Pratite nas

Politika

Marija Pejčinović Burić: Hrvatskoj je neprihvatljiva ideja razmjene teritorija Kosova i Srbije

Objavljeno

na

Hrvatska drži da otvaranje pitanja razmjene teritorija nije dobro u kontekstu stabilnosti jugoistoka Europe, rekla je u srijedu ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić komentirajući ideju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o promjeni granica između Srbije i Kosova.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je prošlih tjedana iznosio ideju razmjene sjevernog dijela Kosova u kojem dominira srpsko stanovništvo za etnički većinski albanski dio južne Srbije kako bi se dvije zemlje približile rješavanju spora.

Kosovski predsjednik Hashim Thaci se prvotno složio, ali je zadnjih dana djelomično povukao potporu tom prijedlogu. Sjedinjene Države su se u međuvremenu izjasnile da će prihvatiti rješenje ako se oko njega slože obje strane, a zemlje poput Njemačke i Austrije izrazile su zabrinutost.

“Naš je stav da otvaranje pitanja granice i razmjene teritorija nije dobro načelo u smislu doprinosa stabilnosti u ovom dijelu Europe, ali i šire”, poručila je ministrica Pejčinović Burić u Banjoj Luci nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Na sastanku je sudjelovao i srbijanski ministar Ivica Dačić, dok je kosovski ministar Behgjet Pacolli otkazao sudjelovanje nakon što mu je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio kako je nepoželjan u tom gradu.

“Otvaranje pitanja granica možda može riješiti jedan problem, ali i otvoriti mnoge druge, i stoga smo vrlo oprezni oko bilo kakvih mogućih rješenja koja bi to uzela u osnovu, no ne bi vodila računa o aspektu stabilnosti i sigurnosti u regiji”, poručila je ministrica, dodavši kako bi se razmjenom teritorija mogla otvoriti pitanja i u drugim dijelovima Europe.

Na opasnost razmjene teritorija prošli su tjedan upozorila i trojica bivših visokih međunarodnih predstavnika u BiH. “Nema sumnje da se takvim dogovorom riskiraju trenutačni dogovori kao što je onaj u Makedoniji, potkopava jedinstvo države kao što je BiH, ohrabruju oni koji priželjkuju razmjenu teritorija na drugim mjestima kao što je Ukrajina i vjerojatno će dovesti do egzodusa manjina iz njihovih trenutačnih prebivališta”, napisali su u otvorenom pismu šefici europske diplomacije Federici Mogherini švedski, britanski i njemački diplomati Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz Schilling.

Predstavljanje BiH predsjedanja SEECP-om

Pejčinović Burić je u Banjoj Luci sudjelovala na neformalnom susretu ministara vanjskih poslova država SEECP-a, procesa pokrenutog 1996. u Sofiji s ciljem jačanja regionalne suradnje.

Tom prigodom je BiH predstavila svoje prioritete za drugo predsjedanje inicijativom koje je preuzela u travnju 2018. od Slovenije, sa sloganom “Bolja povezanost za bolji život”, što je i prioritet bosanskohercegovačkog vodstva SEECP-om.

Ministrica je čestitala BiH na preuzimanju predsjedanja i naglasila kako su “predstavljeni prioriteti vrlo slični interesu i većine država članica EU”, od kojih 5 sudjeluje i u tom procesu. Članice inicijative su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija i Kosovo.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP-ovi pobunjenici izglasali svoj klupski Poslovnik, lojalisti najavljuju da će na Statutarnu komisiju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Jednosatna, burna sjednica Kluba zastupnika SDP-a u srijedu u Saboru završila je izglasavanjem novog Poslovnika o radu Kluba zastupnika, na prijedlog “pobunjenika”.

Glavne promjene, za koje inicijatori kažu da su bile potrebne i zbog usklađivanja s novim stranačkim Statutom, odnose se na način sazivanja sjednica, koju se po novome može sazvati na prijedlog trećine članova Kluba, a ne samo na prijedlog predsjednika stranke ili Kluba.

I izbor predsjednika Kluba mogla bi također pokrenuti trećina članova ili predsjednik stranke, što je riješeno i dosadašnjim Poslovnikom. To znači da bi članovi Kluba mogli birati i smjenjivati predsjednika Kluba bez predsjednika stranke. Prijedlog je prošao sa 20 glasova “za”, jednim “suzdržanim” i nijednim “protiv”, a predsjednik stranke Davor Bernardić uopće nije glasao o tom prijedlogu.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Predrag Matić, budući da je predsjednik Arsen Bauk samo otvorio sjednicu i za nekoliko minuta je napustio “zbog obaveza”.

Matić je jedno vrijeme, uz potporu Bernardića, odbijao dopustiti glasanje o novom prijedlogu Poslovnika, no, nakon stanke u kojoj su se konzultirali na kraju je ipak provedeno glasanje.

Matić, koji je bio jedini suzdržan u glasanju, nakon sjednice je novinarima izjavio da je novi Poslovnik, kao i svi drugi dokumenti koje donosi stranka, podložan statutarnoj provjeri kako bi se vidjelo je li u skladu s najvišim stranačkim aktom.

Novinare je zamolio da prenesu njegovu ispriku Milanki Opačić prema kojoj je “bio jako grub i vruć” nakon što je objavila da izlazi iz SDP-a. “Žao mi je što je otišla iz SDP-a nakon svih tih godina, a mene svi znaju, ja na prvu malo žešće reagiram nego kada uključim mozak i malo promislim”.

Matić je potvrdio da je, prema odluci Predsjedništva, do daljnjega Predsjednik Kluba Arsen Bauk. Sada je promijenjen Poslovnik i trećina zastupnika moći će iznijeti neki drugi prijedlog, pojasnio je Matić, najavivši da će upravo izglasani dokument vjerojatno na provjeru statutarnosti.

Na žučnoj sjednici što potvrđuju povišeni tonovi koji su dolazili do novinara koji su čekali završetak, član Predsjedništva Domagoj Hajduković “zaprijetio” je ostavkom u tom tijelu ako je on problem, s obzirom na kritike koje su na sjednici izrečene na račun Predsjedništva.

“U žaru rasprave rekao sam: Ako je Hajduković problem, onda Hajduković više neće biti taj problem. Stranci koju sam stvarao problem neću biti, ali tražim da mi se to kaže”, pojasnio je svoj čin, dodavši da je ostavka ponuđena te da on u stranci ne mora biti ništa. Nije, međutim, htio reći tko ga je i zbog čega kritizirao.

Veliko je negodovanje izazvalo je i otkriće Gordana Marasa da Romana Jerković sjednicu neovlašteno snima mobitelom, a u jednom trenutku iz dvorane je izletio Igor Dragovan rekavši samo da “neće sudjelovati u tom cirkusu”, ali se nešto kasnije vratio na sjednicu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari