Pratite nas

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U stečaj ide i krovna tvrtka Uljanik grupe – Uljanik d.d.

Objavljeno

na

Objavio

Trgovački sud u Pazinu u petak odlučio je otvoriti stečaj Uljanika d.d.

Uljanik d.d. krovno je društvo Uljanik grupe i stopostotni vlasnik 11 tvrtki u okviru grupe, a većinski je vlasnik i riječkog 3. maj Brodogradilišta, u kojemu drži 87 posto dionica. “Razlozi za stečaj su toliko očiti da, nažalost, nema mogućnosti druge odluke”, kazao je sudac.

U stečaj ide i krovna tvrtka Uljanik grupe – Uljanik d.d., odlučio je Trgovački sud u Pazinu. Uljanik d.d. u neprekidnoj je blokadi 199 dana i račun mu je, po najnovijim podacima, blokiran zbog duga od 98 milijuna kuna, istaknuto je na današnjem ročištu u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka.

Sudac Damir Rabar rekao je kako nema olakotnih okolnosti, nema prostora da se situacija u tvrtki poboljša.

Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić istaknuo je kako od kineskih partnera nije pristigla nikakva ponuda osim najave dolaska tehničkog tima njihovim inženjerima radi razmatranja buduće tehničke suradnje. Po riječima suca Rabara, ta suradnja može se ostvariti i nastaviti i u stečaju.

Otvaranjem stečaja Uljanika d.d. sve ovlasti u tvrtki, koja ima 20 zaposlenih, preuzima stečajni upravitelj Damir Majstorović.

“Dogodio se stečaj, neki sada trljaju ruke, misle da nema ni sindikata i da mogu što hoće, lešinari sad trljaju ruke… Neka računaju da sindikat neće tek tako dozvoliti da uđu u Uljanik i pustiti ih da rade sto hoće, sindikat je tu”, rekao je predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac nakon ročišta, piše N1.

Na pitanje tko su lešinari, Cerovac je rekao: “O tom, potom.”

“U tom nekom razdoblju Uljanik d.d. trebao bi profunkcionirati po stečajnom zakonu. Postoji okvir prema kojem će tvrtka funkcionirati da se sustav koliko-toliko održi i da se sačuva imovina.  Vjerujem da je značajno za sve vjerovnike i za hrvatsku državu da se brodovi održe. Vodimo pregovore sa svim naručiteljima…”, kazao je Emil Bulić.

Uljanik d.d. krovno je društvo Uljanik grupe i stopostotni vlasnik 11 tvrtki u okviru grupe, a većinski je vlasnik i riječkog Brodogradilišta 3. maj , u kojemu drži 87 posto dionica.

Djelatnost Uljanika d.d. isključivo je upravljačka pa ustvari i ovisi o radu ostalih članica grupe, a stečaj nad tom krovnom tvrtkom otvoren je nakon što je nekoliko članica već završilo u stečaju. Tako je početkom tjedna stečaj otvoren nad jednom od najvažnijih tvrtki iz sastava grupe – Uljanik Brodogradilištem.

Hoće li i nad drugim brodogradilištem iz sastava grupe, riječkim 3. majem biti otvoren stečaj, znat će se na ročištu koje je na Trgovačkom sudu u Rijeci zakazano za 5. lipnja.

Prijedlog za otvaranje stečaja nad Uljanikom d. d. podnijela je 5. ožujka Fina i to zbog evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, a račun je tada bio blokiran zbog dugovanja u iznosu od 28,2 milijuna kuna.

Privremeni stečajni upravitelj Uljanika d.d. Damir Majstorović u svom je izvješću od 24. travnja utvrdio da ta krovna tvrtka Uljanik grupe ispunjava oba razloga za otvaranje stečajnog postupka – nesposoban je za plaćanje i prezadužen.

O pokretanju stečaja nad Uljanikom d.d. trebalo se odlučivati i na ročištu održanom 3. svibnja, ali je to ročište odgođeno za 17. svibnja kako bi se dobila konačna odluka potencijalnog kineskog partnera za pulsko i riječko brodogradilište.

Naime, krajem travnja i početkom svibnja Uljanik i 3. maj posjetilo je izaslanstvo China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC), a iako se njihova odluka očekivala u roku desetak dana, ona još nije poznata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari