Pratite nas

Vijesti

Marić: Tri godine za redom javni dug se smanjuje a u isto vrijeme, smanjujemo poreze

Objavljeno

na

Marić: Tri godine za redom javni dug se smanjuje a u isto vrijeme, smanjujemo poreze i rasterećujemo gospodarstvo i građane

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako nitko ne negira izazove u hrvatskom gospodarstvu, no da i domaće i međunarodne institucije Hrvatskoj u ovoj godini predviđaju gospodarski rast te kako se u dobrim godinama čine iskoraci da bi se, ako i nastupe neke loše godine, to lakše i bolje podnijelo i prebrodilo.

“U dobrim godinama činimo iskorake kako bi, ako i nastupe neke loše godine, lakše i bolje to podnijeli, odnosno čim prije to sve skupa prebrodili”, rekao je ministar financija Zdravko Marić odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade.

Na pitanja novinara što Hrvatska čini da spriječi moguću recesiju koju neki najavljuju, ministar financija je poručio da treba “vrlo realno i objektivno razgovarati o ozbiljnim temama, a nitko ne negira koji su to trendovi i izazovi u hrvatskom gospodarstvu”.

Pritom je zahvalio većini ekonomskih analitičara koji su u proteklih 24 sata, od kada je ta tema postala aktualna, poručili da “svi mi skupa i javnim djelovanjem i pisanjem stvaramo određena očekivanja i predviđanja u ekonomiji, u gospodarstvu, što je izuzetno važna stvar”.

Podsjetio je da su lani i Vlada i ekonomski analitičari govorili da sigurno nije dobro što je industrijska proizvodnja počela usporavati te naposljetku i padati. S druge strane, upozorio je i na situaciju u vanjskom okruženju, među kojima i na nesporazume između nekih najrazvijenijih zemalja, ocijenivši da “eksterno okruženje nije odveć stimulativno i poticajno”.

Ministar Marić je pritom naveo kako je tehnički gledano Italija ušla u recesiju, a Europska komisija je nedavno revidirala prognoze rasta za sve zemlje članice EU, pri čemu je Hrvatska u skupini zemalja gdje je ta korekcija naniže zapravo najmanja, odnosno 0,1 postotni bod. Naime, Komisija Hrvatskoj u najnovijim prognozama predviđa gospodarski rast u ovoj godini od 2,7 posto, čime je blago naniže korigirala raniju procjenu rasta od 2,8 posto.

Procjene HNB-a su na tragu procjena Komisije, Vlada projicira rast od 2,9 posto, MMF je na 2,8 posto.

“Dakle, niti jedna od tih institucija ne predviđa pad gospodarske aktivnosti, predviđaju rast”, istaknuo je.

Ministar financija kao relativno dobre pokazatelje u Hrvatskoj ističe osobnu potrošnju, trgovinu na malo, dio građevinskog sektora, turističku sezonu, čemu dodaje i da “nikakvi veći signali nisu došli ni sa strane punjenja proračuna, odnosno poreznih prihoda”.

“Međutim, u svakom slučaju o tome treba voditi brigu, ponukani iskustvima oko izbijanja recesije koju smo imali ne tako davno”, rekao je Marić, podsjećajući pritom da je u toj recesiji Hrvatska šest godina zaredom kontinuirano bilježila pad gospodarske aktivnosti i kumulativno izgubila oko 12 posto BDP-a.

Poručuje kako od prvog dana treba raditi na preveniranju da, ako se tako nešto i dogodi, budemo što spremniji i da efekti budu što manje negativni.

Upitan što Vlada radi po tom pitanju, Marić je naveo primjer Uljanika i podatak da su porezni obveznici do sada platili 2,8 milijardi kuna za obveze temeljem potpisanih i preuzetih državnih jamstava, mahom još iz 2015. godine.

“Odgovorno tvrdim, bez obzira što je to ogroman iznos, to nije dovelo do ugroze javnih financija”, rekao je Marić.

To je stavio i u kontekst svega što se u posljednje tri godine radi na stabilizaciji javnih financija. “Od prvog dana zagovaram da uravnotežimo proračun, da okrenemo negativne trendove javnog duga, što se i događa – tri godine za redom javni dug se smanjuje. A u isto vrijeme, smanjujemo poreze i rasterećujemo gospodarstvo i građane”, istaknuo je ministar financija.

Dodaje kako se u dobrim godinama čine iskoraci kako bi se, ako nastupe i loše godine, to lakše i bolje podnijelo.

