimu stradanja na samom području Banovine govori i to da je do sada pronađeno 37 masovnih grobnica te je ekshumirano 570 osoba, od čega je 430 identificirano, a 361 osoba još se vodi kao nestala.

Civilne žrtve mahom su bile nemoćne starije osobe i obitelji, a karakter ovog rata dodatno osvjetljuje i brojka da je ubijeno tri puta više civila od vojnika i policajaca, njih 1600. Ovo je bolna tema, ali mi moramo definirati broj naših žrtava kako se u skoroj budućnosti ne bi izjednačila žrtva i agresor. Treba reći kako su ova djeca ubijena od agresora usred terorističkog čina i to je prava istina“ rekla je Vukelić te je na kraju upoznala okupljene s pokrenutom inicijativom za proglašenjem spomendana djece stradale u obrambenom Domovinskom ratu, a kojim bi se dao zasluženi pijetet ubijenima.

Izvor: Sisačka biskupija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Sjećanje na žrtve partizansko komunističkih zločina u svibnju 1945. u Gornjoj Kustošiji

Objavljeno

na

Objavio

Ove nedjelje, 19. svibnja 2019 godine, kod spomen-obilježja žrtava komunističkih zločina stradalih 1945. te ekshumiranih iz masovne grobnice u Gornjoj Kustošiji, već tradicionalno je obilježen Dan sjećanja na žrtve komunističkog režima na lokaciji Gornja Kustošija.

Na njivi na kojoj je postavljeno spomen obilježje, 9. svibnja 1945. partizansko komunistički zločinci bez suda i zakona zvjerski su pobili 17 ljudi, velikom većinom mladih ranjenika – kadeta iz obližnje bolnice na Sv. Duhu.

Osobe upućene u ove zločine govore da su zločine izvršili pripadnici 13. proleterske brigade iz istočne Hercegovine i Crne gore.
Ovom sjećanju ove nedjelje nazočili su hodočasnici kao i predstavnici političkih i društvenih institucija i organizacija. Među sudionicima je bio i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović kao i predstavnik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Gjuro Knezičić.

Kod spomen-obilježja održana je Sveta Misa za sve pokojne i nestale. Svetu Misu je predvodio vlč Robert Šreter, župnik u Šestinama održavši nadahnutu propovijed u kojoj je naveo da je ubijanje koje se dogodilo 1945 bio je ples sotonskog zla. To je bio rezultat mržnje, kazne i odmazde, a mi smo se okupili u ljubavi. Naglasio je da, iako smo razočarani u ljudsku pravdu i hrvatsku pravdu, nemojmo pokleknuti i izgubiti vjeru u Božju pravdu, jer svi na kraju stanu pred sud Božji. I oni koji su 1945 ubijali u mržnji. U propovijedi nas je pozvao da vjerujemo Bogu, od njega se ne može sakriti niti jedan zločin. Pozvao nas je da ne dopustimo da nam iz srca otmu vjeru jer vjera nas je jedina do sada i sačuvala. Naveo je da će možda Bog jednom reći da su Hrvati čudan narod koji radi protiv samoga sebe. Vjerujmo Bogu.

U propovijedi je spomenuo i bl. Alojzija Stepinca rekavši da će on biti proglašen svetim ako ne danas onda sutra. A. Stepinac je žrtva na koju se okomilo sotonsko zlo.

Svi su mu radili o glavi, sve tri države jer je bio vjeran Bogu, a Bog je jači od politike i jači je od sotonskog zla. Bl. Alojzije nije se odrekao ni vjere ni Boga ni u najtežim trenucima. Krenimo za bl. Alojzije Stepincom koliko god to koštalo.

Nakon svete Mise organizirano je druženje hodočasnika uz domaću hranu i kolače.

Vlatka Sakar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari