Pratite nas

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Svjetske burze pale, globalno gospodarstvo uranja u recesiju

Objavljeno

na

Objavio

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon niza podataka koji pokazuju da zbog posljedica širenja koronavirusa najveća svjetska gospodarstva uranjaju u recesiju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,7 posto, na 21.052 boda, dok je S&P 500 pao 2,1 posto, na 2.488 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 7.373 boda.

Najveća svjetska burza najviše je pala u srijedu, više od 4 posto, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao Amerikance da slijede stroge mjere socijalnog distanciranja uoči „dva teška tjedna“ u kojima bi u SAD-u od koronavirusa moglo umrijeti između 100.000 i 240.000 ljudi.

“Apsolutno je ključno za američki narod da slijedi smjernice idućih 30 dana. To je pitanje života i smrti”, kazao je Trump na konferencije za novinare.

„Nakon Trumpovog upozorenja da će situacija biti gora prije nego što se poboljša, ulagači su shvatili da će problemi s virusom potrajati dulje nego što su očekivali“, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Tjedan dana prije cijene su dionica na Wall Streetu snažno porasle, zahvaljujući korekciji nakon prethodnog oštrog pada i nadi ulagača da će monetarne i fiskalne poticajne mjere ublažiti gospodarske štete.

No, sasvim je jasno da će najveće svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju, s obzirom da su zbog mjera suzbijanja virusa paralizirani mnogi dijelovi gospodarstva.

Projekcije, koje je objavio proračunski ured američkog Kongresa, pokazuju da bi u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a mogao pasti za više od 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U međuvremenu, broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je 1,1 milijun, dok je broj umrlih premašio 62.000. Kako se još ne vidi kraj širenju virusa u svijetu, jasno je da će posljedice po gospodarstva biti goleme.

Svi makroekonomski pokazatelji upućuju na to. Među ostalim, u petak je objavljeno da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih pao za 701 tisuću, čime je naglo prekinut trend rasta zaposlenosti koji je trajao rekordnih 113 mjeseci.

„Čini se da će ovo tržište ‘medvjeda’ potrajati. Što će dulje ljudi ostati kod kuće, to će gospodarstvu trebati više vremena da se ponovno pokrene, a zaradama kompanija da se oporave“, kaže Zaccarelli.

Uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija, a mnoge su već smanjile procjene svojih rezultata u prvom tromjesečju.

Stoga analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u drugom 10,9 posto, što znači da se očekuje recesija zarada, odnosno njihov pad dva kvartala zaredom.

Nakon prošlotjednog pada, S&P 500 indeks u minusu je oko 27 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače, što znači da je izbrisano oko 7.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica u sastavu tog indeksa.

I eurozona uranja u recesiju. U petak je tvrtka IHS Markit objavila da je indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni u ožujku potonuo rekordnih 21,9 bodova u odnosu na veljaču, spustivši se na 29,7 bodova, najnižu razinu otkada je londonska tvrtka počela prikupljati i obrađivati podatke.

“Podaci upućuju na zaključak da je godišnja stopa pada gospodarstva eurozone već blizu 10 posto, a najgore neizbježno tek dolazi u bliskoj budućnosti”, tumači glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Zbog otga su i na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,7 posto, na 5.415 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 9.525 bodova, a pariški CAC 4,5 posto, na 4.154 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 8,1 posto, na 17.820 bodova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna, novca na tržištu ima, no pitanje je pod kojim će se uvjetima realizirati nova zaduženja, piše u nedjelju Večernji list.

Ministarstvo financija pribavilo je prvih šest od 65 milijardi kuna, koliko će iduća tri mjeseca država morati posuditi za funkcioniranje hladnog pogona, otplatu 20 milijardi kuna starog duga te pokriće osnovnih troškova: plaća, mirovina, socijalnih davanja, pojačanih izdataka u zdravstvu i ostalim javnim službama koje se nalaze na prvoj liniji obrane od koronavirusa, navod dnevnik.

Ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Večernji list kazao je da tih 65 milijardi kuna predstavlja 45 posto planiranog državnog proračuna za ovu godinu. Golem je to novac koji će se najprije tražiti na domaćem tržištu, kod banaka te mirovinskih i investicijskih fondova.

Tek nakon toga Hrvatska će pokušati svoje papire ponuditi i na međunarodnom tržištu, gdje se očekuje neviđena gužva. Svoj prvi “korona” kreditni aranžman RH dogovara s domaćim bankama i poslužit će za isplatu travanjskih plaća i mirovina.

Premda su se neki šokirali brojkom od 65 mlrd. kuna, kolike će biti tromjesečne državne potrebe za zaduženjem, analitičara Ekonomskog instituta u Zagrebu Željko Lovrinčević veli da ta brojka nije konačna te da joj treba pribrojiti još 10-ak milijardi, koliko će se morati zadužiti lokalne jedinice i javna poduzeća. Rupa će, dakle, biti teška deset milijardi eura samo za tri iduća mjeseca, od čega RH može računati na nešto više od jedne milijarde eura iz europskih fondova.

No, nove financijske potrebe države težit će 75 milijardi kuna samo u optimističnom scenariju da će blokada gospodarstva trajati najdulje tri mjeseca, donosi Večernji list. (Hina)

Ministar Marić: Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 389

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 390

Komentari