“Da nismo doveli javne financije u ovakvo stanje niti bi poreze mogli smanjivati, niti javni dug, niti bi nam se kreditni rejting popravio, niti bi smanjivali kamate. U konačnici, ovo sve što smo platili za Uljanik – svi bi imali veliku glavobolju”, tvrdi ministar.

Upitan je li hrvatsko gospodarstvo dovoljno diverzificirano i stabilno da izdrži neke jače udarce, gospodarske šokove, Marić je istaknuo da je Uljanik bio šok koji nije bio predviđen, jer je na naplatu došlo tri milijarde kuna koje nisu planirane u proračunu niti u bilo kojim originalnim kalkulacijama.

“Naravno, takvih šokova da se ponavljaju, bilo domaće bilo inozemne prirode, niti jedno gospodarstvo nije u mogućnosti akceptirati na odgovarajući način. Međutim, u ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo ima svoje određene izazove, oni su u nekim segmentima i strukturne prirode, a u nekim segmentima se napravi određeni iskorak”, rekao je.

Ministar financija pritom je istaknuo i kako je gospodarski rast koji Hrvatska trenutno ima, bez obzira što je nešto niži od onih pretkriznih godina, puno zdraviji i na puno održivijim razinama nego tada. Podsjetio je kako smo prije imali dvostruke deficite, da je primjerice deficit tekućeg računa platne bilance u nekim godiniama bio i devet posto BDP-a, da smo imali ekstremni uvoz i unos kapitala kojim se financirala potrošnja, bilo osobna bilo investicijska, te galopirajući inozemni dug koji je probio razinu od 100 posto BDP-a.

Hrvatska, tvrdi Marić, ima iskustva planiranja i izvršavanja proračuna i u dobrim i u kriznim godinama.

“Imate sad situaciju gdje mi nastojimo odgovorno planirati državni proračun i izvršavati ga, to već činimo tri godine za redom”, rekao je Marić, ponavljajući kako nije bio za to da se stvaraju nerealna očekivanja, već ona moraju biti racionalna.

(Hina)

 

Ministar Marić: Za iznos jamstava za Uljanik mogli smo dati 15.000 eura svakom djetetu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Miroslav Škoro Ide u utrku za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Škoro na izbore ide kao nezavisni kandidat, ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stanaka, a mogućnost suradnje odbija jedino ekstremnim političkim opcijama, i lijevima i desnima.

Miroslav Škoro, popularni glazbenik, pjesnik, poduzetnik, doktor ekonomskih znanosti i odnedavno predavač na Sveučilištu Sjever, definitivno je prelomio – ide u utrku za predsjednika Republike Hrvatske. Svoju kandidaturu, doznajemo iz najbližeg Škorina kruga, objavit će potkraj ovoga tjedna. Njegova kandidatura, koja dolazi nekoliko dana nakon službene kandidature Zorana Milanovića, jakoga kandidata ljevice, učinit će sljedeće predsjedničke izbore najzanimljivijima i najneizvjesnijima dosad. Jedan od razloga neizvjesnosti jest i to što bi, prema mišljenju nekih relevantnih političkih analitičara, Škoro mogao ugroziti ne samo izglede predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, iza koje će stati vladajući HDZ sa svom svojom stranačkom infrastrukturom, nego i ući u drugi izborni krug, javlja VečernjiList

Prema onome što smo zasad doznali, Škoro na predsjedničke izbore ide kao nezavisni kandidat, no ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stranaka ili koalicija. Razgovarat će sa svima koji prihvaćaju njegove stavove, bez obzira na to pripadaju li prema političkoj orijentaciji desnom centru, centru ili lijevom centru. Mogućnost suradnje odbija jedino s ekstremnim političkim opcijama, dakako i lijevima i desnima. Takvo opredjeljenje možda ponajbolje govori o relevantnosti dosadašnjih brojnih napisa i nagađanja da je Škoro “projekt desnice” ili pak bivšega savjetnika predsjednice Republike Mate Radeljića i novinara Velimira Bujanca. Rano je još govoriti o ideološkim i svjetonazorskim temeljima Škorine kampanje, no doznajemo da se političkim ratom “partizana” i “ustaša”, koji je duboko podijelio hrvatsko društvo, neće baviti. Štoviše, svojim će biračima objaviti da je Drugi svjetski rat završio 9. svibnja 1945. godine.

Za njega je kudikamo važnija budućnost moderne hrvatske države, koja je nastala u Domovinskom ratu, te budućnost njezinih građana, koji očito traže korjenite promjene u društvu. Svoju kampanju Škoro će financirati uglavnom vlastitim novcem, što si, kao uspješan glazbenik i poduzetnik, može priuštiti bez većih problema. Prva suradnica u izbornom timu bit će mu sestra Vesna Vučemilović, inače doktorica ekonomskih znanosti. S ostalim potencijalnim članovima svojega tima tek razgovara. Supruga Kim i djeca Ivana i Matija nastavit će se baviti obiteljskim poduzećem te neće sudjelovati u izbornoj kampanji.

O Škori kao predsjedničkom kandidatu piše se i govori već tjednima iako on cijelo to vrijeme nije nedvosmisleno potvrdio da će se kandidirati. Doduše, nikad nije ni izričito rekao da se neće kandidirati. Tako je potkraj svibnja, nakon HRT-ove ankete u kojoj je dobio tada iznenađujućih 9,4 posto potpore, izjavio: “Ako je hollywoodski glumac mogao dva mandata voditi svjetsku velesilu, ako je u Ukrajini prekjučer za predsjednika mogao prisegnuti bivši komičar, zašto na čelu Hrvatske, u kojoj se političari dosad nisu baš dokazali i iskazali, ne bi bio pjevač!?

Narod nešto traži, traži neku alternativu, traži neku opciju, a s obzirom na to da sam ja cijeli život pisao pjesme koje su vrlo povezane s tim narodom i s tom stvarnošću u kojoj živimo, pa ako narod nešto poručuje, onda o tome treba razmisliti ozbiljno.” A za Večernji list spomenutu je anketu ovako komentirao: “To je dosta ozbiljna stvar. Nisam istaknuo kandidaturu. Nemam nikakav program. Moj život i pjesme moj su program. No to je jedan od najvećih komplimenata koji sam dobio, da iz čista mira ljudi navode i mene kao kandidata za tu časnu i važnu funkciju koja je, na žalost, podcijenjena. Podosta godina ne obnaša se na onoj razini na koju smo navikli u vrijeme kada se stvarala ova država.”, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sporazum o obrambenoj suradnji Hrvatske i Italije

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski i talijanski ministri obrane Damir Krstičević i Elisabetta Trenta sastali su se u srijedu u Rimu i najavili skoro potpisivanje novog sporazuma o obrambenoj suradnji, tijekom prvog službenog posjeta hrvatskog ministra obrane Italiji nakon 15 godina, priopćio je MORH.

Krstičević i Trenta izrazili su zadovoljstvo uzlaznim trendom obrambene suradnje koja se u bilateralnom smislu ponajviše očituje u tradicionalnoj suradnji ratnih mornarica. Hrvatske i talijanske mornaričke snage i trenutno zajedno sudjeluju u međunarodnoj vojnoj vježbi Adrion 2019 Livex, navodi se u priopćenju.

Radi daljnjeg jačanja bilateralne obrambene suradnje, ministri su najavili skoro potpisivanje novog sporazuma o suradnji na području obrane.

Italija i Hrvatska kao članice Europske unije zajedno sudjeluju u četiri PESCO projekta i zajedno su u europskim snagama za gašenje požara. Hrvatske protupožarne snage 2017. godine pomogle su Italiji u gašenju požara na području Genove s dva Canadaira.

Dugogodišnje partnerstvo i visoka razina povjerenja potvrdili su se i zajedničkim upućivanjem snaga u operaciju UNIFIL u Libanonu tijekom 2018. i 2019. godine gdje su pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali u sastavu talijanskog kontingenta, dodaje se u priopćenju.

Ministri su se složili kako postoji puno potencijala za unaprjeđenje obrambene suradnje, posebno u području obrambenih industrija.

“Hrvatska ima kvalitetnu obrambenu industriju, a talijanski vojnici imali su se prilike uvjeriti u iznimnu kvalitetu i funkcionalnost hrvatske kacige”, istaknuo je Krstičević.

Ministri su razgovarali i o aktualnoj sigurnosno-političkoj situaciji u Jugoistočnoj Europi, a Krstičević još jednom potvrdio predanost politici proširenja EU i NATO-a kao i spremnost u pružanju daljnje potpore državama aspiranticama.

U sklopu službenog posjeta, izaslanstvo ministarstva obrane posjetilo je Vatikan i susrelo se sa Svetim Ocem, a obići će i Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu, stoji u priopćenju MORH-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari