Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Kriza nam je velika prilika

Objavljeno

na

–  Da ovi podaci s kojima raspolažemo pokazuju da je u prva 3 dana ovoga tjedna i kada ih usporedimo s prva tri dana prošloga tjedna pokazuje rast od 22%. No to je još uvijek pad od oko 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, , rekao je u Dnevniku HRT-a ministar financija Zdravko Marić komentirajući Vladine projekcije o padu BDP-a od 9,4 posto.

Vlada predviđa pad BDP-a u ovoj godini od 9,4% i proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Prognoza je i da ćemo se već sljedeće godine oporavljati po stopi od 6,1%. Vlada je donijela i novi nacionalni program reformi.

Brojne su reakcije na Vladinu prognozu pada gospodarstva. U SDP-u smatraju da za takav drastičan pad Vladine mjere pomoći gospodarstvu neće biti dovoljne, a poslodavci traže i daljnja rasterećenja.

● Ovo je najveći pad BDP-a od rata, je li ova procjena pesimistična ili optimistična? Neki smatraju da će taj pad biti i još veći posebno ako nam turizam padne i do 80%?

– Procjena je kao i uvijek do sada realna i blago konzervativna. To je bazni scenarij koji u obzir uzima elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo. Ali isto tako nitko u ovome trenutku, pa tako niti mi ne može predvidjeti duljinu i dubinu ove krize. U samom dokumentu mi smo naveli koji bi to bili pozitivni rizici da ta procjena bude bolja ali isto tako i negativni rizici.  Ako se kriza produbi i ima negativni utjecaj na gospodarstvo, posebice turizam, onda možemo govoriti o višem patu, ali isto tako i obrnuto, rekao je Marić.

● Je li ova projekcija rađena pod pretpostavkom da se virus neće vratiti na jesen i da nećemo morati ponovno zatvoriti sve i ponovno ugasiti gospodarstvo?

– Nitko to ne može predvidjeti pa tako niti mi. Ali jeste, rađena je pod tom pretpostavkom. Ja ponovno moram apostrofirati da turizam jeste važan ali nije jedina gospodarska grana RH. Mi smo u našu projekciju ukalkulirali pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto i smanjivanje prosječne potrošnje turista, istaknuo je ministar.

●  Druga brojka koja je danas jako zazvučala je proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Kako ćemo to nadoknaditi?

– Idemo korak po korak. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo mi kao vlada već učinili, 2,1 milijarda kuna. Radimo mi već na valu novih ušteda, jasno je da će ići novi rebalans. Radit ćemo na tome da sve ono što u ovome trenutku nije nužno a neće dati neki dodatni negativni poticaj gospodarskom rastu, dakle ne dolazi u obzir da se nikakve investicije, poglavito one iz Europskih fondova dodatno otkazuju ili pomoću. Ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna kao niti neke druge stvari koje smo poduzeli. Naravno da će biti potrebno posegnuti za zaduživanjem. Danas smo izdali trezorski zapis, za refinanciranje postojećeg duga koji dospijeva, od 1,35 mlrd. eura na godinu dana po kamatnoj stopi od 0,06%. Da nije korone, naša projekcija za ovu godinu, koja je realna, bi bila da javni dug padne ispod 70%, ali s obzirom na efekt na proračun i deficit, odnosno smanjivanje BDP-a, javni dug će porasti na 86,7. Ovo bi trebala biti kriza brzog pada, ali i jakog oporavka, rekao je.  , rekao je.

● Državne mjere potpora u vidu isplate minimalne plaće i poreznog oprosta za poduzetnike u problemima trajat će do 1.lipnja. Što nakon toga? Hoće li se one produživati? Kome?

– Kada smo donosili te mjere znali smo da mi ta sredstva nemamo. Osigurali smo isplatu za ožujak, sada činimo sve da osiguramo i isplatu za travanj i svibanj. Originalno je bilo predviđeno za ta tri mjeseca. Što se tiče poreznih mjera, također tri mjeseca, s njihovom mogućom ekstenzijom,, rekao je naglasivši da se o dubini i duljini trajanja krize stalno razmišlja i moraju se dodatno korigirati i prilagođavati mjere.

● Koliko ćemo se u oporavku morati osloniti na vlastite snage, a koliko na pomoć Europske unije?

– Hrvatska se u oporavku do sada oslanjala isključivo na vlastite izvore, unatoč svim izazovima i poteškoćama. Da nismo smanjivali javni dug 4 godine, ne bismo imali ove kapacitet i mogućnosti. Radimo se izvršenju jednog većeg instrumenta. Stalno smo u razgovorima, kao predsjedavajući EU. Mjere EU još nisu spremne, ali i na njih računamo. Da smo morali na njih čekati, ne bi nam bilo zgodno, rekao je.

● U HUP-u smatraju da bismo se od takvog pada gospodarstva što brže oporavili, potrebne su ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje su danas predstavljene na Vladi, u Nacionalnom planu reformi. Poslodavci traže i skidanjei parafiskalnih nameta. Stalno se  priča o reformama, je li konačno došlo vrijeme da provedu?

– Implementacija reformi je vidljiva tijekom našeg mandata, imat ćemo 65% uspješnosti izvršenja reformi. Jedino su mjerilo rezultati. Kriza nam je velika prilika, svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove, naglasio je Marić gostujući i središnjem Dnevniku HRT-a.

Plenković: Po prvi puta ću ovo javno reći, očekujemo da će hrvatski BDP pasti 9,4 posto!

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari