Pratite nas

Događaji

Marija Bistrica: Vatrogasci obilježili blagdan sv. Florijana

Objavljeno

na

Foto: Hina

U povodu obilježavanja blagdana sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca, Hrvatska vatrogasna zajednica održala je u subotu u Mariji Bistrici svečanu sjednicu, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom se prigodom prisjetio svih koji su sebe ugradili u taj sustav koji u Hrvatskoj postoji oko 150 godina te ustvrdio da je to jedan od brandova po kojemu smo poznati i izvan naših granica.

“Zadaća Vlade je da pomaže u unaprjeđivanja tog sustava, a aktivnosti i razgovori oko toga počeli nakon velikih požara 2017.”, rekao je ministar Božinović.

Odlučili su, kazao je, sve žurne službe povezati u koordinaciju da bi ih se moglo koristiti na najdjelotvorniji način u slučaju velikih katastrofa. “Vatrogasci kao najjača, najbrojnija organizacija u svemu tome imaju posebno mjesto”, istaknuo je resorni ministar najavljujući kako će se, zakonskim izmjenama, omogućiti od početka iduće godine da konačno vatrogasci upravljaju vatrogastvom.

Naglasio je i kako će se EU, u godinama koje dolaze, posebice baviti pitanjima vatrogastva, a siguran je i kako će zbog toga proračunski dio koji se odvaja za zaštitu i spašavanje biti višestruko povećan.

Rekao je kako je i dosad na toj stavci bilo dosta sredstava te izrazio zadovoljstvo što je njegovo ministarstvo osiguralo značajan dio za vatrogasce ali i ostale žurne službe.

“Samo prošle godine smo povukli 38 milijuna eura bespovratnih sredstava za vatrogastvo, te nabavili nova vatrogasna vozila i radio telekomunikacijsku opremu za kompletnu vatrogasni službu, HGSS i druge žurne službe. Naša ambicija je vama – hrvatskim vatrogascima i svima koji sudjeluju u zaštiti i spašavanju osigurati najbolji moguću opremu”, poručio je ministar Božinović.

Sanader: 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu i sigurnost za građane

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader kazao je kako 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu, ali i sigurnost za građane. Zadovoljan je, kaže i jer je nakon 100 godina Hrvatska vatrogasna zajednica postala nadležna za vatrogastvo.

“Moram reći da su pregovori trajali godinu dana s ministrom, a kod njega smo naišli na razumijevanje i u ovoj prijelaznoj godini donijet će se novi Zakon o vatrogastvu kako bi iduće godine HVZ postala središnji državni ured za vatrogastvo”, izjavio je Sanader.

Hrvatski vatrogasci su, kazao je, spremni i za požarnu sezonu koja je pred nama, a zahvalio je i svim institucijama koje im pružaju pomoć i suradnju.

Na učinjenom za hrvatsko vatrogastvo ministru je zahvalio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

“Hrvatsko vatrogastvo uz suradnju sa svim drugim službama provest će program i zaštitit ćemo sve naše građane. Ističemo i nabavku opreme preko Ministarstva poljoprivrede, ali i proces nabavke kamiona preko Ministarstva unutarnjih poslova što će sigurno povećati operativnu spremnost i mobilnost vatrogasnih postrojbi” kazao je Tucaković.

Župan Željko Kolar naglasio je da su vatrogasci u Krapinsko-zagorskoj županiji prva snaga na koju se on, kao župan, može osloniti i koji prvi mogu reagirati. Za vatrogastvo u Zagorju kazao je da to nije samo posao nego stil života.

Priznanja zaslužnima

Svečanost vatrogasaca bila je i prigoda za dodjelu priznanja za Najpothvat u vatrogastvu za 2018. godinu. Tako su brončanu plaketu dobili vatrogasci iz DVD-ova Kerestinec, Strmec, Sveta Nedelja i Rakitje, srebrnu plaketu vatrogasci JVP-a Grada Rijeke, a zlatnu vatrogsci dobrovoljnog vatrogasnog društva Rogoznica i Javne vatrogasna postrojba Grada Šibenika za sudjelovanje u spašavanju turskog broda Haksa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari