Pratite nas

Hrvatska

Marija Pejčinović Burić: Apeliramo na Srbiju da napravi pomake po pitanju nestalih

Objavljeno

na

Foto: Hina

Dan je Europe. Slavi se mir i jedinstvo na starom kontinentu, a 9. svibnja označava godišnjicu povijesne „Schumanove deklaracije” iz 1950. godine. ‘Koliko je relevantna bila tada toliko je glavna poruka te deklaracije relevantna i danas’, istaknula je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u intervjuu za Media Servis.

“To je dan kada se svi moramo prisjetiti od kud smo krenuli. Izvukla bih najvažniju poruku deklaracije – njen temelj je da nikad više ne bude rata”, rekla je ministrica.

U Hrvatskoj se Dan Europe tradicionalno obilježava 19. godinu, a u subotu završava obilježavanje Tjedna Europe. “Pozivamo građane da dođu od 10 do 13 sati na Trg Europe. Bit će vrlo zanimljivih sadržaja, moći će pitati sve što je relevantno i mislim da je to prigoda za objasniti što je Hrvatskoj donijelo članstvo u Europskoj uniji”, kazala je.

Zajedništvo je druga temeljna postavka EU-a, a ta poruka jedinstva, kako objašnjava ministrica, zbog globalnih izazova danas je još i jača i napominje da bez jedinstva ne bi bilo ni Europske unije. Izgledno je da će u novom sazivu Europskog parlamenta biti više populista i euroskeptika do sada, no ministrica je optimistična.”To neće ugroziti europski projekt, ali će staviti veću odgovornost na one koji su za europski projekt. Bit će teži posao za njih unutar nove arhitekture Europskog Parlamenta da se bolje pozicioniraju, bolje surađuju i da dalje rade na razvoju europskog projekta. Međutim, izazov će, osobito unutar Europskog parlamenta biti”, rekla je Pejčinović Burić.

“Ankete pokazuju” da bi HDZ na europskim izborima trebao dobiti 5 mandata, iako im prema posljednjim anketama popularnost pada. Na pitanje hoće li manje mandata smatrati porazom, ministrica je odgovorila – izvjesno je 5 mandata. ‘HDZ izlazi samostalno s balansiranom i dobrom listom’, smatra.

“Bilo tko tko bude izabran na listi HDZ-a će sigurno izvrsno predstavljati Hrvatsku i HDZ unutar europske pučke obitelji i EP-a jer je ta lista upravo tako napravljena”.

Vlada je nedavno usvojila Akcijski plan za predsjedanje EU-om, dužnost koju preuzimamo 1. siječnja 2020. godine. Navodno su naši predstavnici u europskim institucijama zabrinuti jer se kasni s pripremama i postoji bojazan da nećemo biti spremni. Pejčinović Burić kaže – kašnjenja nema.

“Problema nema, Hrvatska je tu zadaću dobila dosta rano u šestoj godini članstva, no mi smo s pripremama počeli praktički od samog formiranja Vlade na kraju 2016. godine. Prema zadnjem polugodištu prije predsjedanja te su aktivnosti praktički svakodnevne i često imamo na vrlo visokoj razini sastanke na kojima koordiniramo”, rekla je.

No predsjedanje preuzimamo u izazovnom razdoblju zbog Ujedinjenog Kraljevstva i završetak pregovora o europskom proračunu. “Složenost našeg predsjedanja dijelom proizlazi iz činjenice da ćemo biti prvi predsjedatelj s novim sazivom Europskog parlamenta i novom Europskom komisijom što za državu koja predsjeda na drugačiji način postavlja prioritete za predsjedanje. Sada je sve više izgledno da ćemo u nekoj formi dobiti i završetak Brexita, ako se bude išlo prema tome”, rekla je Pejčinović Burić.

Ministrica je uvjerena da će predsjedanje dobro proći, zbog čega će Hrvatska biti puno vidljivija i porast će nam ugled u Uniji i svijetu. Osvrnula se na kritike što je natječaj za studente koji će biti časnici za vezu objavljen na volonterskoj bazi. Tvrdi, takva je praksa u manjim državama članicama. A koliko se studenata javilo?

“Mi smo ciljali na oko 150 osoba, a javilo se na natječaj 85 i sad su u tijeku intervjui s njima. Mi ćemo sigurno ići na jedan miješani model u kojem ćemo raditi i s ljudima s državne uprave i nakon rezultata intervjua ćemo odabrati konačno kako ćemo ustrojiti taj rad”, kazala je.

Pejčinović Burić ušla je u uži krug izbora za poziciju glavnog tajnika Vijeća Europe. Vlada ju je kandidirala jer je prošlogodišnje predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe, na čijme čelu je bila, odlično ocijenjeno. “To je očigledno bila prosudba da sam dosta dobro radila. Takve poruke su dolazile iz Vijeća Europe iz država članica. Da je to bila dobra odluka pokazuje činjenica da smo od četiri kandidata gospodin Didier Reynders i ja ušli u završnicu”, rekla je Pejčinović Burić.

Osvrnula se i na odnos sa susjednim zemljama. U prvom redu tu je Slovenija i problem oko arbitraže. Ministrica kaže, pozivali smo na dijalog, no Slovenija je odlučila krenuti drugim putem. “Otkada je proces s Europskom komisijom i s Europskim sudom inicirala Slovenija, ona se u ovoj fazi ograničava i čeka što će sud reći”, rekla je.

Naglašava da su sva otvorena pitanja sa susjedima naslijeđena još od raspada Jugoslavije. A na pitanje možemo li očekivati da sa Srbijom riješimo pitanje nestalih iz Domovinskog rata u mandatu ove Vlade, rekla je: “Mi nastojimo apelirati na srbijansku stranu u svakoj prigodi da je to za nas u ovom trenutku humanitarno i najvažnije pitanje i da očekujemo prve, bitne i važne pomake na tome. Još jedan put i na ovaj način apeliramo. Mi to stalno ponavljamo i tražimo u raznim formatima”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Incident u centru Zagreba: Migranti pijani divljali u Importanne centru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Dvojica tražitelja azila sinoć su oko 21 sat u centru Zagreba pravili nered i divljali po pothodniku Importanne centra. Zbog incidenta je odmah intervenirala policija koja je dvojicu stranaca uhitila i odvela u policijsku postaju.

Obradom je utvrđeno da je riječ o 34-godišnjem državljaninu Alžira i njegovom maloljetnom prijatelju iz Libije koji su tijekom večeri u vidno alkoholiziranom stanju narušavali javni red i mir.

Alkotest su, kažu iz PU zagrebačke, obojica odbila, a od ranije su imali na tijelu više ozljeda pa je to bio dodatni motiv da se temeljito istraže okolnosti koje su dovele do njihova divljanja pred građanima, piše Jutarnji list

– Obojica se dovode u svezu s počinjenjem više kaznenih djela. Maloljetnik je i u službenim prostorijama dalje nastavio s narušavanjem javnog reda i mira, te je pružao aktivini otpor i pokušavao se udaljiti iz postaje pa su policijski službenici nad njim uporabili sredstva prisile – otkrivaju još iz zagrebačke policije.

No tu privedeni mladići nisu se zaustavili već je maloljetnik, kako doznaje Jutarnji list, u jednom trenutku dok je nasrtao na policajca odlučio ga i ugristi za ruku nakon čega je dalje, ničim izazvan udarcem razbio staklenu stijenku vrata unutar postaje.

Na kraju je morala intervenirati i Hitna pomoć koja je maloljetnog Libijca prevezla na sanaciju posjekotina u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, dok je ugriženom policajcu pomoć pružena u KBC Sestre milosrdnice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Alemka Markotić: Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska treći dan zaredom nema nijednu zarazu koronavirusom, ali ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naglasio je da tek kad ih prođe 14, može se proglasiti pobjeda.

No, pritisak turističke sezone, ugostitelja i svih koji su patili u trenucima kad je “život stao” žele da se mjere što prije potpuno ublaže. Kako se s tim nosi Nacionalni stožer za civilnu zaštitu te što se preporuča u narednim danima i tjednima, govori gošća RTL-a Danas – Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u Zagrebu.

Nije joj lako, panično smo zatvarali i zaustavljali praktički sve prije nešto manje od tri mjeseca, a sad pak panično otvaramo i pokrećemo sve jer strahujemo od povećeg turističkog minusa. Takvo stanje potencijalno je opasno jer samo proteklog vikenda u zemlju je ušlo više od 20.000 stranaca. Zato se postavlja pitanje kad ćemo biti “korona free” zemlja…

“Ne bi trebalo biti oboljelih, ali mislim da smo već u izvrsnoj situaciji gdje više dana nema novooboljelih i mislim da smo zasad sigurna zemlja. To nas sve može veseliti i hrabriti”, kazala je i osvrnula se na turističku sezonu:

“Od straha nema puno koristi. Treba pratiti situaciju i provoditi mjere. Kao razumni ljudi moramo paziti, ali ako uzmemo informaciju koju smo možda zanemarili zbog korone jest da tisuće i milijuni ljudi putuju tijekom godine i ti putnici prenose različite infektivne bolesti. Postoji cijela struka koja se naziva “putnička medicina”.”

Nekako smo fokusirani na koronavirus. Primjerice, ako se osoba zarazi na Cipru, ima besplatno liječenje. Što ako se zarazi u Hrvatskoj?

“Cipar ne mogu komentirati, ali mislim da pacijentu nije bitno što ima besplatno liječenje, ako se tamo zarazi. Mi moramo pratiti situaciju, detektirati oboljele, laboratoriji su razvijeni u cijeloj zemlji… Dakle, možemo se kvalitetno nositi s tim”, govori Markotić te se osvrće na potencijalnu situaciju ako se netko zarazi u hotelu, odnosno, hoće li biti samoizolacije kao što je bilo dosad:

“Puno je epidemioloških situacija i detalja koje treba analizirati kako bismo odredili mjere zaštite.”

Kad smo kod zaštite, kad će cjepivo?

“Netko ga prvo treba napraviti i pustiti u promet, a to nije realno iduće dvije do tri godine. U kratkom postupku možda ima dva kandidata iz SAD-a i Velike Britanije, no da bi ih se proizvelo u dovoljnim količinama i da bi se testiralo adekvatno, proći će dosta vremena”, ističe Markotić pa spominje drugi val:

“Racionalnim postupanjem ćemo se bolje zaštititi. Pripremljeniji smo, imamo dijagnostiku i iskusniji. Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako. Ako COVID bude u cirkulaciji, morat ćemo biti spremni odraditi sve bez zatvaranja.”

Sad smo pametniji, kako Markotić kaže, pa je možda poznato koji je rizični faktor – starost, pretilost, kronične bolesti…

“Kao i kod većine infektivnih bolesti, to su kronične i imunološke bolesti. Pa i pretilost…”

Na kraju, otkrila je hoće li u politiku i je li ju premijer Andrej Plenković kontaktirao.

“Nije me kontaktirao, ostajem u medicini. Samo to i radim”, zaključila je Alemka Markotić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati