Pratite nas

Maria Hildingsson: “Razmišljanje u Europi polako se okreće u korist obitelji”

Objavljeno

na

Maria Hildingsson je glavna tajnica Europske federacije udruga katoličkih obitelji, FAFCE. Cilj te organizacije je istaknuti i promovirati teme koje se tiču obitelji na europskoj razini, a svoj ured imaju u Bruxellesu. “Velik broj stanovnika Europe pogođen je nedostatkom radnih mjesta, a time i manjkom novca,  siromaštvo je sve veće, a slijedom toga diljem Europe vidimo raspad obitelji i demografski pad. No, bliže se izbori za europski parlament i to će biti sjajna prilika da se nešto promijeni“, istaknula je Maria Hildingsson u nedavnom intervjuu za portugalsku stranicu actualidadereligiosa.blogspot.com.

Smatra kako je to bitno jer čak 70% zakona koji se donose u zemljama članicama EU, dolazi zapravo iz Bruxellesa. „Upravo je zato Europski parlament izravno povezan s europskim narodom“, dodala je.

„Među 28 zemalja članica EU brojne su razlike u kulturnom, povijesnom i društvenom nasljeđu i sve to utječe i na shvaćanje obitelji. No, u Europskom parlamentu postoje tri skupine zastupnika – jedni podržavaju obitelj kao zajednicu muškarca i žene, druga skupina je potpuno suprotna i za njih je obitelj svaka zajednica bez obzira na međuljudske odnose, a pritom zanemaruju činjenicu da svako dijete ima majku i oca i da je brak upravo institucija namijenjena zaštiti djece i supružnika. Pored te dvije skupine postoji još jedna, velika, koja ne obraća previše pažnje na ta pitanja. Stoga je važno biti u kontaktu s tom velikom grupom, koja je često voljna saslušati i prihvatiti razumne argumente“, opisala je Hildingsson način lobiranja.

Napomenula je da iako EU nema direktnog utjecaja na reguliranje pitanja obitelji, ima puno utjecaja na primjerice područja zapošljavanja i porodiljnog dopusta koji su s tim blisko povezani.

„Najveća opasnost za društvo je raspad obitelji i to je veliki problem diljem Europe. Mladi ljudi žele zasnovati obitelj, žele imati veze koje će trajati cijeli život te poštuju odrasle koji su dobri roditelji i koji su zadržali obitelj na okupu. Sadašnja strategija EU uključuje potrebu stvaranja radnih mjesta, no pritom ne prati i potrebe obitelji. Mi smatramo da potrebe obitelji trebaju biti na prvom mjestu te da treba stvoriti takve radne uvjete u kojima obitelj može pristojno živjeti od svojih prihoda“, istaknula je Hildingsson.

Važnom smatra i raspravu oko istosplnih brakova, posvajanja i surogat majčinstva. Primijetila je kako se tu jasno vidi podijeljenost Europe.

„Ovdje imate jednu Mađarsku i Hrvatsku koje su u svoje ustave unijele odredbu da je brak zajednica žene i muškarca. Slične zakonske odredbe imaju i još neke istočne europske zemlje i mislim da je vrijeme da oni koji odlučuju na europskoj razini čuju i te glasove te da bogatije zemlje na zapadu Europe prestanu s pritiscima prema zemljama kojima treba financijska potpora. Mogli bismo reći da je tu čak na snazi ‘bullying’, rekla je Hildingsson.

Posebno se osvrnula na događaje u Francuskoj oko definiranja obitelji rekavši kako se i tamo polako mijenja shvaćanje ove temeljne zajednice.

„Zasigurno dolazi do jedne promjene u Europi općenito, prema ljudskom dostojanstvu, poštivanju života i obitelji. Evo, prošle je godine prikupljeno gotovo dva milijuna potpisa europskih građana za inicijativu “One of Us”, kojom se traži od EU da prestane financirati istraživanja u kojima se uništava ljudski embrij. To nam pokazuje da glavni akteri ne moraju biti političari, već obični građani koji postaju svjesni da mogu učiniti razliku i imati utjecaja“, poručila je Hildingsson.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Miklenić: ‘Političke elite’ ostale bez maske

Objavljeno

na

Objavio

Nije im nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva

Hrvatski građani od nedjelje 13. svibnja do uključivo nedjelje 27. svibnja imaju priliku podržati dvije građanske inicijative koje su započele prikupljati pismene potpore za raspisivanje dvaju referenduma te imaju time priliku očitovati da se osjećaju odgovornima za boljitak stanja u Hrvatskoj.

Pružanje pismene potpore za oba ta predviđena referenduma jedna je od rijetkih prilika da svi građani, a osobito građani katolički vjernici, pokušaju utjecati na usmjeravanje i političko funkcioniranje društvenoga života u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u parlamentarnim izborima do sada vrlo je očito pokazalo da glasovi dani određenoj političkoj stranci ili određenim vrjednotama koje političke stranke u predizbornim kampanjama zastupaju mogu biti u potpunosti iznevjereni, izigrani, čak i zloporabljeni za nešto za što određeni birač nikada ne bi dao svoj glas.

Pismena potpora za raspisivanje dvaju referenduma, bude li prikupljen zakonom određen potreban broj podupiratelja, ne može ni na koji način biti iznevjerena ili zloporabljena, a može stvoriti novu izrazito demokratsku situaciju, tj. izjašnjavanje na koje bi bili pozvani svi građani s pravom glasa i na kojem bi onda mogli u duhu neposredne demokracije natjerati političare na poteze koje oni bez toga pritiska ne žele poduzeti.

Svaka osoba s pravom glasa u Hrvatskoj trebala bi se radovati zbog pokretanja referendumskih inicijativa jer one ništa unaprijed ne nameću, nego, uspiju li, pružaju priliku za slobodno izjašnjavanje i opredjeljivanje glede predmetnih pitanja.

Referendum, pružajući mogućnost da do izražaja dođe uvjerenje stvarne većina u hrvatskom društvu, nije samo izraz neposrednoga političkoga odlučivanja birača, političkoga naroda, nego je i slika stvarnih opredjeljenja u hrvatskom društvu u kojem manjine, zahvaljujući nedoraslim ili instrumentaliziranim političarima, prečesto uzurpiraju položaj većine.

Stoga je pismena potpora građanskim inicijativama za raspisivanje referenduma tek minimum koji se očekuje od svakoga čovjeka dobre volje da dadne svoj doprinos boljitku društvenoga života u Hrvatskoj.

Političari udaljeni od građana

Očekivalo bi se da su baš svi hrvatski političari i sve hrvatske političke stranke zainteresirani za stvarni boljitak društvenoga života u Hrvatskoj, no, pokazuje se, sudeći po otporu koji većina političkih stranka i političara iskazuje samim tim građanskim inicijativama koje su inicirale sadašnji postupak za raspisivanje referenduma, da su većini političara i političkih stranka važniji neki drugi ciljevi i interesi od boljitka hrvatskoga društva.

Zapanjujuća je spoznaja da su se političari u hrvatskom nominalno i formalno pluralnom i demokratskom društvu toliko udaljili od građana, od svojih birača kao da bi željeli stvoriti neku novu kastu ili neku povlaštenu klasu, što bi značilo da im je zaklinjanje na tobožnju demokraciju tek puka maska.

Iznenađujuće su riječi predsjednika Vlade: »Izborni sustav i izborno zakonodavstvo treba ostaviti predstavničkim institucijama.

Ne znam u kojoj se zemlji izborni sustav definira referendumom« jer zapravo očituju da su političari spremni o narodu odlučivati bez naroda.

Predstavničke institucije imale su punih dvadeset godina prilike ukloniti nelogičnosti, manipulacije i sprječavanje sposobnih iz izbornoga zakonodavnoga sustava, no oni koji su u njima djelovali nisu pokušali ni prstom maknuti.

Zahtjevi za promjenom izbornoga sustava u Hrvatskoj prisutni su od vremena mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske, no za njih nije bilo sluha, a nije ih željela poduprijeti ni većina medija jer je previše sljubljena s »političkim elitama« kojima je postojeći izborni sustav zapravo optimalan: ta bez muke dijele katkad do trećine glasova koji nisu bili dani njima u potporu!

Razumljivo je da je u takvim okolnostima i u takvim izbornim pravilima »političkim elitama« u interesu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja, da što manje građana iziđe na izbore i da relativni izborni pobjednici kapitaliziraju glasove onih koji su bili namijenjeni strankama ili koalicijama koje nisu dosegnule propisani izborni prag.

Osobni i grupni interes kao božanstvo

Dok je osobni i grupni interes svojevrsno božanstvo u Hrvatskoj, nije iznenađenje što su »političke elite« protiv sadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma, no političari su pokazali da mogu postupati još gore, još netolerantnije.

Čelni političari u Rijeci i mjestu Gradcu usudili su se posegnuti za apsolutno nedemokratskim mjerama te su verbalno doslovno pokušali zabraniti prikupljanje pismenih potpora za raspisivanje referenduma.

Od takvih ipak nedemokratskih i u demokratskom društvu nezamislivih stajališta i očitovanja nisu daleko ni oni čelnici lokalnih vlasti koji su odlučili naplaćivati javna mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, koji se ponašaju kao da su oni vlasnici javnoga prostora.

Hoće li sutra takvi političari početi naplaćivati uporabu javnoga prostora i za sva druga javna okupljanja? Dokle to mogu ići političari u Hrvatskoj protiv svojih građana i njihovih legalnih i legitimnih interesa?

Obje građanske inicijative samim postupkom prikupljanja pismenih potpora za raspisivanje referenduma još su jednom vrlo uspješno skinule maske s lica pripadnika »političkih elita« i velikoga dijela medija razotkrivši da im nije do stvarnoga slobodnoga čak ni očitovanja, a kamoli odlučivanja građana, da im nije nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva.

»Političke elite« stavljene su na jednostavan, demokratski test, no nisu ga položile. Hoće li barem dobronamjerni i demokratski orijentirani članovi svih političkih stranka iz toga izvući pouku za budućnost svoju, svojih političkih stranaka i Hrvatske?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati