Pratite nas

Gospodarstvo

Marić pojasnio Zakon o doprinosima

Objavljeno

na

Ministar financija Zdavko Marić u Zadru se osvrnuo na devet zakona koji su pušteni u javnu raspravu, a tiču se novog kruga najavljene porezne reforme. Najviše reakcija, ponajviše kritika, stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki. Osvrnuo  se danas stoga, kako sam kaže, na kritike da su najavljene mjere “kontra poduzetništva”.

“Mi smo prije nekoliko dana dali sažetak svih mjera koje planiramo i predlažemo promijeniti. Prije dva dana smo pustili devet zakona u javno savjetovanje i raspravu. To je procedura gdje zainteresirana javnost,  stručna javnost, opća javnost, tko god ima pravo i mogućnost, putem portala e-savjetovanje može dati svoje komentare, kritike, prijedloge i tako dalje”, rekao je Marić, pojašnjavajući da će to trajati tri tjedna, odnosno do 6. rujna.

“Naš je zadatak u tom roku, sukladno zakonu, sve te komentare proanalizirati, i ono što se može prihvatiti uključiti u zakonske prijedloge, a ono što se ne može prihvatiti argumentirano objasniti i odbiti”, pojasnio je.

Jučer su, kaže, već dobili nekoliko komentara i putem e-savjetovanja. Jako se puno buke, kaže, u javnosti diglo oko Zakona o doprinosima, pa je zato danas odlučio kratko se obratiti i pojasniti neke stvari.

“S jedne strane moramo apostrofirati poduzetništvo. S druge strane imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Intencija ove konkretne promjene bila je prije svega dirati i tangirati te zlouporabe koje smo uočili u proteklim godinama”, kazao je Marić.

Iznio je zatim podatak da je oko 175.000 članova uprava, odnosno direktora različitih oblika trgovačkih društava. Od njih svega 460 prijavljeni su kao članovi uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem.

“S druge pak strane imamo oko 65.000 članova uprave koji su članovi uprave – i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. A onaj preostali dio, nešto preko 100 tisuća, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi – bilo da su zaposleni u drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, paušalisti, itd. Dakle, imamo zaista jednu kompleksnu situaciju”, nastavio je.

Za one članove uprave, odnosno direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene nisu zapravo niti predviđene, kaže Marić. “Na njih se to ne bi trebalo ni odnositi. Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli. U prvom koraku to je bila ona situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija zapravo da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme. Dakle, današnje puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Mi dolazimo ne do teoretske, nego do jedne praktične situacije, da vi u RH za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i na mirovinski staž”, objasnio je.

To je, kaže, taj element koji su između ostalog ciljali. “Jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika dohodaša u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave, gdje obrtnik dohodaš praktički nema nikakvih mogućnosti, nego ima zakonom propisane granice, dok s druge strane poduzetnik može biti u povoljnijem poreznom tertmanu, a koristiti ove, neću ih nazvati blagodati, zlouporabe, ali u konačnici neke elemente postojećeg poreznog zakona da bi doveo do ove situacije. Ponavljam još jednom: Zz 12 minuta dnevno, odnosno  48 kuna mjesečno, da ima u potpunosti pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno mirovinski staž. Još jednom apostrofiram – za one koji su prijavljeni u punom radnom odnosu , u punom radnom vremenu, ove zakonske izmjene – ako i nisu možda jasno precizirane, do vladine odnosno saborske procedure to ćemo izregulirati, siguran sam da za njih neće biti nikakvih problema”, rekao je minsitar Marić.

“Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema”, poručio je.

S Marićem su bili predsjednica saborskog odbora za financije Grozdana Perić i Branko Dukić, zadarski gradonačelnik. (hrt)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineska Camel grupa najavila intenziviranje suradnje s Rimac Automobilima

Objavljeno

na

Objavio

Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem.

Do kraja godine zajednička tvornica dosegnut će kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava. Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera.

Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile.

Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće.

Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno.

Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura.

Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače.

Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

(Hina)

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Aluminij duguje EP HZ HB više od 280 mil. KM, prijeti obustava isporuke struje

Objavljeno

na

Objavio

U Aluminiju d. d. Mostar ponovno su nastali problemi vezani za nabavu električne energije. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Aluminija d. d. Mostar, za nekoliko dana, točnije od nedjelje, 16. lipnja Elektroprivreda HZ HB prestaje biti Aluminijev dobavljač električne energije.

Kazano je kako Uprava intenzivno radi na premoštavanju trenutačnog stanja i rješavanju pitanja novog dobavljača kako bi izbjegli crni scenariji, piše Večernji list

Određeni rokovi

“Ovim osiguravamo dodatni prostor vlasnicima, u prvomu redu Vladi FBiH kao najvećem pojedinačnom suvlasniku Aluminija, za konačno jasno opredjeljenje o proglašenju Aluminija poduzećem od strateške važnosti i postupanju u skladu s tim statusom, u prvomu redu misleći na aktiviranje aneksa 8 na sporazum koji smo s Vladom potpisali još 2013. kada je vlasnički udio Vlade FBiH uvećan za 20 posto”, kazali su iz Aluminija za Klix.ba.

U listopadu prošle godine Nezavisni operator sustav zbog dugova je isključivao Aluminij s mreža. Problem je privremeno saniran u prosincu kad je Skupština Elektroprivrede HZ HB odlučila ponovno isporučiti struju Aluminiju, ovog puta uz odgodu plaćanja. O ovom pitanju tražili smo komentar iz Elektroprivrede HZ HB.

“Nakon što smo temeljem odluke Skupštine Društva krajem prošle godine zaključili ugovor o opskrbi električnom energijom kupca Aluminij d.d. Mostar, s odgodom plaćanja 60 plus 60 dana, prva faktura za isporučenu električnu energiju za siječanj 2019. u iznosu od više od 14,2 milijuna KM dospjela je na naplatu 5. lipnja.

Kako kupac Aluminij d. d. Mostar nije izmirio obveze, u ugovorenom roku dana 6. lipnja poslali smo im opomenu zbog neplaćanja, pred raskid ugovora i obustavu isporuke električne energije kojom smo, između ostalog, tražili izmirenje navedenog duga s krajnjim rokom od osam dana”, kazala je za naš list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija.

Pregovori i poslovanje

“Ako kupac Aluminij d. d. Mostar i nakon opomene ne izvrše obveze preuzete ugovorom o isporuci električne energije za tekuću godinu i ne plati dospjela potraživanja, naša Uprava bit će primorana raskinuti ugovor zbog neplaćanja isporučene električne energije te obustaviti daljnju isporuku električne energije kupcu Aluminij d. d. Mostar.

Po isteku navedenog roka naša Uprava donijet će odluku o daljnjim koracima, u cilju zaštite interesa našeg poduzeća i naših oko 200 tisuća kupaca, o čemu ćemo informirati javnost”, kazala je Buntić.

Kako doznaje Večernji list, ukupan dug Aluminija prema Elektroprivredi HZ HB doseže više od 280 milijuna KM.

Ovih dana se vode pregovori s neovisnim konzorcijem oko preuzimanja Aluminija te sastanci na više razina glede problematike i rješavanja situacije vezane za poslovanje Aluminija u kojem radi oko 900 radnika.

 

9. međunarodni sajam energetike: I ove godine veliki interes za EPHZHB na ENERGI 2019.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari